Jutros je sirijska vojska pokrenula napad sa svojih pozicija iz sela Tell Salmo i stigla do južnog oboda zračne luke Abu Duhur u istočnom dijelu pokrajine Idlib.

Oko 13.00 po srednjoeuropskom vremenu su objavljene prve fotografije sirijskih vojnika iz baze. Potvrđeno je da su sirijske snage i saveznici preuzeli puni nadzor nad ovim strateški važnim objektom. Zrakoplovna baza Abu Duhur je smještena nekoliko kilometara sjevernije od tromeđe pokrajina Idlib, Aleppo i Hama. U njoj se može rasporediti 21 borbeni zrakoplov, ima svu popratnu infrastrukturu i dvije piste dužine oko tri kilometra.
Sirijske snage su iz pravca Khanassera u međuvremenu oslobodile mjesto Qaytal, sela Umm Tinah i Al-Muzaywinah u južnom Aleppu, čime su praktično zatvorile kotao u jugoistočnom području terorističke enklave. Prema posljednjim izvješćima je između dvije skupine sirijske vojske ostao prazan nenaseljeni prostor, širine nešto više od 500 metara. Međutim, interaktivna karta ISWN pokazuje da su vladine snage, Hezbollah i savezničke milicije oslobodile sva sela u tom području i teroristi skupina Hayat Tahrir Al-Sham i "Islamske države", koji se bore i međusobno, sada su u potpunom okruženju.

Ruski mediji su potvrdili da su sirijske vladine snage preuzele kontrolu nad zračnom bazom Abu Duhur. Citirajući sirijske izvore s terena, teroristi su bazu napustili bez borbe.

U napad su prve krenule jedinice 124. brigade Republikanske garde, koje su uz potporu ostatka sirijskih i savezničkih postrojbi brzo došle nadomak same baze.

Glavni faktor koji je doprineo razvoju krizne situacije na severo-zapadu Sirije, gde je Turska počela vojnu operaciju protiv Kurda, jesu provokacije SAD, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.

Ministarstvo je navelo da su "krajnje negativnu reakciju Ankare izazvala saopštenja Vašingtona o stvaranju u oblastima na granici s Turskom 'pograničnih snaga' i druga dejstva Amerikanaca usmerena na uništenje sirijske državnosti i podršku oružanim grupacijama terorista".

"Nekontrolisane isporuke savremenog naoružanja iz Pentagona proameričkim formacijama na severu Sirije, uključujući, prema našim podacima, prenosive raketne komplekse, doprinele su brzoj eskalaciji napetosti u regionu i dovele do specijalne operacije turske vojske", navedeno je u saopštenju.

Ministarstvo je dodalo da ovakva "neodgovorna dejstva američke strane u Siriji vode propasti procesa mirnog rešavanja krize i sprečavaju međusirijske pregovore u ženevskom formatu, čiji punopravni predstavnici treba da budu i Kurdi".

Generalštab Turske objavio je danas u 15.00 sati po srednjoevropskom vremenu početak vojne operacije "Maslinova grančica" protiv Kurda u sirijskom gradu Afrinu.

Američka obaveštajna agencija CIA sasvim sigurno zna ko je ubio lidera SDP Olivera Ivanovića, izjavio je vojni analitičar Miroslav Lazanski.

"Ukoliko Ivanovićeve ubice ne budu otkrivene, to će značiti samo jedno - da te ubicu uživaju zaštitu SAD", istakao je Lazanski.

Prema njegovim rečima, Amerikanci obaveštajno potpuno pokrivaju celu teritoriju Kosova, a naročito sever.

Potpuno je nemoguće, rekao je Lazanski, da se tamo desi atentat na političkog lidera, a da CIA o tome ne zna ništa.

Lazanski ne veruje da su albanski ekstremisti samostalno izveli atentat na Ivanovića, jer, kako je istakao, "Albanci ne mogu ništa tako veliko da urade, a da ne pitaju svoje mentore sa Zapada".

"U svakom slučaju, ukoliko ubica ne bude otkriven, to će značiti da su Ivanovića ubili oni koje štiti SAD", zaključio je Lazanski u razgovoru za "Informer".

Lazanski kaže i da se postavlja pitanje kome medijski i plitički odgovara ovo što se dogodilo.

"Tu se mora započeti istraga", smatra Lazanski navodeći da će presudan biti doprinos Amerikanaca istrazi.

