Gospodari lutakaS


Bad Guys

SAD prijeti Rusiji da će "platiti račun zbog podrške koju pruža Iranu"

SAD prijeti Rusiji  da će
Nakon što su se Sjedinjene Države na posebnoj sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o prosvjedima u Iranu, održanoj na njihovo insistiranje, našle u jedinstvenoj situaciji u povijesti postojanja ovog međunarodnog tijela i bez jednog glasa podrške, visoki dužnosnici u Washingtonu su doslovno kipjeli od bijesa.

Protiv Sjedinjenih Država su bili Rusija, koja je tražila da se sjednica uopće ne održi, potom Kina, Bolivija, Francuska i svi koji su iskoristili pravo glasa. Kasnije su se svi složili kako je to unutarnje pitanje Irana i da Vijeća sigurnosti tu nema što raspravljati, niti je to u nadležnosti ovog tijela.

Međutim, za SAD je i ovdje glavni krivac Rusija, da je zaista postalo dosadno slušati "Rusija je učinila ovo...", "Rusija je učinila ono...", a na društvenim mrežama pod oznakom #russiadidit možete naći šaljive objave nepodopština djece i kućnih ljubimaca s natpisom "kako je to učinila Rusija".

Istina, Rusija je osujetila američki plan u Siriji, pomogla je Iranu da uspostavu kopneni koridor od Teherana, preko Bagdada do Damaska i dalje do Bejruta, izmiješala je svoje vojnike na jugu Sirije s iranskim dragovoljcima, čime je spriječeno izravno uplitanje Izraela u rat u Siriji. Nedavno je podržala Palestinu s Istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom palestinske države u granicama iz 1967. godine, kako je potvrđeno svim rezolucijama Vijeća sigurnosti i Ujedinjenih naroda.

Svi ovi koraci su uzrokovali duboke frustracije u Obaminoj i novoj Trumpovoj proizraelskoj administraciji, koje su kulminirale prijetnjom Moskvi da će "platiti račun zbog podrške koju pruža Iranu". Iako upućena od svjetske velesile, ova prijetnja je više odraz dubokog očaja i razočaranja američke administracije zbog spomenutih poraza, a nabrojan je samo manji dio koji se odnosi na Siriju i Iran. Naravno, ima ih još, ali je to tema za dublju analizu.

USA

Americi je važan azijski saveznik odjednom postao "noćna mora"

Pakistan
© REUTERS/ Fayaz Aziz
Posle prvog ovogodišnjeg tvita američkog predsednika, u kome je oštro napao Pakistan, ovoj zemlji ukinuta je većina finansijske pomoći. Dosad je Pakistan uspešno sedeo ne na dve, već na tri stolice, ali, po svemu sudeći, Donald Tramp traži da se Pakistan opredeli.

U svom prvom ovogodišnjem tvitu američki predsednik Donald Tramp oštro je napao jednog od najbližih azijskih saveznika u borbi protiv terorizma - Pakistan.

Optužujući pakistanske vlasti da pružaju utočište teroristima, koje američka vojska, kako je Tramp napisao, juri po Avganistanu, američki predsednik je konstatovao da je njegova zemlja "glupo" poklonila Pakistanu više od 33 milijarde dolara tokom poslednjih 15 godina, a da je zauzvrat dobila samo laži i obmane.
"Dosta je bilo!", zaključio je Tramp.
Na to je odgovorio pakistanski ministar spoljnih poslova Kavaja Asif, takođe putem Tvitera, da je njegova zemlja već odavno rekla Americi "Dosta je bilo!", i da reči američkog predsednika stoga nemaju nikakvog značaja. Asif je takođe najavio da je njegova zemlja spremna da opravda svaki cent dobijen iz SAD.

Ovaj Trampov tvit bio je samo uvod u dalji razvoj situacije jer je prošlog četvrtka američki državni sekretar Reks Tilerson izjavio da SAD obustavljaju veći deo vojne pomoći Pakistanu sve dok Islamabad ne preduzme mere protiv oružanih grupa koje, kako je Tilerson rekao, destabilizuju region i bore se protiv američkog osoblja.

