Za ove misteriozne oblike se vjeruje da su nastali prije oko 8.000 godina, a protežu se na površini od 90 do 400 metara, piše Daily Mail.

Ove geografske hijeroglife otkrio je kazahtanski ekonomist Dmitriy Deyna fotografijama Google Eartha 2007. godine. Vjeruje kako su neki oblici nastali kao promatračnice kretanja Sunca, poput britanskog Stonehengea.

Jedan od misterioznih, ujedno i najveći oblik, je kvadrat sačinjen od 101 zemljanih nasipa čiji su uglovi spojeni te tako čine veliki križ.

Još jedan oblik koji intrigira je oblik svastike, simbol kojeg danas povezujemo s nacistima, zapravo je drevni simbol prosperiteta i moći koji se kao takav koristio više od 3.000 godina. Zbog Drugog je svjetskog rata i nacističke Njemačke dobio posve drugo značenje.

U indo-europskoj kulturi svastika je bio znak za sreću, a preveden iz Sanskrita znači "dobro je".

Nakon njihovog otkrića putem aplikacije Google Earth-a, arheolozi kazahtanskog Sveučilišta kao i oni sa Sveučilišta Vilnius uputili su se na mjesto pronalaska gdje su uz pomoć radara pronašli ostatke drevnih struktura i ognjišta koja sugeriraju kako su se ova mjesta nekoć koristila za razne rituale.

Arheolozi na jugu Grčke otkrili su prstenje pečatnjake i lančić, zlatne i srebrne pehare, mač i više od 1.000 fragmenata poludragog kamenja u grobnici iz 1.500 godine prije nove ere, saopćilo je grčko Ministarstvo kulture.

"Ovo je najimpresivnije nalazište koje pokazuje preistorijsko bogatstvo vezano za grobnice u grčkom kopnenom dijelu u posljednjih 65 godina", navodi se u saopštenju.

Predmete su pronašli američki arheolozi Jakk Davis i Sharon Stocker sa Univerziteta Cincinnati, u regionu Pilos na jugozapadu Peloponeza.

Vjeruje se da su nakit i oružje korišteni za oblaganje mrtvačkog pokrova. U grobnici je pronađeno tijelo muškarca, kako se vjeruje ratnika, starog između 30 i 35 godina.

Nakon što su arheolozi prošle godine otkrili podvodno naselje, zapanjila ih je analiza njegove starosti, provedena u SAD-u.

Analizom je potvrđeno da se na tom području živjelo prije 3.500 godina! Nalazište je neprocjenjive vrijednosti, kao i brojni pronađeni predmeti.
Tri metra ispod površine mora tisućljećima je spavalo naselje nepoznatog naroda. Uz njega je i luka čiji su obrisi uočeni iz zračnih snimki.

Dva izumrla špiljska lava, pronađena na području 'vječitog leda' u Sibiru, opisana kao "najbolje očuvana što je svijet imao priliku vidjeti", bit će predstavljena u medijima od strane Akademije znanosti u Yakutia-i u novembru.

Mladunčad je otkrivena u sibirskoj republici Sakha ovog ljeta, iako je ovo senzacionalno otkriće objavljeno tek danas. Akademija znanosti u Yakutia-i udružila se sa dnevnim novinama Siberian Times kako bi javnosti prezentovali iznimno rijetke špiljske lavove.

Republika Sakha, takođe poznata kao i Yakutia je ruska najhladnija regija s ogromnim područjem prekriveno ledom. Ona omogućuje znanstvenicima jedinstvenu paltformu za otkrivanje izumrlih životinja koje su ispod leda zarobljena stotinama godina - zamrznute i savršeno očuvane.

Poskakujući između nogu dinosaurusa u močvarnim predjelima Španije prije oko 125 miliona godina, živjelo je malo krznato stvorenje sićušnih bodlji i krljušatog oklopa koje je patilo od neprijatne gljivične infekcije.

Pomoću ove neustrašive zvjerke naučnici danas mogu da saznaju mnogo više o sisarima koji su živjeli u doba mezozoika, eri dinausaurusa.

Naučnici su danas objavili da je u blizini grada Kuenka, na istoku Španije, otkriven zapanjujuće dobro očuvan fosil sisara iz perioda krede, nazvan Spinolestes xenarthrosus. Fosil se sastoji od kompletnog skeleta, krzna očuvanog na ćelijskom nivou, bodlji sličnih ježevim, keratinskih pločastih struktura, nalik krljuštima, okruglog uveta, kožnih pora i mekih tkiva jetre i pluća.