"Ako oni hoće, ubice će biti pronađene, a ako neće, onda nikada nećemo saznati ko je upucao Olivera Ivanovića", zaključio je Lazanski.

Velika Britanija je dodijelila dodatnih 5,5 milijuna funti za "razvoj demokracije" u Gruziji, izjavio je tijekom rasprave o pitanju Gruzije ministar za Commonwealth i Ujedinjene narode u britanskom Ministarstvu vanjskih poslova Tariq Mahmood Ahmad, poznat i kao Lord Ahmad od Wimbledona.

Rasprava se vodila pod radnim naslovom "Kako da Rusija poštuje teritorijalni integritet Gruzije i povuče svoju vojsku s gruzijskih okupiranih teritorija".

"Želimo da se demokracija u Gruziji razvija stalno. U tu svrhu planiramo izdvojiti dodatnih 5,5 milijuna funti. O tim pitanjima razgovaramo s Gruzijom tijekom bilateralnih razgovora, razgovaramo i s Rusijom i cijelom međunarodnom zajednicom, uključujući i Europsku uniju", kazao je ministar Tariq Mahmood Ahmad, Lord od Wimbledona.

Prema Ministarstvu vanjskih poslova Gruzije, Tariq Mahmood Ahmad je rekao "kako Rusija nastavlja s intervencijom u Abhaziji i Južnoj Osetiji, a britanska vlada radi sve može kako bi Moskvu zaustavila pomoću međunarodnog pritiska".

"Velika Britanija čvrsto podupire teritorijalni integritet i suverenitet Gruzije. Prošle je godine Ujedinjeno Kraljevstvo podržalo dvije rezolucije Ujedinjenih naroda u kojima stoji da su Abhazija i Južna Osetija sastavni dio Gruzije. Također smo osudili ruske akcije u Gruziji i poslali promatrače u Gruziju u okviru postojeće Promatračke misije Europske unije, a uz pomoć NATO saveza i drugih međunarodnih organizacija se zalažemo za pružanje pomoći Gruziji, kako bi se učinkovitije nosila s pritiskom Rusije", rekao je Lord od Wimbledona, Tariq Mahmood Ahmad, biznismen i političar iz redova Konzervativne stranke premijerke Therese May.

Moskva žali što su Rusija i Kina označene kao pretnje u novoj odbrambenoj strategiji SAD, ali je ipak spremna za dijalog s Vašingtonom, saopštio je šef ruske diplomatije Sergej Lavrov.

"U principu, žao nam je što, umesto da vodimo normalan dijalog, umesto da se oslanjamo na međunarodno pravo, Sjedinjene Američke Države, naravno, teže da svoje liderstvo dokazuju kroz konfrontacione koncepcije ove vrste", rekao je ruski ministar na konferenciji za novinare nakon zasedanja Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija u Vašingtonu.

U svakom slučaju, Rusija je, kako je istakao Lavrov, kao i ranije spremna za dijalog i za razmatranje vojnih doktrina.

"Uveren sam da u SAD nema malo ljudi zdravog razuma, koji razumeju da strateška stabilnost mora da se čuva, da svi rizici koji se pojavljuju moraju da se ponište i da je to nemoguće bez saradnje Rusije i Sjedinjenih Američkih Država", naglasio je Lavrov.

Prema oceni ruskog ministra, perspektiva odnosa Moskve i Vašingtona zavisi od sposobnosti američkog predsednika Donalda Trampa da se izbori protiv političkih intriga u SAD.

"Želja predsednika Kazahstana i rukovodilaca drugih zemalja da rusko-američke odnose vide u boljem stanju nego što je trenutno, ne zavisi od kvaliteta posrednika. To, pre svega, zavisi od spremnosti SAD da razgovaraju na ravnopravnoj osnovi, uz uzajamno poštovanje, i od sposobnosti predsednika Trampa da se suprotstavi otvoreno unutrašnjim političkim intrigama, usmerenim protiv njega samog, intrigama u kojima se koristi karta rusofobije", rekao je Lavrov.

Zašto je nakon napada na rusku zračnu bazu Hmeymim u Siriji američki Kongres raspravljao o sposobnostima američke i ruske vojske u elektroničkom ratovanju? Poznato je da je u noći s 5. na 6. siječnja 2018. sustav sigurnosti ruske zrakoplovne baze Hmeymim u Siriji osujetio teroristički napad kojeg su militanti izveli bespilotnim letjelicama. U tom su napadu ruske snage uspjele prizemljiti tri neprijateljska drona na teritorij kojeg kontrolira ruska i sirijska vojska.

