Tajna povijestS


Volcano

Erupcija Kikai-Akahoya od prije 7300 godina bila je najjača poznata vulkanska erupcija kaldere Kikai u Japanu

japanski vulkan
© Screenshot/Youtube
Najveća vulkanska erupcija u povijesti dogodila se prije 7300 godina. Izbacila je dvostruko više stijena i pepela od čuvene erupcije indonezijskog planinskog vulkana Tambore 1815. godine. Taj razorni događaj, poznat kao erupcija Kikai-Akahoya, odigrao se južno od japanskog otoka Kyushua, na mjestu gdje Filipinska tektonska ploča klizi ispod Eurazijske.

Iako su znanstvenici već bili upoznati s tom vulkanskom erupcijom, nova istraživanja su otkrila njezinu rekordnu veličinu i utvrdila je kao najveću erupciju u sadašnjem geološkom dobu.

Nova studija japanskih znanstvenika otkriva da je podmorski vulkan Kikai u posljednjih 140.000 godina imao tri velike erupcije, od kojih je posljednja bila prije 7300 godina. Prije ovog istraživanja, znanstvenicima je bilo teško odrediti veličinu erupcije i što ju je izazvalo, zbog izazova pristupa podvodnom vulkanu.

Map

Skoro 4.000 godina stara tuba crvenog ruža za usne iskopana u Iranu

karmin
© Massimo Vidale putem Scientific ReportsDrevni crveni pigment držan je u zamršeno ukrašenoj bočici od klorita
Naučnici u Iranu su pronašli materiju tamnocrvene boje sa naznakom sjaja za koju vjeruju da je karmin iz bronzanog doba, što sugeriše da su drevni Iranci možda rumenili svoje usne od drugog milenijuma prije nove ere.

Boja za usne sadržana je u maloj ukrašenoj bočici s hloritom, koja je otkrivena u regiji Jiroft na jugoistoku Irana 2001.
Nedavno radiokarbonsko datiranje otkrilo je da je napravljena negdje između 1936. i 1687. prije nove ere što ga čini vjerovatno "najstarijim ružem za usne analitički ispitivanim" (stoji u izvještaju tima koji je pronašao ruž).

Koliko god zvučala impresivno šminka stara skoro četiri milenijuma, istraživači dodaju da poodmaklo doba ruža i nije toliko iznenađujuće "s obzirom na dugogodišnju, dobro poznatu tehničku i estetsku tradiciju u kozmetologiji u drevnom Iranu".

Info

Etruščanska grobnica otkrivena u nekropoli San Giuliano, sjeverno od Rima

Etruscan tomb
© Soprintendenza Archeologia Belle Arti Paesaggio Etruria Meridionale
Nakon godina rada, arheolozi su otkrili impresivnu etruščansku grobnicu djelomično skrivenu pod zemljom u nekropoli uklesanoj u stijenu San Giuliano in Barbarano, sjeverno od Rima.

Etruščanska nekropola San Giuliano uklesana je u crvenkaste stijene parka Marturanum, zaštićenog prirodnog područja u općini Barbarano Romano, na cesti između Rima i Viterba, u srcu južne Etrurije.

Prema arheolozima, nijedna poznata etruščanska nekropola ne predstavlja takvu raznolikost i bogatstvo tipova ukopa kao San Giuliano. Datira iz 7. stoljeća prije Krista, a nalazi se na stranama sedrene litice na kojoj se već tijekom brončanog doba nalazilo stabilno naselje.

Do otkrića je došlo dok su istraživači čistili i konsolidirali neke od najreprezentativnijih pogrebnih komora uklesanih u stijene, koje datiraju od sedmog do trećeg stoljeća prije Krista.

Hourglass

Najstarija poznata popločana cesta na svijetu prevozila je vulkansko kamenje za kraljevske sarkofage

cesta
© realfayoum.com
Godine 1994. geolozi koji su mapirali kamenolome starog Egipta identifikovali su 12-kilometarski dio ploča od vapnenca i pješčenjaka koji vode od jednog kamenoloma bazalta do jezera Moeris.

Koristeći keramiku pronađenu na tom mjestu, koju su vjerojatno ostavili radnici kamenoloma, i drevni radnički kamp, istraživači su uspjeli datirati otkriće oko 2600. do 2200. godine p.n.e, što ga čini najstarijom poznatom popločanom cestom na svijetu.

Cesta je korištena za transport vulkanskog bazaltnog kamena od kamenoloma do jezera Moeris, drevnog jezera koje je u to vrijeme bilo povezano s Nilom sezonski, omogućujući da se kamen brodom prenese u Gizu. Bazalt je korišten za popločavanje posmrtnih hramova na tom mjestu, kao i za izradu kraljevskih sarkofaga.

