Trump je EU nazvao "brutalnim trgovinskim partnerom" i dodao kako je "Svjetska trgovinska organizacija utvrdila da su subvencije Europske unije za Airbus negativno utjecale na Sjedinjene Države, koje će sada uvesti carine na 11 milijardi dolara proizvoda iz EU".

"EU je dugi niz godina koristila trgovinu u Sjedinjenim Državama. Uskoro će prestati!", napisao je Trump na Twitteru, ali je u krivu i slagao je američku javnost predstavljajući se kao "zaštitnik američke industrije".

U međuvremenu je francuski predsjednik Macron bilo kakav trgovinski sporazum s EU uvjetovao povratkom Sjedinjenih Država u Pariški klimatski sporazum. To znači da pregovora, ako Macron ostane pri svojoj odluci, vjerojatno neće biti.

Kao odgovor ne Trumpovu prijetnju je Europska komisija već pripremila popis američke robe koja se uvozi u Europu na koju će se moći primjenjivati uvozne carine u vezi s tekućim sporom oko subvencija koje američka vlada dodjeljuje Boeing korporacijama.

Ovdje je zapravo ključ spora koji može eskalirati u trgovinski rat i nije Airbus prvi koji je prekršio pravila WTO, već Boeing, kojeg je financirala američka vlada. Poznato je i da je Boeing u velikim financijskim problemima zbog pada dva svoja zrakoplova 737 MAX, dok je Airbus prije nešto više od dva tjedna s Kinom sklopio ugovor o prodaji 300 zrakoplova azijskom divu, većinom modela A320 koji se natječu protiv Boeingovih 737 Max 8.

Trump je ogorčen i posegnuo je za prijetnjama europskom "saveznicima", ako se još uvijek tako mogu nazvati Njemačka i Francuska, na prvom mjestu, ali i Italija i Grčka koje su pristupile kineskim inicijativama, prva "Novom putu svile", a druga formatu "Kina + 16", koji je ulaskom Grčke postao "Kina + 17".

Džulijan Asanž je slobodan čovek i može da napusti Ambasadu Ekvadora kad god hoće. Odluka je na njemu, uveravao je uz blagi osmeh britanski šef diplomatije Džeremi Hant 5. aprila. Šest dana kasnije, ovog četvrtka, u Ambasadu je ušla londonska policija, slobodnom čoveku Asanžu stavila lisice na ruke, i odvela ga pravo u zatvor.


Osnivač "Vikiliksa" proveo je u Ambasadi Ekvadora skoro 7 godina, nakon što je 2012. tamo potražio - i dobio - azil usled bojazni da će biti izručen Sjedinjenim Američkim Državama. U međuvremenu se, 2017. godine, vlast u Ekvadoru promenila, Asanžu je pre godinu dana zabranjen pristup internetu, a time i komunikacija sa spoljnim svetom, i, najzad, kao što je "Vikiliks" i upozorio, dalji azil mu je uskraćen, pa je britanska policija dobila priliku da ga uhapsi.

O najnovijim dešavanjima u Sudanu, hapšenju Džulijana Asanža i najavi sastanka u Berlinu, razgovarali smo u emisiji "Od četvrtka do četvrtka" sa prof. dr Ilijom Kajtezom, sa Fakulteta za međunarodnu politiku i bezbednost.

Odlika državnih udara jeste da se dešavaju u zemljama koje uglavnom nisu izgradile svoj politički sistem, koje su nestabilne i hijerarhijski ustrojene, jer vojska generalno ne može da reši dugoročno nijedan problem u državi, rekao je Kajtez.

Turska, Katar, Kina i Irak osudile su svrstavanje iranskih elitnih vojnih snaga među terorističke organizacije.

Turska, Katar, Kina i Irak odvojeno su osudile odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da na listu terorističkih organizacija uvrsti iranske elitne jedinice Revolucionarnu gardu.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlud Cavusoglu je upozorio da je ta odluka iskorak iz međunarodnog prava, koji će omogućiti daljnju nestabilnost u regionu.

Katarski vrhovni diplomata Mohammed bin Abdulrahman Al Thani je također osudio ovu odluku rekavši da neslaganje o ponašanju vojske druge zemlje ne smije rezultirati uvođenjem sankcija.

