Znanost o duhuS


TV

Što vaš omiljeni film govori o vašoj osobnosti i načinu razmišljanja?

Film icons
© Vecteezy.com
Volite li više horor, komediju ili romantiku?

Filmovi su jedan od najpopularnijih oblika zabave, stoga možda ne čudi da vaš omiljeni žanr može otkriti nešto o vama. Iako to sigurno nije jedino što određuje koje filmove gledate, vaša osobnost i druge osobine mogu uvelike objasniti vaše preferencije.

U ovom članku sam se pozabavio dostupnim istraživanjima o osobnosti i filmovima kako bih istražio neke od razloga zašto određeni ljudi vole komediju, znanstvenu fantastiku, horor ili druge žanrove. To se prvenstveno temelji na pet glavnih osobina testa osobnosti.

Komentar:
Za drugačiji pristup razumijevanju filmskih preferencija, koji je mjerio moždanu aktivnost umjesto da uspoređuje sviđanja i nesviđanja s tim kako je The Emotional Code of Cinema: What Your Genre Choices Say About You [Velikih 5 osobina ličnosti Emocionalni kod filma: Što vaši žanrovski izbori govore o vama, op. prev.]

Velikih 5 osobina ličnosti (Wiki) nije novi okvir. Evo i drugih članaka:

Links found between Big 5 personality traits and taste in music [pronađene veze između pet glavnih osobina ličnosti i glazbenog ukusa, op. prev.]
Znanstvenici tvrde da su ljudi koji vole laganu glazbu vjerojatno pričljiviji i energičniji, dok su ljubitelji opere pronicljiviji i maštovitiji.

Dvije velike studije koje su proveli psiholozi iz Cambridgea i vodećih američkih sveučilišta otkrile su da se vaš tip osobnosti može točno predvidjeti na temelju vašeg glazbenog ukusa - i obrnuto.

Primjerice, oni s ekstrovertiranom osobnošću - koji se ugodnije osjećaju u neobaveznom razgovoru nego introverti - pokazali su sklonost glazbi kategoriziranoj kao "nekomplicirana, opuštajuća i akustična".
The Truth Perspective: 5 Easy Pieces: How the Big 5 Personality Traits Impact Who We Are, and Who We Can Become [Perspektiva istine: 5 jednostavnih dijelova: Kako velikih 5 osobina ličnosti utječu na to tko smo i tko možemo postati, op. prev.]
Svaka pojedina osoba varira u rasponu od pet osobina ličnosti. Ne znamo zašto ili kako, samo znamo da znamo. Ugodnost, savjesnost, ekstrovertnost, neuroticizam, otvorenost: ovih pet osobina i varijacije unutar njih obuhvaćaju raspon ljudske osobnosti, i to čine prilično dobro. One obuhvaćaju razlike između muškaraca i žena, između liberala i konzervativaca, između emocionalno nestabilnih umjetnika i vrijednih menadžera, te svih između.

Ne samo da nam osobine pomažu da malo bolje upoznamo sebe - poput toga koje karijere ili okruženja najbolje odgovaraju našoj osobnosti i koji aspekti naše osobnosti najvjerojatnije će nas dovesti u sukob s drugima - one nam pomažu da bolje razumijemo koliko drugi ljudi mogu biti drugačiji od nas i zašto. I ukazuju na aspekte naše osobnosti na kojima bi možda trebalo poraditi: poput toga kada biti asertivniji, marljiviji, ljubazniji, oprezniji ili avanturističkiji.
Za više rasprave o primjeni pet velikih osobina ličnosti, pogledajte The Truth Perspective: Journey Into Darkness: Inside the Criminal Mind and The Truth Perspective: From Sinners to Saints: Exploring the Psychology of Good and Evil. Obje knjige imaju transkripte, pa je lako pronaći ono što bi moglo biti relevantno.

Iako se članak bavi korelacijom između osobina ličnosti i preferencija gledatelja, rad je također proveden na profiliranju filmskih likova.