Russian Flag

Kako je Zapad (posljednji put) prevario Moskvu?

Širenje NATO-a na istok
© SPUTNIK/ VITALIJ PODVICKIŠirenje NATO-a na istok
U svom čuvenom govoru na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 2007. godine, predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je Zapad da je prevario Rusiju jer joj je, u zamenu za njen pristanak na ujedinjenje Nemačke, obećao da se NATO neće širiti ni milimetar dalje ka istoku, ka ruskim granicama. Putin je, ispostavlja se sada, bio potpuno u pravu.

Postojanje ovih garancija Zapada, da se NATO neće širiti istočno od Nemačke, proglašavano je za ruski mit, međutim, američka Nacionalna bezbednosna arhiva deklasifikovala je prošlog meseca tridesetak dokumenata koji potvrđuju da su ove garancije zaista postojale; reč je o zapisnicima s brojnih razgovora lidera Zapada i tadašnjeg Sovjetskog Saveza koji pokazuju, kako sumira američki magazin "Nešenel interest", da je Mihail Gorbačov pristao na ujedinjenje Nemačke zato što su mu američki državni sekretar Džejms Bejker, predsednik SAD Džordž Buš Stariji, nemački kancelar Helmut Kol, šef diplomatije Hans-Ditrih Genšer, francuski predsednik Fransoa Miteran, britanska premijerka Margaret Tačer i njen naslednik Džon Mejdžor, generalni sekretar NATO-a Manfred Verner..., garantovali da NATO neće ići dalje na istok i time ugrožavati rusku bezbednost. A NATO je sada na samim granicama Rusije.

O obećanjima i lažima Zapada i o širenju NATO-a na istok u "Novom Sputnjik poretku" govorili su diplomata Zoran Milivojević i istoričar Miloš Ković.

Attention

U raspravi o Iranu u Vijeću sigurnosti Amerika ostala sama i bez podrške saveznika

Jučer je, uoči sjednice Vijeća sigurnosti posvećenoj situaciji u Iranu, američka veleposlanica u Ujedinjenim narodima Nikki Haley izjavila "kako postoji opasnost da prosvjedi u Iranu degeneriraju i da se Islamska Republika pretvori u drugu Siriju".
SAD u raspravi o Iranu u Vijeću sigurnosti same i bez podrške saveznika
© Getty Images
Prema njezinim riječima, "strahote su u Siriji započele jer je krvavi režim uskratio pravo građanima na mirni prosvjed".

Nakon više od šest godina od izbijanja prosvjeda i svih dokaza koji se mogu pronaći na internetu o tome kako je počeo rat u Siriji, tko je posegao za oružjem i po više puta oprobanom scenariju pucao na prosvjednike i policiju, Nikki Halley ima hrabrosti i pristojnosti u Ujedinjenim narodima iznositi ovakve tvrdnje.

Arrow Down

Odnosi SAD-a i Turske se nastavljaju kretati silaznom putanjom

Turska i SAD
© CC0 / Pixabay
Odnosi SAD i Turske krenuli su silaznom putanjom kad je došlo do raskidanja organske veze između Erdoganove partije i pokreta Fatulaha Gulena. Plan Zapada i Amerike je bio da dođe do obaranja Erdoganovog režima na izborima 2015, a kad se na tom planu nije uspelo, došlo se do pokušaja vojnog puča 2016.

Naši sporazumi sa SAD više ne vrede, saopštio je predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan i napomenuo da bilateralne veze i potpisani sporazumi "gube vrednost" posle presude turskom bankaru u američkom sudu. Portparol turskog predsednika ocenio je ranije da je presuda američkog suda turskom bankaru Mehmetu Hakanu Atili "skandalozna odluka u skandaloznom slučaju".

Šta ovakva vest znači za odnose Turske i Amerike, za prilike na Bliskom istoku, a šta za odnose na Balkanu i za Srbiju.