Dana 8. siječnja je u američkom Kongresu govorio vodeći američki stručnjak za elektroničko ratovanje, umirovljeni general Don Bacon, koji je stigao iz Sirije. General je pred Kongresom priznao da američka vojska nije spremna za elektronički rat protiv Rusije. Sudeći po detaljima njegovog izlaganja, general Bacon nije govorio bez argumenata, posebno ako uzmemo u obzir optužbe ruskog Ministarstva obrane na račun američkog vojnog i obavještajnog osoblja, koje je, po zapovijedi ili samoinicijativno, što CIA često čini, teroristima vjerojatno pomagalo u napadu.

"Spremni smo za elektronički rat protiv protivnika niže razine, što je dokazano iskustvom u borbama u Iraku i Afganistanu. To je nešto što možemo činiti dobro. Ali za borbe visoke razine definitivno nismo spremni, a pokretanje rata bez kontrole elektromagnetskog spektra jednako je porazu", rekao je general Bacon.

Prema njegovim riječima, osnovna oprema za elektroničko ratovanje, koju nosi zrakoplov za tu vrstu operacija, "EC-130H Compass Call", kao i doktrina Pentagona, su zastarjeli.

Međutim, kako ne bi ispalo sve tako crno, umirovljeni general je u manjim detaljima brzo opisao prednosti američkih sustava, ističući moć američkih snaga za elektroničko ratovanje. Istina, kako bi bile nepobjedive, "treba još novca, puno novca", kojeg je tražio u svom izlaganju.

Kako se ispostavilo iz izlaganja generala Bacona, od početka 21. stoljeća Sjedinjene Države nisu uspjele postići posebna dostignuća u visokoj tehnologiji za elektroničko ratovanje, iako imaju dobro moderniziranu tehnologiju iz 20. stoljeća.

Zapadni analitičari malo obraćaju pozornost na povećanje broja američkog vojnog osoblja u mnogim zemljama diljem svijeta i stalnom porastu broja specijalnih snaga raspoređenih izvan granica Sjedinjenih Američkih Država. Prema nekim izvješćima, broj "Zelenih beretki", pripadnika specijalnih "Navy Seals" snaga i sličnih postrojbi je nakon 11. rujna 2001. godine u najmanje 149 zemalja dosegao više manje od 70 000 ljudi. Unatoč tomu, američki senator Lindsay Graham se iznenadio kada je saznao za smrt nekoliko američkih vojnika u Nigeru, u Africi. Iznenađenje Lindsaya Grahama potvrđuje da se američki vojnici neprestano bore u mnogim dijelovima svijeta, a da američki senatori često o tome nemaju nikakve informacije.

Trenutno je američka vojna prisutnost u zemljama u svijetu dosegla rekord. Američke trupe su praktično prisutne na 75% planeta. "Globalni rat protiv terora", objavljen nakon napada 11. rujna 2001., služi kao izgovor za vojnu ekspanziju. Dolaskom na vlast predsjednika Trumpa se taj proces počeo još aktivnije provoditi.

Stručnjaci skreću pozornost na činjenicu kako rezultat aktivnosti američkih trupa nije stabilizacija regija u koje dolaze, već njihova destabilizacija. Teritoriji Afganistana, Iraka, Sirije, Jemena, Somalije i Libije pretvoreni su u zone kontinuirane vojne i političke nestabilnosti. Američke snage za specijalne operacije su aktivne ne samo u Aziji, nego i afričkom kontinentu.

Pentagon u Europi gotovo svugdje ima svoj osoblje i značajno jača svoje kontingente na zapadnim granicama Rusije i Bjelorusije. Vrlo aktivne radnje provode u baltičkim zemljama, Poljskoj, Rumunjskoj, Gruziji i Ukrajini, a pripreme za agresiju se održavaju pod izgovorom "suzdržavanja Rusije".

Na Dalekom istoku se iste pripreme provode u suzdržavanju Kine i Sjeverne Koreje. Jednako užurbane vojke aktivnosti se provode protiv Irana.

Mnoga nacionalna gospodarstva aktivno traže zaštitu od prevladavajućeg gospodarskog sustava. Dedolarizacija ili odbijanje dolara u korist drugih vrijednosti je postala popularna ne samo među zemljama, nego i običnim građanima, što je bilo moguće zahvaljujući globalnom tehnološkom napretku i povećanom pristupu internetu.

