Dve nedelje uoči drugog kruga predsedničkih izbora u Ukrajini, u jeku borbe između dva kandidata - aktuelnog predsednika Petra Porošenka i komičara Vladimira Zelenskog - iz Amerike je stigla jasna poruka i to da je Porošenko taj koji je "mnogo toga do sada učinio i postigao, kao i da mu predstoji još puno posla".

Upravo je tim rečima specijalni izaslanik SAD za Ukrajinu Kurt Volker izneo zvanični stav Vašingtona po pitanju predsedničkih izbora u Ukrajini, odnosno, kome Bela kuća najviše veruje.

Iako je u većoj meri govorio o podršci koju Vašington udeljuje Porošenku, Volker, međutim, nije zaobišao glavnog oponenta Porošenka, već je rekao da je Zelenski "svu svoju političku kampanju izgradio upravo na protivljenju ukrajinskom aktuelnom establišmentu".

Konstantin Bondarenko, ukrajinski politikolog i istoričar, za Sputnjik kaže da iako Amerikanci stavljaju pik na Porošenka, zapravo su i jedan i drugi "američki projekti", ali da je aktuelni predsednik ipak taj koji je već "položio zakletvu" i "krvlju potpisao" da će biti odan i veran Vašingtonu.

"Svi republikanci smatraju da je Porošenko 'kučkin sin', ali da je on ipak njihov 'kučkin sin'. Međutim, kada je reč o Zelenskom, to je već druga priča", objašnjava Bondarenko i ukazuje da je problem u tome što njega podržavaju ljudi koji su blisko povezani sa strukturama američke Demokratske stranke, kao i sa drugim uticajnim ljudima poput Džordža Soroša.

"Suština je što su ljudi koji stoje iza Zelenskog direktno povezani sa onima koji su trenutno u opoziciji u Americi i koji nastoje da pruže što veći otpor vladavini Donalda Trampa. U današnjem rasporedu snaga, uzimajući u obzir sve pluseve i minuseve, Porošenko je poželjniji američkoj administraciji", pojašnjava.

Upitan da li će Vašington, kako se bude približavao drugi krug predsedničkih izbora, pojačati pritisak, Bondarenko kaže da je Amerika već učinila dovoljno da omogući administraciji Porošenka da se "nakrade" koliko joj je potrebno i da sakupi neophodna sredstva kako bi sebi osigurala vlast. Samim tim, dodaje, malo je verovatno da će Vašington i sâm dati dodatna sredstva Porošenku.

Jedinice Libijske nacionalne armije napustile su teritoriju međunarodnog aerodroma "Tripoli", a ovaj strateški položaj trenutno kontrolišu grupe odane Vladi nacionalnog jedinstva, prenosi "Skaj njuz Arabija".

Komandant Libijske nacionalne armije maršal Halifa Haftar prošlog četvrtka naredio je svojim snagama da počnu ofanzivu na Tripoli kako bi se "oslobodio od terorista", dok je sa druge strane premijer Vlade nacionalnog jedinstva u Tripoliju Fajez Saradž naredio da se, ukoliko bude potrebno, upotrebi sila nakon saopštenja da je Libijska nacionalna armija uspostavila kontrolu nad gradovima južno i zapadno od Tripolija.

Interesantno je da je Haftar baš u ovom trenutku odlučio da krene u ofanzivu, imajući u vidu da od 14. do 16. aprila u Gadamesu treba da se održi velika mirovna konferencija o novim vanrednim parlamentarnim izborima koji bi, na neki način, ujedinili zemlju.

Sjedinjene Američke Države proglasile su elitnu Iransku revolucionarnu gardu stranom "terorističkom organizacijom", saopćio je američki predsjednik Donald Trump, što je prvi put da je Washington zvanično označio vojsku druge zemlje kao "terorističku grupu".

Nakon toga, Iran je proglasio američku vojsku "terorističkom organizacijom".

"Iransko vrhovno vijeće nacionalne sigurnosti proglasilo je američke oružane snage terorističkom organizacijom", objavila je iranska državna televizija.

Vijeće je saopćilo da bi ranija američka odluka mogla ugroziti regionalni i globalni mir i stabilnost.

"Ta nepromišljena i nezakonita mjera glavna je prijetnja regionalnoj i međunarodnoj stabilnosti i miru... Iran proglašava američki režim sponzorom terorizma", navodi se u saopćenju vijeća.

