Kolesterol je molekula slična molekuli masne kiseline i toliko je važna za normalan rad organizma da sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost stvarati kolesterol. Potreba za njim izuzetno je velika pa, kada ga stanice ne mogu proizvesti dovoljno, u proizvodnji pomaže jetra. U našem tijelu proizvodi se tri do pet puta više kolesterola nego što ga unesemo hranom. Ako ga hrana sadrži premalo, povećava se vlastita proizvodnja. Unosimo li ga puno hranom, proizvodnja se u stanicama smanjuje. Tijelo treba kolesterol za razne funkcije i proizvodi ga upravo onoliko koliko mu je potrebno.

Kolesterol je važan za zdravo funkcioniranje mozga i štiti od depresije. Djeluje kao snažan antioksidans i čak nas štiti od raka. Bez kolesterola naša koža nije u stanju sintetizirati vitamin D iz sunčevog svjetla. S premalo kolesterola naše tijelo ne može stvarati nove stanice, a ne uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, što dovodi do ubrzanog starenja.

Osim što je građevinski materijal za tijelo, kolesterol se u tijelu koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa. Upravo je ovo objašnjenje zašto stres podiže razinu kolesterola u krvi - jer ga trebamo više da bi se tijelo nosilo s povećanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju više kolesterola jer je za vrijeme njihovog životnog vijeka nastalo više staničnog oštećenja u odnosu na mlađe osobe, zbog toga njihov kolesterol nije pametno snižavati lijekovima. Usput rečeno, ljudi s višom razinom kolesterola žive dulje od ljudi s nižom razinom kolesterola u krvi.

Kolesterol između ostalog izgrađuje i stabilizira stanične stijenke, tj. opnu koja štiti sve stanice našeg tijela. Prema novijim istraživanjima upravo je stijenka glavni dio stanice koji komunicira izmjenu tvari i informacija između stanice i njenog okruženja. Kolesterol je i glavni sastojak žuči koja je potrebna za probavu masnoća, ali i svih vitamina topivih u mastima. Kolesterol predstavlja predstadij potreban za proizvodnju hormona kao što su kortizol, D-vitamin te sva tri spolna hormona testosteron, estrogen i progesteron. Nadalje, kolesterol se koristi za izgradnju živčanih vlakana i prenošenje živčanih impulsa te za jačanje imunološkog sustava organizma.

Bez kolesterola ljudski mozak ne može funkcionirati. Kemijski procesi koji stvaraju živčane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu produkciju molekula kolesterola. Zbog toga je upravo mozak organ koji sadrži najveću količinu ove važne molekule. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju receptora serotonina (supstance u mozgu od koje se dobro osjećamo) te se nedostatak kolesterola povezuje s agresivnošću i nasilnim ponašanjem, depresijom i poremećajima samodestrukcije.

Dalje, kolesterol sudjeluje u popravku oštećenih stanica tijela te čisti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u organizmu. Kolesterol je također važan za održanje zdravlja crijevne stijenke pa prehrana s malom količinom kolesterola može dovesti do nastanka propusnosti crijevne stijenke i drugih crijevnih problema.

Bez kolesterola nema života. Jaje, koje je začetak života, namirnica je najbogatija kolesterolom. Potrebno je, naime, mnogo kolesterola da bi se stvorilo jedno živo toplokrvno biće. Majčino mlijeko posebno je bogato kolesterolom i enzimima koji djetetu pomažu da što bolje iskoristi ovu hranjivu tvar. Zašto? Zato što upravo novorođenčad i male bebe trebaju hranu bogatu kolesterolom radi normalnog razvoja mozga, živčanog sustava te mnogih drugih funkcija u tijelu.

Kolesterol je dakle prirodna tvar koju naše tijelo samo proizvodi te regulira vlastitu proizvodnju do optimalne razine, gdje unos kolesterola hranom predstavlja samo manji dio. Zato je pokušaj da se izvana intervenira na količinu kolesterola u krvi sasvim nebiološki i nelogičan. Nažalost, statini se prodaju i bolesnima i zdravima iako nema dokaza da snižavanje kolesterola jamči bolje zdravlje. Još je manje dokaza o eventualnim prednostima ovog lijeka u odnosu na nuspojave koje izaziva.

Najveću korist od ovog lijeka nemaju pacijenti, nego industrija lijekova, među Amerikancima podrugljivo prozvana BigPharma. Statini su najprodavaniji lijekovi na svijetu, a profit se broji u stotinama milijuna dolara, jer oni se ne prodaju tek za kraću uporabu, već se troše doživotno.