Red Flag

Kada političko nasilje postane signal

Woman recording activism
© AdobeStockPerformativni aktivizam
Atentat na Charlieja Kirka tragedija je na nekoliko razina. Oduzima njegovoj obitelji i prijateljima vrijeme koje bi inače proveli s Charliejem, posebno s njegovom malom djecom i suprugom. To je tragedija za Charlieja - njegov je život prerano prekinut. I to je tragičan znak da vas pogrešno izgovorene riječi, čak i u liberalnoj demokraciji, mogu ubiti. Kao akademik i javni intelektualac, to smatram jezivim.

To je također, uznemirujuće, studija slučaja o tome kako demokratski poticaji mogu nagristi politički život. Unatoč svom šoku i užasu koji okružuju ubojstvo, njegova logika nije u potpunosti misteriozna. Alati političke ekonomije i filozofije, posebno koncepti poput racionalne iracionalnosti i teorije poput skupe teorije signalizacije, mogu nam pomoći da shvatimo zašto političko nasilje ponekad proizlazi iz same demokracije.

No Entry

Ne vjeruj nikome

screenshot
© Unknown
Naslov današnjeg posta nije doslovan. Vjerujem mnogim ljudima. Vjerujem prijateljima koji su godinama pokazali da su vrijedni povjerenja. Vjerujem svojoj obitelji. Imati ljude u životu koje volim i kojima vjerujem čini sve mnogo smislenijim i ugodnijim. Nadam se da i ljudi koji ovo čitaju imaju krug povjerenja koji su gradili godinama.

S druge strane, nikada ne biste trebali vjerovati nikome ili ničemu što vam nije dalo dobar razlog za to, a ako vam netko ili nešto da dobar razlog da im ne vjerujete, to nikada ne biste trebali zaboraviti. Što više moći neka osoba ili institucija ima u društvu, to je manje pouzdana. Ne govorim to zato što je zabavno biti ciničan, već zato što mi je životno iskustvo pokazalo da je to točno.

Samo u 21. stoljeću, imao sam dovoljno razloga da ne vjerujem raznim stvarima oko sebe, uključujući američku vladu (zapravo sve vlade), obavještajne agencije, političare, masovne medije, Wall Street i Silicijsku dolinu, da nabrojim samo neke. Ovi centri moći čine "društvo" kakvo poznajemo, a to je zapravo ogromna koncentracija bezakonite financijske i političke moći koja prikriva rašireni kriminalitet pod krinkom raznih naizgled časnih institucija. Ono što je najzanimljivije je koliko ljudi još uvijek vjeruje tolikim dokazano nepouzdanim organizacijama i industrijama, što govori o snazi propagande, ali i o udobnosti poricanja.

Cross

Žene generacije Z ovog ljeta rezerviraju samostane, prihvaćajući zavjete šutnje umjesto kuća na plaži

Zaboravite na zajedničke kućice na plaži i Aperol sprejeve. Ovog se ljeta sve veći broj žena generacije Z umjesto toga prijavljuje se u katoličke samostane i manastire - namjerno.
British nuns
© Reuters / Ammar Awad
U neočekivanom zaokretu od zabava na krovovima i iscrpljenosti zbog aplikacija za upoznavanje, mlade žene se odlučuju za mir i tišinu. Doslovnu tišinu. U najnovijem trendu, nazvanom "ljeto zavjeta šutnje", žene dobrovoljno odustaju od razgovora danima, komunicirajući samo pisanjem ili gestama dok žive uz časne sestre. A potražnja je velika.

"Rezervirala sam zavjet šutnje u katoličkom samostanu krajem prošle godine, a proces rezervacije je stvarno jednostavan - samo pošaljete e-poštu časnim sestrama", rekla je TikTokerica @mc667868 u videu koji je sada pregledan preko 700 000 puta. "Kad sam ponovno otišla rezervirati za ovo ljeto, bile su potpuno rezervirane za sljedeća tri mjeseca."