Kritičari su ranije upozorili da bi potez SAD-a mogao dovesti do toga da druge vlade, neprijateljski raspoložene prema SAD-u, urade isto kada je u pitanju američka vojska. SAD je već stavio na crnu listu desetke institucija i ljudi zbog veza sa Iranskom revolucionarnom gardom, ali ne i cijelu ovu organizaciju.

'Dodatna izolacija Teherana'

Trump je ranije potvrdio izvještaje da SAD planira to da uradi u ponedjeljak, rekavši da će SAD nastaviti da povećava finansijski pritisak i povećava troškove Iranu zbog "njegove podrške terorističkim aktivnostima".

Trump je izjavio kako taj potez "priznaje stvarnost" da Iran "podržava terorizam" i da je Garda aktivni sudionik u tome.


Dužnosnici administracije izjavili su kako će taj korak dodatno izolirati Iran i pojasniti da SAD neće tolerirati stalnu podršku Irana pobunjeničkim grupama i drugima koji destabiliziraju Bliski istok.


Ovaj potez može imati posljedice po američko osoblje u Iranu, politiku u regiji i drugdje, jer je Iran zaprijetio odmazdom ako se Washington odluči na ovaj potez.

Prije dva tjedna je predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi dao čudnu izjavu kojom je tvrdio da Europska središnja banka mora odobriti svaku operaciju u deviznim rezervama zemalja eurozone, uključujući zlato i velike devizne štednje. Podsjetimo da je slučaju Italije i institucionalne krize, za vremene pretjerano duge vladavine tehničke vlade Marija Montija, Draghi dao izjavu da mu je potpuno svejedno hoće li u Rimu biti legitimno izabrane demokratske vlade ili neće, jer stvari ionako idu svojim tokom. Sada je otišao korak dalje i oduzeo Rimu suvereno pravo da raspolaže svojom imovinom, jer Italija, kao članica eurozone, za bilo kakve transakcije s deviznim rezervama mora pitati njegovo dopuštenje.

"Europska središnja banka će odobriti i operacije s deviznim rezervama koje ostaju kod nacionalnih središnjih banaka i transakcije država članica s njihovim deviznim bilancama iznad određenog praga. Svrha ove nadležnosti je osigurati dosljednost s tečajnom i monetarnom politikom Europske monetarne unije", rekao je Mario Draghi dvojici talijanskih zastupnika Europskog parlamenta.

U to vrijeme se to se nije činilo značajnim ni zbog čega drugog osim zbog neobičnog trenutka za davanje takvih izjava, ali sada stvari postaju poprimaju smisao jer The Wall Street Journal izvještava da talijanska vladajuća većina, koju čine euroskeptična Liga i Pokret 5 zvijezda, upravo ulaže ogromne napore da vlada preuzme kontrolu nad Središnjom bankom Italije i njenim zlatnim rezervama.

Za Europsku središnju banku i Europsku uniju je bilo kakvo zadiranje izvršne vlasti u neovisnost središnjih banka jedna od najvećih hereza, a Viktor Orban se dobro sjeća svađe i prijepora s Bruxellesom kada je odlučio uspostaviti kontrolu nad radom Banke Mađarske.

Povlačenje Velike Britanije iz Europske unije, kao i moguće povlačenje Rusije iz Vijeća Europe, mogli bi biti pravi šok za Europu, rekao je glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjørn Jagland.

Podsjetimo da je sjedište Vijeća Europe je u Strasbourgu i ne treba ga miješati s Vijećem Europske unije ili Europskim vijećem, koji su pak tijela Europske unije. Vijeće Europe je samostalna međunarodna organizacija formalno odvojena od Europske unije, ali zbog većine zemalja koje su članice EU, Bruxelles je uspostavio de facto dominaciju u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE). Uz sve navedeno, promatrački status u nekim od tijela ove organizacije imaju SAD, Japan, Izrael, Kanada i Meksiko, dok od europskih zemalja članica nije Bjelorusija.

Thorbjørn Jagland se s pravom brine o izlasku Rusije iz ove organizacije, jer Moskva ne vidi smisla da sudjeluje u njenom radu, gdje nema pravo sudjelovanja u raspravama i glasanja, a od Ruske Federacije se traži da uplaćuje financijske doprinose kao punopravna članica.