Roger Ekrich primijetio je da mnoge stare knjige, uključujući i Chaucerove "Canterburyjske priče", upućuju na činjenicu da je dvodijelno spavanje nekoć bilo općeprihvaćeni način spavanja.

... Ekrich je otkrio činjenicu o životu ljudi, koja je u ono vrijeme bila uobičajena kao i jedenje doručka. Svake noći, ljudi bi išli spavati nedugo nakon zalaska sunca i spavali bi negdje do poslije ponoći. To je bio prvi dio spavanja ili prvi san, koji se spominje u starim pričama. Kada bi se nakon toga osoba probudila, ona ili on bi ostala budna - oko sat vremena prije odlaska natrag na spavanje do jutra - ovo je bio tzv. drugi san. Budno vrijeme između dva sna je bio prirodan i očekivan dio noći koji je, ovisno o potrebama, bio proveden u molitvi, čitanju, razmatranju snova, mokrenju, ili seksualnim aktivnostima. Ovo posljednje je vjerojatno bilo i najpopularnije.

Uzevši u obzir ove informacije, znanstvenici su odlučili napraviti istraživanje. U njemu su se ispitanici, nakon što više nisu bili izloženi utjecajima umjetnog osvjetljenja, vratili ovakvom tipu dvodijelnog spavanja:

Ubrzo, ispitanici su se počeli meškoljiti u krevetima malo poslije ponoći, ležati budni u krevetu sat vremena, a potom su opet zaspali. Ovakva vrsta podijeljenog sna je ono što je Ekirch našao u povijesnim zapisima. Izolirani od utjecaja umjetnog osvjetljenja, ispitanici su počeli gubiti uobičajene navike spavanja nastale tijekom života.

Đumbir (lat. Zingiber officinale) je korijen porijeklom iz Indije. Izgleda kao šaka s nepravilnim prstima.
U ljekovite svrhe upotrebljava se preko 5000 godina. Danas se uzgaja ne samo u Japanu i Indiji, već i u Americi.

Sadrži 0,25 do tri posto eteričnog ulja, i pet do osam posto gingerola - uljaste guste tekućine ljutog okusa bez mirisa.

Liječenje uz pomoć đumbira

Đumbir je vrlo ljekovit. Uklanja mučninu, poboljšava probavu i ublažava raznovrsne bolove.

Povoljno djeluje na metabolizam kod oboljelih od dijabetesa te se koristi kao sredstvo protiv zgrušavanja krvi i upala.

Upotrebljava se prvenstveno u svježem obliku, a i kao samljeveni prah sušenog korijena.

Od đumbira se prave oblozi protiv akutnih ili kroničnih bolova uzrokovanih reumatizmom i artritisom, bolova u leđima, ukočenog vrata, grčeva u želucu, upale jetre i bubrega, bronhitisa i astme.

S đumbirovim oblozima možete obložiti cijelo tijelo ili se kupati u kadi s đumbirovom vodom radi opuštanja cijelog organizma i eliminacije toksina.

Terapija oblozima od đumbira

Terapija đumbirom i oblozima od đumbira potiče razgradnju očvrslih naslaga masnoća, bjelančevina i minerala. Poboljšava stanje kod reume, artritisa i gihta.

Poboljšava krvotok i protok energije, otklanja otrove i toksine.

Priprema

Stavite 50 grama đumbirovog praha u vrećicu, koja mora biti od pamučnog poroznog platna.

U 5-litarskom loncu prokuhajte tri litre vode. Skinite poklopac i pustite da kroz paru izađe sav klor.

Ubacite vrećicu s đumbirom i kuhajte na tihoj vatri pet minuta.

Sklonite s vatre i drvenom kuhačom nekoliko puta udarite po vrećici, dok iz nje ne izađe đumbirov sok i ne dobijete vodu blijedo žute boje.

U đumbirovoj vodi potopite tri ručnika i ostavite ih u lavoru da se malo ohlade. Zatim napola iscijedite ručnike i nanesite ih na mjesta namijenjena terapiji.

Redoslijed terapije

- Prva tri dana s ručnicima namočenima u đumbirovu vodu trljajte refleksne zona tabana lijeve i desne noge te koljena.

- Četvrtog, petog i šestog dana stavljajte obloge po cijelom tijelu, a naročito na bolna mjesta

* Ujutro prije tuširanja energično trljajte cijelo tijelo ručnikom namočenim u đumbirovu vodu, što djeluje vrlo stimulativno na čitav organizam. Taj postupak poboljšava protok energije i disanja pa ga prakticirajte svakodnevno tijekom 16 ili 24 dana.

