Tajna povijestS


Info

Arheolozi otkrili grobnicu keltskog princa iz 5 st. prije nove ere

Slika
U francuskom regionu Šampanj, u blizini grada Lavau, pronađena je grobnica iz petog vijeka prije nove ere u kojoj je, kako se vjeruje, sahranjen keltski princ.

U grobnici su pronađeni umjetnički predmeti grčkog i etrurskog porijekla, saopštio je Nacionalni institut za arheološka istraživanja.

Naučnici vjeruju da će ovo otkriće pomoći da se više sazna o evropskoj trgovini u gvozdenom dobu.

Među pronađenim predmetima je i bronzani kazan za vino, navodi Bi-Bi-Si.

Tim Inrap-a radio je na iskopavanju na ovoj lokaciji od oktobra prošle godine, a vjeruje se da grobnica datira od kraja prvog gvozdenog doba, što je period karakterističan po raširenoj upotrebi metala.

U velikoj grobnoj humci prečnika 40 metara pronađena je posebna grobnica odnosno komora površine 14 kvadratnih metara u kojoj se nalaze posmrtni ostaci muške osobe i njegove kočije.

"Najvjerovatnije je riječ o keltskom princu", rekao je predsjednik Inrapa Dominik Garsija novinarima.

On je dodao da je ovo najveća pronađena grobnica iz tog perioda i da je izuzetna ne samo zbog veličine, već i zbog kvaliteta pronađenih predmeta i drugih materijala.

Peti i šesti vijek prije nove ere bili su karakteristični po usponu etrurskih i grčkih gradova-država kao što je Marsej na jugu Francuske.

Trgovci iz Sredozemlja, koji su tražili robove, metale i drugu vrijednu robu, otvorili su trgovinske kanale sa kontinentalnim Keltima.

Question

Nepoznata vrsta čovjeka je živjela na području Kine prije 60 - 120 tisuća godina

Slika
U Kini su pronađeni fosili koji se ne uklapaju u niti jednu dosad poznatu hominini vrstu. Svojim izgledom ne spadaju ni u neandertalce niti u suvremene ljude. Oni su nešto sasvim drugo, ali još nitko nije siguran što. Pogledajte priloženi članak da bi se detaljnije upoznali s novim otkrićem.

Fosili su prvi put otkriveni u špilji Xujiayao 1976. godine, a pronađeno je nekoliko fragmenata lubanje te devet zubi od četiri osobe. Sveobuhvatna analiza zuba objavljena je u časopisu American Journal of Physical Anthropology. Pregledani fosili pokazuju da je nepoznata vrsta čovjeka živjela na području Kine u razdoblju prije 60 000 do 120 000 godina.

Maria Martinon-Torres koja radi u "Nacionalnom istraživačkom centru za proučavanje ljudske evolucije" u Burgosu (Španjolska), te njezine kolege proučavali su pronađene fosile zubi. Gledali su veličinu i oblik krune, korijenski sustav zuba, žljebove, kvržice i neravnine na svakom pojedinačnom zubu te njihove pozicije u odnosu na druge zube. Zatim su analizirani zubi uspoređeni s preko 5 000 drugih zubi koji su predstavljali gotovo sve poznate hominine vrste.

Nakon analize bilo je jasno da pronađeni zubi ne nalikuju onima kod suvremenog čovjeka. Umjesto toga imaju nekoliko primitivnih značajki, od kojih neke izgledaju kao kod starije vrste Homo erectus, a neke više kao kod neandertalaca. Također, ni ostali dijelovi kostura pronađeni na istom mjestu ne odgovaraju poznatim homininim vrstama.

Ipak, fosili mogu biti rezultat križanja dviju poznatih vrsta, ali više o tome pročitajte u priloženom članku "Is this a new species of human?".

Pharoah

Arheolozi otkrili da je mumifikacija mrtvih u drevnih Egipćana starija nego se mislilo

Slika
Analizom egipatskog pogrebnog pokrova koji je u britanskom Bolton muzeju stajao od 1930-ih, arheolozi su došli do saznanja da su drevni Egipćani sa mumifikacijom mrtvih krenuli još 4.300 prije nove ere, što je za oko 1.500 godina kasnije nego što se mislilo.

Laneni pokrov potiče iz groblja u Badari regionu u Gornjem Egiptu i analizom je utvrđeno da na njemu postoje ostavi borove smole, šećera, gume, masti i aromatičnih ulja, kao i morskih sunđera - što se i kasnije koristilo u mumifikaciji.