Billy the Kid legenda je Divljeg zapada, o njemu su pisane knjige, snimani filmovi, no njegove su fotografije nevjerojatno rijetke. Zapravo, do sada se znalo samo za jednu, a sada je u javnost dospjela i druga.

Fotografija je zrnata, detalji nejasni. Međutim, tvrtka iz Kalifornije koja se bavi preprodajom rijetkih novčića zaključila je da je riječ o autentičnoj fotografiji legendarnog odmetnika kako igra kriket. Tvrtka o kojoj je riječ, Kagin’s, trenutno pregovara o prodaji fotografije dobivene tehnikom ferotipije jednom privatnom kolekcionaru, a vjeruje da bi mogla dobiti čak pet milijuna dolara, odnosno 33,4 milijuna kuna, piše Independent.

Još je luđa činjenica da je fotografija kupljena u staretinarnici u Fresnou za svega dva dolara!

"Kada smo prvi put vidjeli fotografiju bili smo razumljivo skeptični - originalna fotografija Billyja the Kida je Sveti gral Americane", rekao je David McCarthy, Kagin’sov stručnjak i prezimenjak poznatog odmetnika. "Morali smo biti sigurni da možemo provjeriti gdje, kada, kako i zašto je fotografija snimljena. Sličnost lika na slici u ovakvom slučaju nije dovoljna. Okupili smo čitavu ekipu stručnjaka koji su provjerili svaki detalj na fotografiji".

Stručnjaci su proučavali fotografiju više od godinu dana, a pronašli su i mjesto gdje snimljena te vjeruju da imaju puno dokaza da je autentična.

Ozelenjeno i palmama prekriveno ostrvo Bahrein, šeikat u Arapsko-persijskom zalivu, već godinama je jedno od najvećih arheoloških nalazišta u svijetu.

Više od 100.000 nadgrobnih humki i grobnica počinju da otkrivaju tajnu po tajnu, nagovještavajući senzacionalnu spoznaju da je ovo ostrvo, smješteno između Saudijske Arabije i Katara, u davnoj prošlosti bilo središte moćne i bogate imperije Dilmun. I, po svoj prilici, u ovim prostorima igralo je značajnu ulogu, možda onakvu kakvu je u Mediteranu imala Fenikija, kontrolišući trgovačke puteve od dolina Indije i Pakistana do Mezopotamiji i današnje Turske.

Arheolozi su već raspršili veliku zabludu da je Bahrein, u davna vremena, bio zapravo - ritualno groblje Mezopotamije. Uvid u tajne nekoliko stotina grobova izgrađenih između 2.200 i 1.700. godine prije nove ere pokazao je da je ostrvo naseljavala posve autohtona civilizacija koja je sa okolnim narodima održavala bogate odnose, prije svega trgovačke, i na neki način bila njihova ‘izvozno-uvozna kompanija’.

Ipak, grobnice su dale samo dio odgovora na tajne Dilmunaca - otkriven je dio sakralnih običaja i načina sahrane. Ali naučnicima tek predstoji da saznaju - kako su živjeli. Izgleda da ova saznanja nagovještava otkriće 4.000 godina starog grada Saar u oazi na sjevernom dijelu ostrva.

Moderni čovek (homo sapiens) živeo je u Kini pre više od 80.000 godina, a potom je otišao u Evropu, navodi se u danas objavljenoj studiji u Parizu, čime se dovode u pitanje ranija saznanja da je on u Evropu došao iz Afrike, odnosno njegova migraciona staza po Zemlji.

Naučnici su u jednoj pećini u Kini otkrili na desetine fosila ljudskih zuba, što predstavlja dokaz da je čovek bio prisutan u južnoj Aziji još pre 80.000 godina, što je 30.000 godina više nego što je ustanovljeno dosad otkrivenim fosilima.

"To je mnogo ranije od onoga što smo prvobitno mislili o migraciji homo sapiensa", izjavio je Frans presu autor studije, kineski naučnik Vu Liu je dodao da je prema preliminarnim saznanjima homo sapiens iz Kine otišao u Evropu.

Naučnici, čija je studija objavljena u časopisu "Nature", navode da su pronašli 47 zuba starih između 80.000 i 120.000 godina.