* Svake večeri perite noge u đumbirovoj vodi, jer je to povoljno za san.

Prehrambena industrija zapošljava više od milijardu ljudi, odnosno trećinu svetske radne snage. U igri su hiljade igrača, ipak njih deset određuje pravila.

U izveštaju iz 2013. godine pod nazivom "Iza brendova", organizacija Oksfam govori o deset najuticajnijih svetskih korporacija, koje se bave proizvodnjom i prometom hrane i pića, i njihovom uticaju na naše navike u ishrani, na ono što svakog dana stiže u naše tanjire, ali i o uticaju na životnu sredinu i odnosu prema radnicima.

Svih deset kompanija imaju godišnje prihode koji se broje u desetinama milijardi dolara, njih pet ima bar 50 milijardi u aktivi, a četiri je prošle godine imali profit veći od šest milijardi dolara.

Njih deset zapošljava više od milion i po ljudi, a još nekoliko miliona radi za njih po ugovoru. Naravno, troše mnogo novca za marketing, a njih devet je među najvećih 100 oglašivača na svetu.

Himalajska sol naziva se još i ružičastom soli zbog svoje blijedo ružičaste boje. Sol je prirodna, najčešće se vadi na području Pakistana, a cijenjena je zbog svojih bogatih prehrambenih svojstava, kao i činjenice da je neobrađena. Osim toga, veoma je cijenjena i zbog brojnih minerala koje sadrži, što ju čini dobrim izborom u pripremi hrane. Zbog pozitivnog utjecaja na kardiovaskularni sustav, koristi se i u odvikavanju od natrijevog-klorida, kuhinjske soli, te rješavanju kožnih bolesti.

Natrij i 65 minerala

Osim što sadrži natrij, himalajska sol u tragovima sadrži i 60 do 65 različitih minerala. Natrij je pogodan za uravnoteženje krvnog tlaka kao i pomoć pri zdravlju kardiovaskularnog sustava. Preporučena dnevna doza natrija je 2300 miligrama za odrasle, dok je za osobe iznad 51 godine života, za osobe koje boluju od srčanih bolesti ili osobe afroameričkog podrijetla ta granica spuštena na 1500 miligrama na dan. Osim natrija, himalajska sol u manjim količinama sadrži i sumpor, magnezij, selen, kalcij, kalij, bakar, cink, željezo...

Korištenje himalajske soli u kuhinji

Ova vrsta soli može se koristiti kao zamjena za kuhinjsku sol. Veće kristale soli najbolje je koristiti u juhama, varivima i marinadama. Ispočetka će možda predstavljati izazov naviknuti se na njen okus, ali nakon nekog vremena, kad se nepce privikne, nedostajat će vam, ako se ne nalazi u jelu.

Tuširanje hladnom vodom je oblik hidroterapije koji je u prošlosti bio priznati medicinski tretman. Lakši pristup toploj vodi i lijekovi, bacili su hladan tuš u zaborav. No, budući da ćete se ionako tuširati, vrijedi se podsjetiti na mnoge zdravstvene prednosti hladnog tuša.

Jača imunitet

Hladan tuš povećava proizvodnju bijelih krvnih stanica i tako jača imunitet. Zbog toga je manje vjerojatno da ćete dobiti prehladu i gripu, pa čak i neke oblike raka.

Poboljšava cirkulaciju

Dobra cirkulacija je ključna za cjelokupno zdravlje. Izmjena tople i hladne vode tijekom tuširanja poboljšava cirkulaciju jer dolazi do stezanja i širenja krvnih žila. To može spriječiti hipertenziju, otvrdnuće arterija, pojavu proširenih vena, te pomoći da se osjećate i izgledate bolje.

Regulira tjelesnu temperaturu

Ako imate kronično hladne ruke i noge, ili mislite da se previše znojite, pokušajte s hladnim tušem.

Potiče mršavljenje

Ubrzava metabolizam te aktivira izgaranje smeđih masnih stanica. Uočit ćete da lakše mršavite, te da je olakšan rast i oporavak mišićnog tkiva.

Pomaže ublažiti depresiju

Hladna voda stimulira "plavu točku" u mozgu i potiče proizvodnju noradrenalina, koji ublažava depresiju.

Poboljšava kretanje limfe

Limfa odnosi otpadne materijale iz stanica, a za dobar protok limfe potrebna je kontrakcija mišića. Hladni tuševi uzrokovat će kontrakciju cijelog tijela. Limfedem u nogama i gležnjevima je čest znak slabe cirkulacije.