To nije pretjerivanje. Samostani i manastiri sada imaju liste čekanja dok mlade žene čekaju u redu za vrstu tišine koju je teško pronaći drugdje. Nema zujanja telefona, nema beskrajnih obavijesti i definitivno nema ćaskanja. Umjesto toga, mnogi provode dane njegujući vrtove, prisustvujući molitvama i promišljajući o životu.

Komentar:




Bulb

Što nas pokreće? Unutarnja vs. vanjska motivacija

motivation
Zašto radimo ono što radimo? Što nas tjera da ustanemo ujutro, idemo na posao, ili se trudimo ostvariti ciljeve? Možda je to želja za uspjehom, osjećaj unutarnjeg zadovoljstva, ili jednostavno - plaća na kraju mjeseca. Motivacija je ono što nas pokreće, ali postoji više vrsta motivacije koje djeluju na različite načine. Jedna je unutarnja, a druga vanjska. Ali kako one funkcioniraju i što to znači za naš život?

Motivacija je kao gorivo za automobil - bez nje, ostajete na mjestu. No, kao što postoje različite vrste goriva, tako postoje i različite vrste motivacije: intrinzična (unutarnja) i ekstrinzična (vanjska). Intrinzična motivacija dolazi iznutra, iz vaših vlastitih želja, interesa i strasti. Ekstrinzična motivacija dolazi izvana - iz vanjskih nagrada poput novca, priznanja ili postizanja društvenog statusa.

No, koji tip motivacije je važniji? Kako ih prepoznati u svakodnevnom životu i, još važnije, kako ih iskoristiti za postizanje svojih ciljeva?

Black Cat

Rad sa senkom: Praktičan vodič ka autentičnosti

shadow work jung
© Generated with Midjourney
Rad sa sopstvenom "senkom" predstavlja dubok i transformativan proces istraživanja i integracije onih delova naše ličnosti koje često ignorišemo, potiskujemo ili odbacujemo. Ti delovi obuhvataju nesvesne misli, emocije i obrasce ponašanja koji su oblikovani detinjstvom, društvenim normama i našim strahovima. Suočavanjem sa ovim aspektima sebe, stičemo priliku da postanemo autentičniji, slobodniji i povezaniji sa sobom i drugima.

Šta je rad sa senkom?

Koncept rada sa senkom potiče od psihologa Carla Gustava Junga, koji je senku definisao kao nesvesni deo ličnosti koji sadrži sve ono što ne želimo da priznamo - naše slabosti, strahove, sramote, frustracije, pa čak i skrivene potencijale.

Jung je verovao da je integracija senke ključ za lični rast i celovitost. Senka ne predstavlja samo "negativne" delove ličnosti; ona krije i naše skrivene talente, strasti i potencijale koji nisu mogli da se izraze zbog spoljašnjih ili unutrašnjih ograničenja. Bez rada sa senkom, ovi nesvesni aspekti mogu sabotirati naše odnose, karijeru i emocionalno blagostanje.

People 2

Studija: Parovi koji čitaju knjige manje su depresivni i duže ostaju zajedno

Studije iz oblasti socijalne psihologije ukazuju da parovi koji dele naviku čitanja bilo da čitaju zajedno ili odvojeno - ali o tome razgovaraju, imaju stabilniju emotivnu povezanost, dublje međusobno razumevanje i kvalitetniju komunikaciju
Parovi koji čitaju
© ShutterstockParovi koji čitaju knjige razvijaju slične obrasce razmišljanja, veću sposobnost da se stave u poziciju onog drugog, i više tolerancije za različitosti
Redovno čitanje nije samo prijatna i korisna aktivnost, već kompleksna mentalna vežba sa višestrukim koristima za mozak i emocionalno zdravlje. Brojne studije potvrđuju da čitanje unapređuje kognitivne funkcije, razvija empatiju, smanjuje stres i depresivne simptome, pa čak i produžava životni vek. Izuzetno su zanimljivi i navodi o "partnerskom" čitanju - koristima za parove koji vole da čitaju knjige.