"Mislim da mnogi ljudi nisu u stanju zamisliti kakav je to šok za Europu ako istovremeno budemo svjedočili Brexitu i Ruxitu. No, to se uskoro može dogoditi", navodi TASS, pozivajući se na izjavu Jaglanda koju je prenio službeni Norveški telegrafski ured.

Jagland je naglasio "kako će moguće povlačenje Rusije iz Vijeća Europe biti ozbiljan događaj kao i Brexit". Izrazio je strah da rizik od takozvanog Ruxita "lebdi nad organizacijom".

Jagland je istaknuo kako će važna prekretnica biti izbor novog glavnog tajnika Vijeća Europe u lipnju.

"Ako Rusija ne bude mogla sudjelovati u izboru glavnog tajnika, postoji opasnost da će Rusija zaključiti da oni u Vijeću Europe ništa ne znače i da tamo nemaju što tražiti", kazao je Thorbjørn Jagland.

Prema trenutnom glavnom tajniku, jedini način za rješavanje situacije je vraćanje prava glasa Rusiji u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE).

Ugledni njemački analitički TV program emitirao je svoju najnoviju emisiju informirajući gledatelje da su ruske snage ušle u baltičke zemlje

Je li ta "fantazija" bila tek privlačenje pažnje poput nekog maloljetnika ili gruba pro-NATO-ovska propaganda?

"Zajedno s europskim i njemačkim saveznicima, američka vojska se trenutno kreće kopnom, zrakom i morem prema Estoniji kako bi protjerala ruske snage, koje su još jednom napale drugu zemlju, kao i u slučaju Krima" - najavio je zabrinuti Claus Kleber, voditelj na nacionalnoj javnoj televiziji ZDF u četvrtak navečer.


Dok su se milijuni gledatelja bili u blagoj panici, novinarski veteran je objavio da je riječ o "zezalici!"

"Ne brinite. To nije istina. Ovo je samo hipotetski scenarij - ali realan" - rekao je Kleber.


Jedan od najvećih imena u njemačkom novinarstvu, Kleber je objasnio da je "lažna vijest" osmišljena kako bi se jasno stavilo do znanja da je rat neizbježan, da će to vjerojatno biti iznenađenje, te da će Njemačka morati braniti čak i svoje najmanje saveznike, uključujući Estoniju.

"Danas je problem taj što se danas čini da je NATO krhkiji danas na 70. rođendan nego u bilo kojem trenutku u svojoj povijesti, tijekom koje je to bila viđena priča o uspjehu" - rekao je voditelj, prije nego što je predstavio povijest alijanse, od njezine post-ratne djelatnosti, preko navodnog revanšizma iz Rusije, do sadašnjeg "bete noire" Donalda Trumpa.

Iran je upozorio Sjedinjene Države na moguću katastrofu ako Washington na popis terorističkih organizacija stavi Iransku revolucionarnu gardu (IRGC).

Iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif upozorenje je uputio osobito onim Amerikancima koji podupiru takvu odluku zato što se za nju zalaže izraelski premijer Benjamin Netanyahu.

"Američki predsjednik Donald Trump trebao bi dobro pripaziti prije nego što se dogodi još jedna katastrofa", tvitao je u nedjelju najviši iranski diplomat.

Prema pisanju Wall Street Journala, američka vlada sljedeći tjedan planira uvrstiti IRGC na popis stranih terorističkih organizacija.

IRGC je elitni dio oružanih snaga Islamske Republike Iran. Garda je odvojena i paralelna iranskoj regularnoj vojsci, posjeduje vlastitu avijaciju, mornaricu i kopnenu vojsku.

Istodobno garda kontrolira i iranske raketne snage te ima velik politički i ekonomski utjecaj u zemlji.

Osnovana je 1979. kao snaga lojalna ajatolahu Homeiniju, ali tijekom iransko-iračkog rata postaje punopravna vojna sila.

Za iransku vladu IRGC je najveći neprijatelj iranskih terorističkih grupa, a službeni Teheran smatra da bez IRGC-a poraz Islamske države u Iraku i u Siriji ne bi bio moguć.

Promatrači vjeruju da bi stavljanje Iranske revolucionarne garde na popis terorističkih organizacija bilo ekvivalent tomu da se cijelo iransko političko vodstvo svrsta na popis terorista.