Gem

Detektor metala otkrio je 1500 godina star zlatni prsten u Danskoj

prsten
© Zemaljski muzeCrveni kamen zlatnog prstena daje naznake o njegovom vlasništvu
Lars Nielsen, koristeći detektor metala je u Danskoj otkrio rijedak zlatni prsten za koji se vjeruje da je pripadao dosad nepoznatoj kraljevskoj obitelji s vezama prema Francuskoj. Nielsen je pronašao veliki, bogato ukrašeni zlatni prsten s crvenim dragim kamenom dok je istraživao Emmerlev, u Južnom Jutlandu, kako prenosi Live Science. Starost prstena datira iz petog ili šestog stoljeća. "Takav jedinstven i nevjerojatan nalaz je potpuno nadrealan," izjavio je Nielsen.

Stručnjaci Nacionalnog muzeja Danske odredili su da nakit ima veliko "povijesno značenje" i mogao bi pripadati lokalnom plemstvu povezanom s Merovinzima, dinastijom Franačkih kraljeva koji su vladali dijelovima današnje Francuske, Belgije i Njemačke između petog i osmog stoljeća.

"Zlatni prsten ne samo da otkriva moguću novu plemićku lozu u Emmerlevu, već i povezuje to područje s jednim od najvažnijih europskih centara moći iz Željeznog doba," izjavila je Kirstine Pommergaard, arheologinja i kustosica u Nacionalnom muzeju Danske. "Zlatni prsten vjerojatno je pripadao ženi i mogao bi biti vjenčani dar kćeri nekog princa u Emmerlevu. Zlato je obično bio diplomatski dar, a poznato je da su brakovi sklapani radi političkih saveza."

Info

Misteriozni tekst ugraviran na 2100 godina staroj brončanoj ruci mogao bi ukazivati ​​na podrijetlo baskijskog jezika

slika
© Aiestaran, M. et al., Antiquity Journal (2024.)Ugravirana brončana ruka iz Irulegija
Urezan natpis na amajliji (talismanu) u obliku ruke, staroj 2100 godina i pronađenoj na sjeveroistoku Španjolske, čini se da je povezan s baskijskim jezikom i mogao bi predstavljati rijedak primjer drevnog jezika koji se govorio u Europi prije više od 5000 godina.

U novoj studiji, objavljenoj 20. veljače u časopisu Antiquity, istraživači su otkrili da je natpis najstariji i najduži koji je ikada pronađen na vaskonskom jeziku, skupini jezika koja uključuje suvremeni baskijski. Do sada su jedini poznati drevni tekstovi na vaskonskom jeziku uglavnom bili nekoliko riječi napisanih na kovanicama iz te regije, rekli su istraživači.

Arheolozi su pronašli amajliju 2021. godine na lokalitetu iz željeznog doba Irulegi, u španjolskoj regiji Navarra. Prva riječ natpisa, koja koristi latinsku abecedu, je "sorioneku" ili "sorioneke" — slično suvremenoj baskijskoj riječi "zorioneko", što znači "sretno". Zbog ove sličnosti istraživači vjeruju da riječi imaju isto značenje i da je amajlija možda visila izvan zgrade kao talisman za sreću.

Design

Decimalni znak je 150 godina stariji nego što su povjesničari mislili

decimala
© Heritage Image Partnership Ltd/AlamyAstronom Giovanni Bianchini predstavlja svoju knjigu Tabulae Astrologie caru Fridriku III
Decimalni znak je izmišljen oko 150 godina ranije nego što se mislilo, pokazuje analiza astronomskih tablica koje je sastavio italijanski trgovac i matematičar Đovani Bjankini tokom 1440-ih.

Istoričari kažu da ovo otkriće prepravlja poreklo jedne od najfundamentalnijih matematičkih konvencija i sugeriše da je Bjankini - čija ekonomska obrazovanost ga je uveliko razlikovala od kolega astronoma - možda imao važniju ulogu u istoriji matematike, piše Nature.

Decimalni znak je bio korak napred za čovečanstvo, omogućavajući lakoću i efikasnost kalkulacija koje su u osnovi savremene nauke i tehnologije, kaže Hose Čabas, istoričar astronomije sa Univerziteta Pompeu Fabra u Barseloni.

Ranije se za prvo poznato pojavljivanje tog znaka smatrala astronomska tablica nemačkog matematičara Klavijusa iz 1593. Međutim, sad je jasno da mu je Bjankini bio inspiracija.