Kako čitanje oblikuje mozak i mentalne kapacitete

Tokom čitanja aktivira se složena mreža moždanih veza. Funkcionalna magnetna rezonanca (fMRI) pokazuje da čitanje narativnih tekstova, posebno romana, podstiče aktivaciju zona mozga zaduženih za senzornu obradu i emocionalnu rezonancu. Promene u moždanim obrascima mogu da traju i danima nakon intenzivnog čitanja. To ukazuje na njegov dugotrajan neurološki uticaj.

Snakes in Suits

Kako prepoznati toksičnu firmu već na samom razgovoru za posao

Izbegavanje toksičnog okruženja na poslu je presudno za produktivnost, mentalno i fizičko zdravlje - ali može li se opasnost prepoznati na vreme? Iako ponekad problemi isplivaju tek nakon što se već zaposlite, često postoje znaci upozorenja koji se mogu primetiti već tokom razgovora za posao - samo morate da se pobrinete da vam ne promaknu.
job interview
© Canva/momcilog
Toksična atmosfera na poslu ne podrazumeva samo povremeno neprijatne dane, već je to hronični stres koji počinje čim otvorite oči i nastavlja se i kad se radno vreme završi. Kada šef ili kolege postaju svakodnevni izvor straha, stida i drugih negativnih emocija, postepeno opada kvalitet celog života. Zato je važno odmah prepoznati da li je određena firma dobar izbor ili ne, a to vam mnogu otkriti sledeći znaci:

Komentar: Pročitajte više o "zmijama u odjelima":


Wolf

Psihopat ne bi oklijevao izazvati još jednu globalnu financijsku krizu - kad bi od toga imao nešto za sebe

corporate psychopath stock market finance business psychopathy
© Gorodenkoff/Shutterstock
Biste li željeli da vam psihopat brine o mirovini? Ili što je s vašim dionicama? U nedavnom predavanju na Cambridge Festivalu znanosti, govorio sam o najnovijim istraživanjima koja se odnose na ljubav psihopata prema novcu, pohlepi za moći i spremnost da financijski naštete drugim ljudima radi osobne koristi.

Otkad sam počeo istraživati ​​korporativne psihopate i globalnu financijsku krizu, ideja financijskog psihopata, zaposlenika u financijskom sektoru koji se nemilosrdno, nepromišljeno, pohlepno i sebično ponaša s tuđim novcem, dobila je na značaju.

Teorija je dobila podršku jer se psihopati češće nalaze u sektoru financijskih usluga nego u drugim sektorima. Čak se tvrdilo da bi do 10% zaposlenika u financijskim uslugama moglo biti psihopatsko. To jest, nemaju empatije, brige za druge ljude, savjesti ili žaljenja za bilo kakvu štetu koju nanesu.

Ove osobine ih čine nemilosrdnima u ostvarivanju vlastitih ciljeva i u potpunosti usredotočenima na samopromociju i vlastiti napredak.

Komentar: Pogledajte također:


Brain

Najbolje od Weba: Lobaczewski je bio u pravu: Staljin nije imao čelo

Uvijek sam mislio da je Lobaczewski umišljao stvari kad je ovo napisao:
Neke fotografije otkrivaju tipičnu deformaciju [Staljinova] čela koja se pojavljuje kod ljudi koji su vrlo rano pretrpjeli oštećenje [prefrontalnog korteksa].
To je bilo u prilog njegovoj karakterizaciji Staljina kao tipičnog primjera "frontalne karakteropatije". U osnovi, disfunkcija ili oštećenje prefrontalnog korteksa, osobito tijekom poroda ili djetinjstva, može rezultirati deformacijama osobnosti, uključujući impulzivnost, smanjenu sposobnost vizualizacije i promišljanja, sklonost razmišljanju korištenjem mentalnih prečaca i patološki egoizam.

Kao što sam rekao, uvijek sam mislio da je referenca na Staljinovo čelo pomalo maštovita frenologija.

A onda sam vidio ovu sliku:
slika