Američki dolar je još uvijek glavna svjetska rezervna valuta. Financijska pravila koja su svijet dovela u ovakvu situaciju su u Sjedinjenim Državama i služe interesu elite u Washingtonu i male skupine njegovih saveznika.

Tako je stvoren petrodolar, ukinut zlatni standard, uzrokovana posljednja financijska kriza i besmisleni program kvantitativnog ublažavanja.

Sve ove ekonomske odluke su donesene s jasnim ciljem - produljenjem američke dominacije u svjetskom gospodarstvu i davanjem umjetne podrške neodrživom financijskom sustavu.

Praktične posljedice nestabilnosti su vremenom dovele do ideje o stvaranju alternative, omogućavajući istovremeno bijeg od dominacije dolara i povezivanje gospodarstva s realnim vrijednostima.

Potreba za izbjegavanjem ove situacije je bila posebno izražena u zemljama s velikim dolarskim dugovima i koje se suočavaju s prijetnjom isključivanja iz međunarodnog sustava plaćanja SWIFT.

Američki predsednik Donald Tramp dodelio je "Nagrade za lažne vesti" u sredu uveče, piše "Politiko". "A dobitnici nagrade za lažne vesti su...", napisao je prvi čovek SAD, stavljajući link na sajt Republikanskog nacionalnog komiteta - Gop.org.

Tamo se otvorila stranica na kojoj je pisalo: "2017 je bila godina nepokolebljivih predrasuda, nepoštenih novinskih izveštavanja i čak stvarno lažnih vesti".

Sajt je izlistao 10 novinskih priča među čijim se autorima nalaze CNN, "Njujork tajms" i "Vašington post", koje Tramp smatra lažnim medijima.

Stranica se fokusirala na priče u kojima su mediji priznali greške i objavili ispravke, poput one novinara "ABC njuza" Brajana Rosa, koji je suspendovan i ponovo primljen nakon pogrešnog izveštaja o Trampu i bivšem bezbednosnom savetniku Majklu Flinu.

Tu je i netačan izveštaj o uklanjanju biste Martina Lutera Kinga mlađeg iz Ovalne sobe i CNN-ovo izveštavanja o tome kad je Donald Tramp mlađi imao pristup hakovanim dokumentima "Vikiliksa".

Stranica je takođe izlistala nekoliko predsednikovih dostignuća, ističe "Politiko".

Macron i May potpisali su sporazum o zajedničkoj kontroli granica i zaustavljanju priliva izbjeglica i migranata.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanska premijerka Theresa May izrazili su zadovoljstvo "srdačnom slogom" Francuske i Velike Britanije, povodom francusko-britanskog susreta na vrhu u Sandhurstu, koji je završen potpisivanjem ugovora o kontroli imigracije.

Ugovor koji su potpisali Macron i May treba dopuniti ugovor iz Touqueta iz 2004, kojim su u lukama dviju zemalja uvedene zajedničke imigracijske kontrole, ali nije uspio zaustaviti priljev migranata u Calais.

Ocijenivši da stanje u Calaisu "ne zadovoljava", Macron je rekao da će novi ugovor potpisan u Sandhurstu, 50-ak kilometara jugozapadno od Londona, omogućiti da se "poboljša tehničko i operativno upravljanje zajedničkom granicom".

"To će nam omogućiti da iz temelja promijenimo stvari, pa i za ranjive malodobnike, da imamo humaniji i djelotvorniji pristup i očuvamo kvalitetu naše zajedničke granice", dodao je Macron.

"Pojačat ćemo sigurnosnu infrastrukturu s više videonadzora, ograda i infracrvene tehnologije u Calaisu i na drugim graničnim prijelazima", izjavila je May.

Istaknula je i kako susret na vrhu "pokazuje da su čvrste veze dviju zemalja u interesu Velike Britanije, Francuske i Europe".

Ponovila je i kako se "Velika Britanija priprema za izlazak iz EU-a, ali to ne znači da izlazi iz Europe".

Najavila je kako će i nakon Brexita Velika Britanija i dalje imati stabilne i bliske odnose s Parizom, ali i cijelom Unijom.

"Velika Britanija i Francuska također dijele odlučnost da se zajednički bore protiv krijumčara migranata, koji imaju koristi od tog opasnog putovanja ljudi prema Europi. Odlučni smo zajedno raditi na uništavanju mreže krijumčara koji pokušavaju profitirati na nesreći drugih ljudi", kazala je britanska premijerka.