Komentarišući 70-godišnjicu formiranja zločinačke NATO alijanse, bivši američki kongresmen Ron Pol kazao je za RT da je ovaj savez štetan za američke mirovne i ekonomske interese jer osnažuje samo vojnu industrijsku proizvodinju i one koji žele imperiju.

Ron Pol je našoj javnosti poznat kao jedini kongresmen koji je glasao protiv bombardovanja SR Jugoslavije 1999. godine.

- NATO ne bi trebao da postoji. Da bi vojno-industrijski kompleks funkcionisao potrebne su stalne agitacije - tj. potrebno da stalno imate neprijatelja - napomenuo je Pol.

On je ukazao na nadolazeću nesposobnost Vašingtona da sebi priušti globalnu imperiju.

- Američki državni dug trenutno iznosi 22 triliona dolara. Sve je veće nezadovoljstvo saveznika da im SAD nameće svoju volju i govori im šta da rade - kazao je Pol i naglasio:

- Ne verujem da će NATO večno trajati. Štaviše, izgleda već puca po svim šavovima - zaključio je on.

Iračka vojska je jučer obećala kako nikada neće dopustiti trećoj zemlji da koristi teritorij Iraka kao bazu protiv Irana.

"Irački premijer Adil Abdul Mahdi obećao je iranskom predsjedniku Hasanu Rohaniju da vlada u Bagdadu nikada neće dopustiti korištenje njezina teritorija protiv Islamske Republike Iran", rekao je načelnik Glavnog stožera iračke vojske.

Irački general-pukovnik Othman Al-Ghanimi je to rekao na sastanku sa svojim iranskim kolegom Mohamadom Baqeriem u Teheranu, glavnom gradu Irana.

Iračko vojno zapovjedništvo je također izrazilo želju da dvije zemlje povećaju suradnju i daju kontinuitet svojim bliskim bilateralnim odnosima.

Načelnik Oružanih snaga Iraka tako potvrđuje stavove koje su visoki dužnosnici Bagdada već izrazili nakon tvrdnje američkog predsjednika Donalda Trumpa da će njegova zemlja zadržati dio svojih snaga na iračkom teritoriju kako bi nadgledala Iran.

Baqeri je, pak, spomenuo prisutnost američkih vojnika u Iraku i naglasio da je iračka strana obećala da će raspoređivanje tih snaga biti ograničeno na funkcije kao što su obuka iračkih vojnika i djelovanje po nalogu iračke vojske.

Iračke vlasti su u više navrata podsjećale na važnu ulogu Irana u regionalnoj borbi protiv terorizma. Krajem 2017. je iračka vojska uspjela je osloboditi Irak terorističke skupine ISIL zahvaljujući, između ostalog i vojnim savjetnicima iz Irana i doprinosu šiitskih milicija.

Prisustvo američkih vojnika u Iraku je, naprotiv, izazvalo kritike i osudu različitih iračkih političkih frakcija, koje optužuju Washington da stvara pobunjeničke i ekstremističke skupine, i da je nakon invazije 2003. godine zemlju gurnuo u kaos.

Premijer Kosova Ramuš Haradinaj rekao je da je "američki vojnik na terenu koji izvršava naredbe", prenosi Srna.

Haradinaj je naveo da samo "primjenjuje naređenje u odnosu na situaciju na terenu" i da vjeruje da se "jačanjem Kosova jačaju i američki, a uklanjaju ruski i drugi interesi".

- Naši stavovi su slični onome za šta se Amerika zalaže, oni koji su na terenu su svjesni toga, a ja sam vojnik Amerike na terenu - rekao je Haradinaj.

Odnose Kosova i SAD ocijenio je kao dobre, dok je za taksu od 100 posto na srpsku i robu iz BiH rekao da je uvedena "protiv interesa Srbije i Rusije na Balkanu".

Haradinaj je u petak otputovao u SAD, najavljujući da će imati sastanke sa američkim zvaničnicima.

Haradinaj je zbog uvođenja taksi od sto posto na proizvode iz Srbije i BiH, od kraja prošle godine bio pod sankcijama SAD, tako što mu je onemogućeno da dobije vizu.

Zato nije mogao da prisustvuje tradicionalnom Molitvenom doručku u Vašingtonu, početkom godine, iako je bio pozvan.