Najgore od vremena Hladnog rata

Prema mišljenju analitičara Nemanje Starovića ovo je samo još jedan u nizu poteza koji su doveli do situacije da su danas možda najgori odnosi između Vašingtona i Ankare još od perioda Hladnog rata.
Naime, konstatuje Starović za Sputnjik, spoljna politika SAD, koja se sprovodi na području Bliskog istoka i konkretno u vezi sa Turskom, definitivno ne odgovara vlastima u Ankari, imajući u vidu, pre svega, podršku kurdskom faktoru na severu Sirije koju Turska opravdano smatra isturenom filijalom terorističke Radničke partije Kurdistana.

Tornado1

Američke lažne vijesti: Rusija će 2018. htjeti okupirati baltičke države

Proturuska histerija u američkim medijima i institucijama ne jenjava. Tako američka novina The National Interest piše, pozivajući se na mišljenje RAND Corporation, kako "autoritarna Rusija" 2018.g. može poželjeti u potpunosti ili djelomično okupirati Latviju, Litvu i Estoniju, a da u svrhu ostvarenja tog cilja Moskva može pokrenuti 845 tisuća vojnika.
Paranoja bez granica: Rusija će 2018. htjeti okupirati baltičke države
"U tri baltičke države živi 6,2 milijuna stanovnika, ima oko 22 tisuće vojnika i 450 topničkih postrojbi, ali nema tenkova niti zrakoplovstva. Moskva može podignuti 845 tisuća vojnika (300 tisuća samo na zapadu Rusije), uz potporu 2600 tenkova, 5500 topničkog oruđa i gotovo 1400 vojnih zrakoplova", piše autor članka Micheel Peck.

Bad Guys

Detalji o masivnom minobacačkom napadu na rusku bazu Hmeymim u Siriji

Jučer je jedna od važnijih vijesti bila objava ruskog lista Kommersant o masovnom minobacačkom napadu islamističkih terorista na rusku bazu Hmeymim u Siriji. U prvom izvješću kojeg je objavio Kommersant, pozivajući se na neimenovane vojne i diplomatske izvore, govorilo se čak o četiri bombardera Su-24, dva višenamjenska borbena zrakoplova Su-35S i vojni transportni zrakoplov An-72, te da je moguće kako je više od deset vojnika ranjeno.
Avion
Kasnije je rusko Ministarstvo obrane opovrgnulo ove informacije i potvrdilo da su u napadu u noći 31. prosinca smrtno stradala dva vojnika. Na društvenim mrežama se pojavila samo jedna fotografija oštećenog repa jednog od zrakoplova i nema nikakvih potvrda o razaranjima ili uništenju takvih razmjera.

Attention

Z. Dizdarević: U Iranu se dešava ciljana destabilizacija zemlje iznutra, ali i izvana

Ovo što se posljednjih dana događa u Islamskoj Republici Iran, zemlji koja se jasno okrenula reformskom procesu, predstavlja zapravo ciljanu destabilizaciju zemlje i to iznutra, ali i izvana, ocijenio je novinar i bivši ambasador Bosne i Hercegovine na Bliskom Istoku Zlatko Dizdarević.
Z. Dizdarević: U Iranu se dešava ciljana destabilizacija zemlje iznutra, ali i izvana
U razgovoru za Fenu napomenuo je da lično nije iznenađen tamošnjim protestima jer je cjelokupna situacija na Bliskom Istoku takva da se može prevesti kao poraz dosadašnje vodeće alijanse na Bliskom istoku, a to su Sjedinjene Američke Države (SAD) i Izrael te druge zemlje sličnih interesa.

Arrow Up

Bivši predsjednik Gruzije, Mihail Sakašvili, osuđen u odsustvu

Sakašvili
© AP Photo / Efrem Lukatsky
Gruzijski sud je bivšeg predsednika te zemlje Mihaila Sakašvilija osudio u odsustvu na tri godine zatvora zbog zloupotrebe moći pri pomilovanju četiri policajca osuđena za ubistvo bankara, javlja AP.