Sirija, Irak i Iran planiraju da povežu svoje železnice u jedinstvenu mrežu, saopštio je sirijskom provladinom listu "Vatan" izvor u Ministarstvu saobraćaja zemlje.

"Trenutno, države rade na obnavljanju projekta za izgradnju železničke pruge Sirija, Irana i Iraka, određujući datum sastanka predstavnika zemalja radi razmene mišljenja", rekao je izvor. Sam projekat je strateški i bio započet još pre sirijske krize, ali je bio obustavljen.


Prema njegovim rečima, cilj projekta je da se osigura Irak i Iran pristup sirijskim lukama, a u perspektivi da se pruga produži i do Kine.

Američki mirovni plan za Palestinu, koji Bijela kuća priprema više od dvije godine, mogao bi biti otkriven narednih dana. Plan koji Donald Trump predstavlja kao "sporazum stoljeća", historičari će sutra vjerojatno smatrati diplomatskom "prevarom stoljeća" ili barem pokušajem prevare stoljeća, navodi francuski portal Mediapart.

Portal pojašnjava da će plan, koji je najavio Trump, biti raskid s tradicionalnim diplomatskim konsenzusom o ključnim pitanjima kao što su Jerusalem, doseljenička naselja ili izbjeglice, čime bi se prekršila većina priznatih nacionalnih prava Palestinaca prema međunarodnom pravu, te okončao projekat palestinske države s Jerusalemom kao glavnim gradom.

Plan, koji je teoretski bio pripremljen da riješi 70-godišnju palestinsku problematiku, mogao bi, ako se provede - prema informacijama koje su procurile i otkrivene nekim stranama u regiji - dovesti do likvidacije pitanja Palestine bez njegovog rješavanja, u skladu s onim kako je navedeno i poznato kroz historiju i međunarodno pravo.

"Svi raniji pokušaji su bili bezuspješni", izjavio je američki državni sekretar Mike Pompeo na saslušanju u Predstavničkom domu 27. marta, te je dodao: "Mislim da imamo nove, svježe i različite ideje".

'Prekid tradicionalnog konsenzusa'

Zamoljen da pojasni svoje primjedbe, državni sekretar je rekao da bi budući mirovni plan SAD-a "trebao prekinuti tradicionalni konsenzus o ključnim pitanjima, kao što su Jerusalem, doseljenička naselja ili izbjeglice".

Ako se prisjetimo da je Trumpova administracija već dramatično raskinula s "tradicionalnim konsenzusom", odnosno američkom diplomatskom tradicijom i međunarodnim pravnim konsenzusom, jednostranim priznavanjem Jerusalema za glavni grad Izraela, a zatim i prebacivanjem svoje ambasade te nedavnim priznavanjem izraelskog suvereniteta nad Golanom, okupiranim kao i Zapadna obala, Gaza i Istočni Jerusalem, onda se samo može zamisliti u kojem pravcu "nove, svježe i različite ideje" mogu voditi "sporazum stoljeća", navodi portal pomalo sarkastično.

Da za velike ne vrijedi ono što i za male i obratno, odavno je već poznato. Ali da se u 21. stoljeću, na ovako prizeman i grub način (o čemu ćemo sada izvjestiti) poigrava s pravom i pravdom ipak je teško shvatljivo. Jer nakon ovoga govoriti o moralu, istini i pravdi posve je suvišno, kao što će biti suvišno slušati lekcije najutjecajnijih političara i institucija pod nadzorom moćnika ovoga svijeta, o kršenju (od strane drugih, naravno!) ovog ili onog ljudskog prava, sloboda i ostalih, sada to treba reći otvoreno - na žalost samo pukih floskula, koje se na pijedestal pozornosti izvlače samo prema potrebi i u skladu s interesima tih istih moćnika.

Jer ovdje ne samo da se uništava ugled, već se posve otvoreno podriva i sam ustroj međunarodnih odnosa, u kojima od danas jedna pravila vrijede za jedne, druga za druge, a za neke ne vrijede ni prva ni druga, niti bilo koja!