Prvi fosili modernog čoveka pronađeni u Evropi stari su oko 45.000 godina. Evropski kontinent je tada bio naseljen "neandertalcima".

To otkriće ukazuje da je homo sapiens, koji se pojavio u istočnoj Africi pre oko 190.000 godina, "napustio Afriku mnogo, mnogo ranije", navodi se u studiji.

U rijeci Kupi na Kamenskom kod Karlovca u rujnu su podvodni arheolozi počeli istraživati dobro očuvan rimski brod s teretom iz antičkog vremena, a taj su vrijedan nalaz u ponedjeljak na tiskovnoj konferenciji u Karlovcu predstavili javnosti Giulia Boetto u ime istraživačkog centra "Camille Jullian" s francuskoga sveučilišta Aix‐Marseille i Krunoslav Zubčić, arheolog Odjela za podvodnu arheologiju Hrvatskoga restauratorskog zavoda.

Brod je na pet metara dubine pronašao i stručnjacima prijavio prije gotovo trideset godina pjeskar Ante Maslov, te se sada pokazalo da se radi o starorimskom riječnom brodu, najvjerojatnije s kraja 1. stoljeća, koji je potonuo kod Kamenskog, ostao sačuvan u mulju, s tim da je teret ostao uglavnom lijepo poslagan, a ne rasut. Usisavanjem mulja i svih sitnih predmeta pomoću tzv. mamut usisnih crpki nakon više od 19 stoljeća otvorio se pogled na detalje brodoloma te je brod s teretom ovjekovječen podvodnim kamerama, a u naredne dvije i tri godine provodit će se arheološka istraživanja.
"Za početak nam je želja istražiti, kvalitetno i dobro taj lokalitet što će trajati barem dvije do tri godine, ako ne i duže. Nakon toga i ovisno o rezultatima, imat ćemo dovoljno materijala da možemo napraviti djelomično rekonstrukciju, rekonstrukciju cijelog broda, ali to ćemo vidjeti u budućnosti", ističe arheolog Krunoslav Zubčić iz HRZ-a.

U ime Ministarstva kulture i karlovačkih konzervatora Krešimir Raguž rekao je da je nalaz bitan u širemu kontekstu, križanja vodenih i cestovnih putova i veze mora s kopnom, odnosno istokom i sjeverom, te u smislu brodograditeljskih spoznaja i utjecaja.
Nalaz je i temelj za produbljavanje teze da se upravo Kupa koristila za transport teških kamenih sarkofaga i drugih predmeta od kamena na važnim iskopinama iz doba Rimskog carstva, jer je poznato da je na prostoru današnje Karlovačke županije bilo najmanje dvanaest kamenoloma u doba Antike, a roba je završavala u većim centrima, poput onoga u Sisku.

U potrazi za lubanjom surpuge firentinskog trgovca koja je Leonardu da Vinciju poslužila kao model za Monu Lisu talijanski su znanstvenici na mjestu bivšeg samostana u kojem je bila pokopana pronašli bedrenu kost za koju pretpostavljaju da je ostatak Lise Gherardini.

Kako su iskapanja završila stručnjaci su zaključili da je lubanja Lise Gheardini nestala zbog čega su razočarani jer im je cilj bio rekonstruirati lice te žene i usporediti ga s portretom.

Rođena 1479., Lisa Gherardini se udala za firentinskog trgovca svilom Francesca del Gioconda i pretpostavlja se da je on 1503. naručio portret slavnog renesansnog slikara. Kada je obudovjela, Gherardini se povukla u samostan u kojem su dvije njezine kćeri bile redovnice i vjerojatno je u njemu i pokopana kada je umrla 1542.

U tom velikom napuštenom kompleksu u središtu Firence, radovi su počeli 2011., a stručnjaci su dosad pronašli ostatke dvanaestak osoba. Prvih osam bili su dobro očuvani kosturi, no datiranje ugljikom 14 pokazalo je da su prestari, a da bi ijedan odgovarao Moni Lisi.

Četiri druga skeleta pronađena su u zajedničkoj grobnici korištenoj do 1545. godine. Ugljikom 14 utvrđeno je da je jedna od osoba od koje su očuvani ostaci butne kosti, potkoljenice i gležnja, živjela u istome razdoblju kao Lisa Gherardini.