Sakašvili je bio predsednik Gruzije od januara 2004. do novembra 2007, i od januara 2008. do novembra 2013. On je svoju zemlju napustio sredinom novembra 2013, nekoliko dana pre nego što je njegov predsednički mandat istekao, a nakon što je napustio Gruziju, živeo je u SAD i Ukrajini.

Dobio je ukrajinsko državljanstvo u maju 2015, što je rezultiralo time da izgubi državljanstvo Gruzije.

Pre nego što je imenovan za guvernera Odese krajem maja 2015, on je radio u Kijevu kao šef Saveta za međunarodne reforme, a u novembru 2016. je podneo ostavku na poziciju guvernera Odese i osnovao svoj pokret, kritikujući aktuelnu vlast u Ukrajini.

Dok je Sakašvili bio u SAD, 26. jula 2017, ukrajinski predsednik Petro Porošenko mu je oduzeo ukrajinsko državljanstvo.

Državni tužilac je podigao nekoliko optužnica protiv Sakašvilija 2014. godine.

Chess

SAD snažno angažiran na smjeni režima u Iranu, Rusija upozorava: "Ne uplićite se u unutarnja pitanja Irana"

SAD se snažno angažirao i želi smjenu režima u Iranu,  Rusija upozorava:

Danas će se, na zahtjev SAD-a, održati izvanredan sastanak UN Vijeća sigurnosti po pitanju situacije u Iranu.
Naime, američka ambasadorica Nikki Haley poručila je kako UN treba dati potporu iranskim anti-vladinim prosvjednicima.

"UN mora progovoriti o ovome. Iranski narod vapi za slobodom", poručila je Haley tražeći sjednicu i UN Vijeća sigurnosti i UN Vijeća za ljudska prava.

Izgleda kako SAD želi pod svaku cijenu potaknuti što veću krizu u Iranu - naime, dok Haley nastoji organizirati potporu u UN-u, američki predsjednik Donald Trump na svom Twitteru objavljuje poruku za porukom u kojima slavi prosvjednike koji ustaju protiv "brutalnog i korumpiranog režima".

Iranski ambasador u UN je pak poručio kako američke vlasti provode "groteskno" uplitanje u unutarnja pitanja njegove zemlje te kako nastoje potaknuti "smjenu režima".

No, Haley u UN Vijeću sigurnosti neće moći računati na potporu Rusije (a vjerojatno ni Kine) - naime, iz Moskve su već poručili kako osuđuju uplitanje Washingtona u unutarnja pitanja Irana. Nadalje, iz Moskve poručuju kako SAD nastoji iskoristiti ovu situaciju kako bi izašli iz nuklearnog sporazuma koji je potpisan s Iranom 2015. godine.

Komentar: Moskva ne vidi ulogu SB UN u rešavanju pitanja o unutarpolitičkoj situaciji u Iranu, rekao je za Sputnjik Sergej Rjabkov, komentarišući izjavu predstavnice Stejt departmenta Heder Navert da SAD očekuju da će biti održana vanredna sednica SB UN povodom situacije u Iranu. On je ovu inicijativu nazvao "štetnom i destruktivnom".
"Ne vidimo nikakvu ulogu SB UN u ovom pitanju", rekao je Rjabkov.

Po njegovim rečima, u Iranu se "dešavaju unutrašnji procesi, SB je organ koji prema povelji UN ima glavnu odgovornost za podršku međunarodnom miru i bezbednosti i nema veze sa unutrašnjim stvarima Irana".

"Naravno, mi ne možemo da prognoziramo kako će se situacija razvijati sa hipotetičkim sazivom ovakve sednice, ali sam siguran da bez obzira na to kakva odluka bude donesena o ovoj štetnoj i destruktivnoj američkoj ideji, mi svoj stav koji je veoma stabilan i zasniva se u celini na privrženosti normama međunarodnog prava, izložićemo na najpotpuniji način", rekao je Rjabkov.

On je dodao da smatra da je nelegitimno uvođenje novih sankcija Iranu, kojima prete Sjedinjene Države.