Zanimljivo je i da je najbliža "destinacija" za pronalaženje borove smole bila današnja Turska, što znači da su Egipćani putovali prilično. Zanimljivo je i da su mumije u početku zamotavane samo oko glave, stopala i šaka a da je umotavanje cijelog tijela, vađenje unutrašnjih organa i ubacivanje soli poznija praksa.

Map

Duboko u prašumi Hondurasa pronađeni ostaci civilizacije?

Slika
Da li ste čuli za davno izgubljen "Beli grad" ili "Grad Boga majmuna"?

Do skoro je on bio samo mit, ali grupa eksperata tvrdi da ga je pronašla u prašumi Hondurasa zajedno sa ostacima civilizacije koja je cvetala pre više hiljada godina. Među ostacima se nalaze zemljane piramide, humke, veliki trgovi, ceremonijalna sedišta, rezbarene posude i zbirka skulptura, prenosi Newser.

Potraga za Belim gradom datira bar od 1920. godine, a napredak je zabeležen 1940. kada je Teodor Mord izašao iz kišne šume sa gomilom artefakata za koje se tada pretpostavilo da potiču iz Belog grada. Međutim, Teodor se ubio pre otkrivanja njegove lokacije. Istraživači tvrde da su otkrili grad tako duboko u prašumi da životinje iz tog dela nikada nisu videle ljude, a pošto seča šume ugrožava dolinu, detaljnija proučavanja ovog grada su teže izvodljiva.

Pharoah

Otkrivena grobnica stara 3.000 godina u Luksoru, Egipat

U Luksoru otkrivena grobnica stara 3.000 godina
© NBC News
U saopštenju se navodi da je grobnica, čiji su zidovi raskošno oslikani, pripadala Amenhotepu, čuvaru hrama egipatskog božanstva Amona, te da najvjerovatnije potiče iz vremena vladavine 18. dinastije Novog egipatskog kraljevstva (1543 - 1292 p. n. e), inače najpoznatije od svih staroegipatskih dinastija, prenosi AP.

Ministar antikviteta Mamduh el-Damati rekao je da grobnica sadrži slike jarkih boja velike ljepote, na kojima su u raznim scenama predstavljeni Amenhotep i njegova supruga.

On je, također, naveo da su u provinciji Ismailija, na sjeveroistoku Egipta, pronađeni ostaci rezidencije kralja Tutmosa II, faraona koji je također iz 18. dinastije.

Magnify

DNK dokaz: preci iz doba mezolitika bili su mnogo napredniji nego što smo mislili

Otkriće u podmorju Velike Britanije.
© The Maritime Archaeology TrustOtkriće u podmorju Velike Britanije.
Sukladno novom podmorskom otkriću čini se kako je poljoprivredna revolucija nastupila mnogo ranije nego što se mislilo. Naime, naši preci su već u kamenom dobu, 6.000 godina prije nove ere koristili brašno.

Ovo je otkriće objavljeno u časopisu Science, a potkrijepljeno je DNK testovima sedimentnih stijena u kojima su pronađeni tragovi koji ukazuju da na to da su naši preci iz doba mezolitika bili mnogo napredniji nego što smo mislili.

DNK iz stijena ukazuje na prisustvo žitarica, vrlo vjerojatno pšenice, koja je korištena kao današnje brašno.

Do otkrića je došlo u Velikoj Britaniji, u okrugu Solent, na mjestu koje je sada pod vodom, ali je prije 6.000 godina bilo kopno koje su naseljavali naši preci, piše Independent.

Flashlight

U Armeniji otkriveni proročanski hramovi stari oko 3.300 godina

U Armeniji otkrivena tri hrama stara 3.300 godina.
© Professor Adam SmithHram iskopan na ulazu zapadne terase tvrđave u Gegharot u Armeniji.
U sklopu iskapanja tvrđave na brdskom lokalitetu Gegharot u Armeniji, otkrivena su i tri hrama stara oko 3.300 godina.

Svaki hram ima samo jednu prostoriju, zemljane spremnike, neku vrstu oltara...

Prostori su ispunjeni pepelom i keramičkim posudama. Otkriveno je i cijeli niz predmeta, idola, izrezbarenih životinjskih kosti, rogova, kadila, pečata sa simbolima...

Jedan od istraživača na projektu iskapanja, profesor sa Sveučilišta Cornell, Adam Smith, ističe kako su hramovi imali "proročansku namijenu i bili su dostupni samo za vladare te vladajući sloj u to vrijeme".

Profesor Smith nagađa kako su odabrani koji su mogli pristupiti ovom proročištu pili vino i udisali dim spaljenog ljekovitog bilja te tako dolazili u druga stanja svijesti.

Pogledajte fotografije iskopina i pronalazaka koji upućuju na okultnu i proročansku ulogu hramova.

