Zaboravite na aspirin, Prozac i sve druge lijekove. Uzmite kurkumin, "sveti prah", kako ga u Indiji zovu, zbog čudesnog učinka na cijeli organizam.

On će vam bolje nego bilo koji drugi lijek pomoći da se riješite bolesti i tegoba.

Za kurkumu već zna cijeli svijet - no kurkumin, njen glavni sastojak još je bolji u liječenju i prevenciji mnogih bolesti.

Riječ je o sastojku koji kurkumi i curryju daje specifičnu žutu boju, liječi cijeli organizam i čije je pozitivno djelovanje na zdravlje istraženo više nego bilo koji drugi prirodni lijek.

Osim žitarica, kao dio zdrave prehrane, mediji i zdravstvene ustanove su nam nametnuli biljna ulja i margarin. Za margarin se tvrdi da je zdrav za srce, snižava kolesterol i tlak, pomaže kod mršavljenja i poboljšava zdravlje u svakom pogledu. Dobro zvuči, ali ima jedan problem - to ništa nije istina.

Margarin se proizvodi od biljnih ulja, koja se dobivaju ekstrakcijom sjemenja i zrnja - soje, kukuruza, suncokreta ili repice. Ekstrakcija nije isto što i prešanje, čime se dobiva maslinovo i kokosovo ulje, već je to kemijsko odvajanje ulja uz pomoć kemijskih otapala, najčešće heksana. Visoka temperatura u procesu prerade ulja uništava u njima vitamine i antioksidanse, te nastaju slobodni radikali koji mogu izazvati velika oštećenja u stanicama i povećati rizik od raka. Ta ulja su već u startu užegla i nezdrava.

Zatim se na brutalan kemijski način, postupkom hidrogenizacije ili očvrščavanja, tekuća ulja mijenjaju u kruti oblik, uz upotrebu nikla kao katalizatora. Ostaci kemikalija koje se koriste u preradi ulja i margarina, ostaju u gotovom proizvodu. U postupku hidrogenizacije nastaju trans-masti za koje je dokazano da su vrlo štetne za zdravlje. Masnoće su građevinski materijal za staničnu stijenku koja je po Bruceu Liptonu, međunarodno poznatom znanstveniku iz područja stanične biologije, glavni dio stanice jer omogućuje komunikaciju stanice s okolišem. Ako se u nju ugrade neprirodne trans-masti, ona više ne radi na normalan način. Ovo povećava rizik od inzulinske rezistencije, dijabetesa, raka, srčano-žilnih bolesti, neplodnosti i mnogih drugih bolesti. Iako su u mnogim zemljama zabranjene, trans-masti se i dalje nalaze u margarinu, ali i u kupovnim keksima, kolačima, sladoledu, mnogim vrstama čokolade, te u čipsu.

Mnogi proizvođači tvrde da su prestali s postupkom hidrogenizacije, te da margarin učvrščuju drugačijim postupkom promjene masnih kiselina, gdje se molekule masnoće najprije razbijaju pa se ponovo spajaju po načelu slučajnosti uz pomoć natrij-metilata. No, i te masnoće koje nastaju potpuno se razlikuju od prirodnih masnoća i našem su organizmu neprepoznatljive.

Jedno snimanje prsnog koša ili trbušne šupljine CT-om (kompjutoriziranom tomografijom) ozrači nas kao 400 snimanja pluća, dakle dobijemo istu količinu zračenja kao u četiri godine iz prirode. No, taj podatak, čini se, malo koga zabrinjava jer u samo četiri godine broj pregleda CT-om u Hrvatskoj prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gotovo se udvostručio, odnosno sa sedamdesetak tisuća povećan je na više od 120.000 godišnje, i to bez pregleda koji se obavljaju kod privatnika.

Popularnost ovog, u biti za zdravlje potencijalno opasnog pregleda, neprestano raste u cijelom svijetu. U SAD-u primjerice od 1000 stanovnika njih više od 300 obavi godišnje jedan CT pregled. U Hrvatskoj, čim se spomenu liste čekanja, neizostavno se spominje i, primjerice, kompjutorizirana tomografija (CT) kao jedna od vrlo popularnih pretraga. Posljednjih godina gotovo da se i ne može postaviti dijagnoza prije nego što se dobije odgovor s CT-a. No dok se snimanje rengenom opravdano smatra opasnim, višestruko opasniji CT, kad je posrijedi zračenje, tako se ne doživljava premda rizik od raka postoji kod jedne od 1000 osoba koje su pregledane CT-om, a primile su oko 10 mSv zračenja. Kod djece taj rizik dodatno raste.

Tako snimanje glave djeteta CT-om može povećati rizik za rak mozga i leukemiju u kasnijem životu. Tvrde to kanadski znanstvenici u nedavno objavljenoj studiji u časopisu The Lancet. Dapače, taj se rizik može utrostručiti. Voditeljica studije Amy Berrington ističe da je korist od štete uvijek veća ako postoji opravdani razlog za snimanje glave, ali napominje da to nije uvijek slučaj jer ponekad postoje i manje opasni načini da se dođe do dijagnoze. U ovoj najnovijoj studiji znanstvenici su prikupili podatke od gotovo 180.000 britanskih pacijenata mlađih od 22 godine koji su u razdoblju od 1985. do 2002. imali pregled CT-om. Zatim su tražili slučajeve leukemije i tumora mozga. Utvrdili su koliko je bilo snimanja te kolika je bila doza zračenja koju je dobio mozak, odnosno leđna moždina tijekom snimanja.

Poljoprivreda je zaslužna za razvoj ljudske civilizacije, ali je kriva za to što smo kao vrsta postali slabići, pokazalo je istraživanje naučnika s Oksforda.

Tim istraživača s prestižnog engleskog univerziteta proučavao je više od 7.000 godina ljudske evolucije i otkrio da su kosti modernih ljudi drastično lakše i lomljivije nego kosti naših predaka, koji su bili lovci i skupljači plodova.

Kako je pokazalo skeniranje skeleta, kosti naših predaka bile su jake kao kosti orangutana danas, ali čim smo počeli da se bavimo zemljoradnjom, postale su 20 odsto slabije.