Produbljuje disanje

Dublje disanje pomaže u borbi protiv stresa i šoka, te vazokonstrikcije. Ubrzava oporavak zbog iscrpljenosti i dokazano olakšava KOPB. Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) je bolest pušača koju karakterizira smanjenje protoka zraka kroz dišne putove (opstrukcija) koje nije potpuno reverzibilno.

Održava zdravima kožu i kosu

Topla voda isušuje kožu, dok hladna zateže kožu i pore te potiče sjaj kose. [Hladan tuš] Koristan je za sprečavanje kožnih problema, kao što su akne, i pomaže u detoksikaciji.

Povećava energiju i osjećaj dobrobiti

Samuraji bi si svakog jutra izlili kantu hladne vode na glavu. Tako bi se brzo razbistrili i osjećali snažnije.

EU ima postavljena najstroža pravila što se tiče regulacije uzgoja i prodaje genetski modificirane hrane, a uzgoj genetski modificiranih usjeva dopušta se samo nakon dubinske procjene rizika. Međutim, kao odgovor na traženje država članica da same odlučuju o ograničavanju i zabrani GM usjeva, Europska komisija predložila je promjene. Nakon tri godine Vijeće se dogovorilo o prijedlogu prema kojem će države članice imati više fleksibilnosti pri odlučivanju. Zastupnici su to podržali 13. siječnja.

Je li dopušteno uzgajanje genetski modificiranih usjeva u EU?

Da, ali samo nakon što se izda dozvola na EU razini, nakon stroge procjene rizika koju obavlja Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA, od engl. European Food Safety Authority). Nakon dozvole, pojedinačne države članice mogu zabraniti proizvod na svom teritoriju koristeći posebnu sigurnosnu klauzulu. Odluku trebaju obrazložiti i opravdati, te dokazati da GMO može naštetiti ljudima ili okolišu.

Uzgajaju li se GM usjevi trenutno u EU i jesu li zabranjeni u nekim zemljama?

Trenutno se u EU uzgaja samo jedna sorta genetski modificiranog kukuruza - MON 810 tvrtke Monsanto. Međutim, neke države (Austrija, Bugarska, Grčka, Njemačka, Mađarska, Italija, Luksemburg i Poljska) iskoristile su sigurnosne klauzule i zabranile kultivaciju na svom teritoriju.

Ako pre spavanja čitate elektronsku knjigu onda znajte da ćete loše spavati, a možda čak i naškoditi svom zdravlju, upozoravaju američki lekari.

Kako prenosi BBC, tim istraživača sa Harvarda je uporedio efekte čitanja klasične knjige i e-čitača pre spavanja i otkrio da korisnici elektronskih uređaja sa pozadinskim osvetljenjem teže utonu u san, nemirno spavaju i ujutru ustaju umorniji.

Naime, plava svetlost koju emituju pametni telefoni, tableti i LED osvetljenje, može da poremeti naš unutrašnji časovnik.

Plava svetlost uveče može da uspori ili pak spreči proizvodnju melatonina, hormona spavanja.

Ketoza je tema koja je prečesto krivo shvaćena. Izjednačava se s izgladnjivanjem ili se tumači kao znak da s vašim metabolizmom nešto nije u redu. No ništa ne može biti dalje od istine, osim ako niste dijabetičar tipa 1 koji nema potrebnu medicinsku podršku. [1] Ketoni - suprotno uvriježenom mišljenju i mitovima - nužno su potrebni i blagotvorni izvori energije u našim stanicama koji nastaju normalnim metabolizmom masnoća.

Ljudsko tijelo koristi ketone kao izvor energije na sigurniji i učinkovitiji način, nego što koristi izvor energije koji dolazi iz ugljikohidrata - šećer odnosno glukozu. Tijelo proizvodi ketone ako jedemo hranu bez ugljikohidrata ili pak hranu s malim udjelom ugljikohidrata (manje od 60 g ugljikohidrata dnevno). [2] Jedući hranu s malo ili bez ugljikohidrata (slično kako se jelo u kamenom dobu), postajemo adaptirani na keto prehranu.

Još uvijek koristite u kuhinji one lijepe šarene plastične kutije? Imate naviku jesti iz plastičnih posuda?

Pijete vodu iz plastičnih boca, koje zatim - ne daj Bože! - ostavljate u autu izložene suncu?

Nemojte! Jer, bez obzira na to što Vam kažu mainstream mediji, plastika je zaista opasna za Vaše zdravlje.

Plastika sadrži bisfenol A i druge otrovne spojeve (vinil-klorid, boje, aditive, ftalate)koji iz dana u dan neometano razaraju Vaš organizam.