Magnify

Otkrivena velika nakupina manganskih lopti na dnu Atlantika

Manganske lopte otkrivene na dnu Atlantika.
© Thomas Walter
Njemački istraživački brod R/V Sonne je na dnu Atlantika otkrio veliku nakupinu metalnih grudi nekoliko stotina milja istočno od otočja Barbados, izvještava livescience.

Brod je proučavao dno Atlantika u nadi za otkrićem onog što je u prapovijesno doba živjelo u oceanu te kako je vulkanski lanac između Južne Amerike i Afrike utjecao na život u moru.

Mreža je umjesto živih bića na dubini od više od pet tisuća metara ulovila grude mangana. Kamera je na lokalitetu gdje su izvađeni uzorci otkrila kako je dno oceana prepuno tih gruda, neke su bile veličine kugli.

"Bio sam iznenađen, ovo nije mjesto na kojem bi se mogle naći manganske grude. Ovo bi mogla biti najveća nakupina mangana u ovakvom obliku u Atlantiku. Manganske grude su bile jako, jako okrugle. Inače izgledaju kao kravlji izmet", priča vođa ekspedicije Colin Devey, inače zaposlen kao vulkanolog u GEOMAR Helmholtz Centru za istraživanje oceana u njemačkom gradu Kielu.

Manganske grude možemo naći u svim oceanima, najviše ih ima u Pacifiku. Izgledom najviše podsjećaju na debele palačinke. Jezgra manganskih gruda može bti fosilna, od kamena ili manja gruda. Sloj po sloj mangana stvarao se oko jezgre milijunima godina.

"Ova zadnja pronađena nakupina mogla bi biti stara oko deset milijuna godina, njihovim proučavanjem mogle bi se dobiti informacije o zemljinoj povijesti", nastavio je Colin Devey.

Porijeklo nastanka manganskih grudi još uvijek je nerazjašnjeno. Neka od tumačenja su da je nastanak potaknuli mikrobi i kemijske reakcije u slanoj vodi, aktivnosti podvodnih vulkana, taloženje te oslobađanje metala iz kemijskih spojeva u slanoj vodi.

Magnify

CT skeniranjem otkrivena mumija u kipu Bude

Mumija u kipu Bude.
© robswebstek.com / M. Elsevier StokmansMumija u kipu Bude.
U nizozemskom muzeju Drents trenutno je izložen, između ostalih izložaka, i kip Bude, ali ne bilo kakav. Kip Bude o kojem je riječ u sebi ima ljudsku mumiju, što je otkriveno CT skeniranjem.

To je ujedno i prvi put da se Buda s mumijom prikazuje izvan Kine, a u tom kipu se nalaze ostaci svećenika koji je živio u periodu oko 1.100. godine nakon Krista te je vjerojatno riječ o primjeru samo-mumifikacije, prenosi portal io9.com.

Gold Coins

Ronioci pronašli zlatne kovanice neprocjenjive vrijednosti u drevnoj luci u Cezareji

Gold Coins found in Israel
Izraelski stručnjaci za antikvitete su rekli da nije bilo potrebe za čišćenjem zlatnih novčića prije pokazivanja.
Grupa ronioca pronašla je slučajno 2000 komada zlatnih kovanica starih više od 1000 godina. Novčiće ukupno teške oko šest kilograma, pronašli su u zadnjih nekoliko tjedana u drevnoj luci u Cezareji u Izraelu, javlja ABC News. Stručnjaci kažu da je njihova vrijednost neprocjenjiva.

Ronioci su najprije mislili da je riječ o novčićima za igru, a kada su shvatili da je riječ o pravim kovanicama, nekoliko su ih uzeli i odmah odnijeli u ronilački klub i direktora izvijestili o tome što su našli. Stručnjaci su rekli da je riječ o kovanicama koje su se koristile u vrijeme Fatimidskog Kalifata koji je vladao dijelom Bliskog istoka i sjeverom Afrike od 909. do 1171. godine.

Pretpostavljaju da je brod koji je prevozio novac skupljen od poreza na putu u centralnu vladu u Egiptu imao brodolom. Druga je teorija da je blago vozio trgovački brod koji je trgovao s priobalnim gradovima i lukom na Sredozemnom moru i tamo je potonuo.

Novčići su, iako su stoljećima bili na dnu mora, u jako dobrom stanju zato što je zlato plemeniti metal na koji ne utječu niti zrak niti sol. Ronioci koji su našli blago su pohvaljeni. No, da su kojim slučajem uzeli blago i pokušali ga prodati, mogli su dobiti i pet godina zatvora.