A evo o čemu je konkretno riječ: Međunarodni kazneni sud u Haagu neće pokretati istragu o navodnim slučajevima ratnih zločina protiv čovječnosti, izvršenih u Afganistanu od strane različitih sudionika tamošnjeg sukoba, između ostalih i od strane američke vojske i pripadnika CIA-e, u sukobu koji traje od 2001. g. tj. od američke i NATO-ove vojne intervencije u toj zemlji.

Ta je izjava objavljena u petak, 12. travnja.

Podsjećamo: zahtjev za pokretanje istrage navodnih zločina, počinjenih u Afganistanu od strane boraca radikalne islamističke organizacije "Talibani", vladinih snaga Afganistana, vojnika međunarodne koalicije, između ostalih iz sastava američke vojske, kao i službenika CIA-e, podnjela je 20. studenog 2017.g. glavna tužiteljica Međunarodnog kaznenog suda u Haagu Fatou Bensouda (pogledaj ovdje).

Izjava Haaškog suda o odbijanju pokretanja istrage ratnih zločina u Afganistanu objavljena je točno tjedan dana nakon odluke američke vlade o zabrani izdavanja vize glavnoj tužiteljici u svezi njezinog zahtjeva za provedbu navedene istrage.

Podsjećamo kako je u ožujku 2019.g. američki državni tajnik Mike Pompeo izjavio da će američka vlada odbaciti sve zahtjeve za ulazak u SAD bilo kojim predstavnicima Međunarodnog kaznenog suda u Haagu, koji nastoje provesti istragu o američkim vojnim zločinima u Afganistanu! (info: Reuters).

Američki mediji i političari okrivljuju Juliana Assangea da radi za Rusiju i da je hakirao servere Demokratske stranke, ali te su optužbe neutemeljene, izjavio je Tucker Carlson, voditelj televizijskog kanala Fox News. Prema njegovim riječima, pravi zločin utemeljitelja WikiLeaksa je da što su njegove objave razotkrile prljavštinu establišmenta u Washingtonu.

Tucker Carlson: Ako ste danas o tome mnogo slušali na televiziji, vjerojatno imate dojam da je Julian Assange ruski špijun i da su njegovi trenutni problemi posljedica toga što je ukrao tajne dokumente američke vlade. To nije točno, ovo je činjenična pogreška.

Rekavši to, ne branimo Assangea, naš zadatak nije da ga promoviramo ili tražimo izgovore za brojne izjave koje je dao tijekom godina, a s kojima se ne slažemo. Samo da razjasnimo, bez obzira na njegove grijehe, Assange nije ukrao dokumente od vlade Sjedinjenih Država. Nije hakirao servere Nacionalnog odbora Demokratske stranke, nije hakirao gmail račun Johna Podeste. Nema dokaza da on radi ili da je ikada radio za rusku vladu. Assange nizašto od toga nije bio optužen, ni u prošlosti ni danas. Kako god govorili.

Ako ste uznemireni što su tajni dokumenti ukradeni od američke vlade, vaše razočaranje je opravdano, ali već znamo tko je to učinio. Vojnik Bradley Manning (22), koji se sada naziva Chelsea Manning. 2013. se Manning izjasnio krivim za krađu osjetljivih materijala i zbog toga je osuđen na 35 godina zatvora. Ubrzo nakon toga Barack Obama preinačio je Manningu presudu. To je omogućilo Manningu da izađe iz zatvora nekoliko desetljeća ranije, da postane televizijski komentator, a zatim se kandidira za političke dužnosti.

Dakle, ako ste stvarno zabrinuti za američku nacionalnu sigurnost, imate nekoga na koga ćete biti ljuti, na Baracka Obamu. Ali, što je čudno, nitko nije ljut na njega. Umjesto toga, ljutnja je usmjerena protiv Juliana Assangea, i to zbog objavljivanja dokumenata koje su drugi ukrali.

"Julian Assange je dugo bio zli alat Vladimira Putina i ruske obavještajne službe. On zaslužuje da ostatak dana provede u zatvoru ", napisao je profesionalni moralizator Ben Sass, koji je također radio u američkom Senatu.