Blue Planet

"Muškarac iz Vittrupa" prešao je iz lovca u farmera prije nego što je žrtvovan u Danskoj, pokazalo je istraživanje

lobanja
© Stephen Freiheit. Zasluge: Fischer et al., 2024, PLOS ONE, CC-BY 4.0 (creativecommons.org/licenses/by/4.0/)Kranijalni ostaci muškarca iz Vittrupa, koji je završio u močvari nakon što mu je lubanja smrskana s najmanje osam teških udaraca
Neolitski muškarac, čije su kosti pronađene 1915. na dnu jame u tresetištu blizu sela Vittrupa na sjeveru Danske, bio je imigrant koji je brutalno ubijen prije 5000 godina, zaključili su znanstvenici, riješivši sto godina star misterij.

Naime, dvije nedavne studije genoma ljudi iz mezolitika i neolitika otkrile su da je "muškarac iz Vittrupa" živio između 3300. i 3100. pr. Kr. te da se njegov genetski profil razlikovao od lokalnih suvremenika. Stoga stručnjaci zaključuju da je najvjerojatnije bio putujući trgovac kremenom kojega su lokalni mještani žrtvovali.

Rezultati potpune analize kostiju muškarca iz Vittrupa daju nam uvid u njegov život koji je uključivao migraciju, promjene prehrane i ranu smrt u dalekoj zemlji. Riječ je o dijelu potkoljenice te fragmentiranoj lubanji i čeljusti sa 16 zuba. Kada je ubijen, imao je između 30 i 40 godina.

Komentar: Zanimljivo je da je tijekom prijelaznog razdoblja lovaca-sakupljača na poljodjelstvo to ritualno žrtvovanje bilo 'uobičajeno', jer je niz istraživača teoretiziralo da su ljudske žrtve - i druge, čudnije prakse - postale istaknutije u vrijeme značajnih klimatskih promjena i oskudica; i može se zamisliti da bi prelazak na poljoprivredu mogao biti, barem djelomično, pokušaj stvaranja sigurnih i pouzdanih načina za dobivanje hrane:


Gear

Kružni megalitski kameni trg, star 4.750 godina, otkriven u visokim Andama u Peruu

megaliti
© Jason L. Toohey et al. / Znanstveni napredakKružni trg je u središtu s modernim gradom Cajamarca u pozadini. Pogled je na sjeverozapad.
Dva profesora antropologije sa Sveučilišta Wyoming otkrila su jedan od najranijih kružnih trgova u Andama u Južnoj Americi, koji prikazuje monumentalnu megalitsku arhitekturu, koja se odnosi na gradnju korištenjem velikog kamenja postavljenog uspravno bez žbuke.

Smješten na arheološkom nalazištu Calakpuma u bazenu Cajamarca u sjevernom Peruu, trg je izgrađen od velikog, okomito postavljenog megalitskog kamenja - metoda gradnje kakva dosad nije viđena u Andama. Izvanredni profesor Jason Toohey, voditelj projekta, i profesorica Melissa Murphy istražuju tu temu od početka projekta 2015. godine. Iskapanja se na trgu odvijaju od 2018. godine.

Njihov rad, koji donosi nove podatke o ovom najranijem poznatom megalitskom kružnom trgu u sjevernim Andama, naslovljen je "Monumentalni kameni trg na 4750 BP u dolini Cajamarca, Peru", a objavljen je u Science Advances.

Blackbox

Podvodno kamenje u jezeru Michigan zagonetka za arheologe

Screenshot
© Screenshot
Mnogo toga što nećemo nikada znati o našim najranijim precima, poput toga zašto smo počeli hodati uspravno i kako smo uspjeli stvoriti strukture koje izgledaju kao da izazivaju inženjerske mogućnosti tog vremena.

Stonehenge ostaje jedna od tih velikih misterija, s ekspertima širom svijeta podijeljenima oko razloga zašto je točno izgrađen pretpovijesni spomenik. Sada, da dodamo ovoj drevnoj zbrci, ispostavilo se da je slično enigmatično kamenje otkriveno ispod voda jezera Michigan u SAD-u.

Ne samo to, već je ovo podvodno stvaranje oko 5.000 godina starije od svog britanskog pandana. Mjesto je otkriveno 2007. godine od strane tima arheologa koje je predvodio Mark Holley, profesor podvodne arheologije na Northwestern Michigan College.

Holley i njegove kolege provodili su istraživanje jezerskog dna kada su naišli na niz velikih kamenja, složenih u kružni uzorak, tik uz obalu Traverse Cityja, Michigana. Holley je kasnije priznao da je otkriće, napravljeno na dubini od otprilike 12,1 metara, bilo potpuno neočekivano i da on i njegov tim prvotno nisu bili sigurni što su pronašli.

Komentar: Pogledajte i: Zid iz kamenog doba pronađen na dnu Baltičkog mora 'možda je najstarija megastruktura u Europi'