Zli alat? Ostatak dana u zatvoru? Idi Amin je jeo ljude i nikada nije naišao na takav prezir. Čak ni blizu. Usput, Amin nije nikome izručen i umro je u dobi od 78 godina u svom krevetu, ostavivši za sobom 43 voljene djece. Dakle, što se sada događa? Postoji nekoliko trenutaka.

Sve što su Wikileaks i Assange objavili istina je i ništa drugo nego istina. To je istina o onome što Sjedinjene Države rade širom svijeta u ime američkog naroda, a da pri tome te aktivnosti skrivaju od američkog naroda, ali i od cijeloga svijeta
Neočekivano, ali zapravo itekako očekivano u Londonu je uhapšen Julian Assange, čovjek koji je osmislio i realizirao internetsku platformu Wikileaks i koji je kroz nju 'provalio' mračne tajne američke politike. Ono što je Wikileaks objavio o do tada tajnim ili u tajnosti držanim aktivnostima američke vojske u Afganistanu i Iraku, o mučenjima zatvorenika u američkom vojnom zatvoru Abu Graib u Iraku, o aktivnostima Nacionalne obavještajne agencije (NSA) koja sustavno, godinama, špijunira i prisluškuje širom svijeta koga god joj se svidi, uključujući šefove država i vlada zemalja što se smatraju američkim saveznicima, to je najveće 'curenje' tajnih dokumenata u povijesti. A pri tome je bitno, zapravo najbitnije znati sljedeće: sve što su Wikileaks i Assange objavili istina je i ništa drugo, nego istina. To je istina o onome što Sjedinjene Države rade širom svijeta u ime američkog naroda, a da pri tome te aktivnosti od američkog naroda, ali i od cijeloga svijeta sakrivaju.

Jučer je u Hrvatskoj završila velika međunarodna ekonomska konferencija "Kina + 16", koja se dolaskom grčkog premijera na skup na kraju pretvorila u format "Kina + 17".

Na konferenciji je sudjelovala velika kineska delegacija od 250 dužnosnika i 350 poduzetnika prevođenih premijerom Li Keqiangom. Ostali sudionici ove kineske inicijative su članice EU Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija, a njima se pridružila i Grčka, te Albanija, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Crna Gora i Srbija. Ukupno je, uz kineske goste i razne delegacije i poduzetnike, na radu formata sada će "Kina + 17″sudjelovalo oko 1000 ljudi.

Službeno izdanje kineskog političkog vrha na engleskom jeziku, Global Times, članak o skupu u Dubrovniku započinje uvodom u koje navodi kako su kineski premijer Li Keqiang i njegov hrvatski kolega Andrej Plenković otkrili u četvrtak ploču kojom se obilježava završetak prve faze izgradnje mosta Pelješac, kojeg je izgradio kineski konzorcij.

Provladin kineski list piše kako povećanje suradnje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe ne udaljava potonje od europskih integracija niti čini kontinent podijeljenim, istaknuli su kineski analitičari.

Osim toga, kineski premijer Li Keqiang je nazočio osmom sastanku čelnika Kine i zemalja srednje i istočne Europe, ali je prije toga boravio je u Bruxellesu na 21. sastanku na vrhu Kina-EU.

U četvrtak se Li Keqiang sastao s visokim dužnosnicima i državnim čelnicima, uključujući češkog premijera Andreja Babiša, slovačkog premijera Petera Pellegrinija, albanskog premijera Edija Ramu i bugarskog premijera Bojka Borisova s kojima je ponovio zajednički stav o jačanju suradnje.

Dok je u srijedu posjetio Zagreb, prije nego što je otputovao na summit u Dubrovniku, jednoj od lokacija na kojima je snimana popularna serija HBO, Li je rekao: "Naš odnos nije igra prijestolja, nego stvarna suradnja."

Njegova izjava je uslijedila zbog zabrinutosti oko toga hoće li bliža veza između Kine i zemalja srednje i istočne Europe učiniti Europu podijeljenom s obzirom na to da "16 + 1" donosi konkretne rezultate, unatoč tome što je prošli mjesec Europa označila Kinu "ekonomskim konkurentom" u industrijskim područjima i "sustavnim suparnikom" u političkom sektoru.