Fizička aktivnost ima malu ulogu u borbi protiv gojaznosti, tvrde britanski znanstvenici i kažu da se umjesto toga treba fokusirati na zdravu prehranu.

Troje međunarodnih stručnjaka u uvodniku časopisa British Journal of Sports Medicine naglašava kako je vrijeme da se "razbije mit o tjelovježbi".

Fizička aktivnost važna je u borbi protiv dijabetesa, srčanih bolesti i demencije, ali njezin učinak na smanjenje kilaže minimalan je. Ključ je unos šećera i ugljikohidrata.

Spomenuti stručnjaci, među kojima je ugledni londonski kardiolog Aseem Malhotra, za pogrešno uvjerenje da tjelovježba pruža ravnotežu nezdravoj ishrani odgovornom smatraju prehrambenu industriju.

Krivac je prehrambena industrija

Malhotra je rekao da je njihova taktika "strahovito slična" onoj koju koriste duhanske industrije i tvornice gaziranih i zaslađenih napitaka. Traži i da se prekine svaka marketinška povezanost industrije brze hrane i sporta.

Stručnjaci u British Journal of Sports Medicine tvrde kako do 40 posto osoba čija je tjelesna težina u okviru normalnih vrijednosti, u organizmu nosi štetne metaboličke abnormalnosti povezane s gojaznošću.

Unatoč tomu, šire se "beskorisne" poruke da se zdrava težina može zadržati brojenjem kalorija. Malhotra tvrdi da je najvažnije znati izvor kalorija jer istraživanja pokazuju da je kod osoba koje pretjeruju s unosom kalorija iz šećera rizik od razvoja dijabetesa 11 puta veći nego kod onih koje na jednak način pretjeruju s konzumiranjem kalorija iz masti.


Podsjećaju i na istraživanja i dokaze o globalnom teretu bolesti objavljene u stručnome časopisu Lancet koji pokazuju da nezdrava prehrana uzrokuje više bolesti od alkohola i pušenja zajedno.

Evropska komisija je odobrila 19 vrsta GMO vrsta poljoprivrednih proizvoda za plasiranje na tržište Evropske Unije, čime je dopunjena lista od 58 genetski modifikovanih organizama koji su prepoznati kao bezbedni.

Među novih 19 na listi, 17 je za ishranu i ishranu životinja, dok su dve vrste cveća.

U saopštenju Evropske komisije se navodi da je ove proizvode moguće slobodno plasirati na tržište.

Podsećamo, EU je nedavno usvojila deklaraciju kojom navodi da su države slobodne da odluče da li će plasirati GMO proizvode na svoje tržište, ali nisu obavezne i imaju pravo da odbiju plasman GMO proizvoda.

Prije 20 godina pokazalo se da cjepivo MMR (engl. Measles-Mumps-Rubella - ospice-zaušnjaci-rubeola, op. prev.) zarazuje stvarno sve koje se cijepi ospicama. Upozorenje samog proizvođača cjepiva, tvrtke Merck, povezuje MMR cjepivo s potencijalno fatalnim oblikom upale mozga koji uzrokuju ospice. Zašto se te dokaze nije objavilo?

Fenomen infekcije ospicama koja se širi putem cjepiva MMR koje se sastoji od živućih virusa ospica, zaušnjaka i rubeole, poznat je već desetljećima. Zapravo, prije 20 godina, znanstvenici koji su radili za Nacionalni centar za zarazne bolesti CDC-a (engl. U. S. Centers for Desease Control and Prevention - Centri za kontrolu i prevenciju bolesti SAD-a, op. prev.), koji financiraju WHO (engl. World Health Organization - Svjetska zdravstvena organizacija, op. prev.) i Nacionalni program cijepljenja, otkrili su nešto stvarno uznemirujuće u vezi cjepiva MMR: cjepivo uzrokuje vidljivu zarazu ospicama kod velike većine onih koji se njime cijepe.

U radu objavljenom 1995. godine u časopisu Journal of Clinical Microbiology, pod naslovom: "Otkrivanje RNA virusa ospica u uzorcima urina onih koji su se cijepili", istraživači su analizirali uzorke urina 15-mjesečne djece i mlađih odraslih osoba koji su se tek cijepili cjepivom MMR, te objavili svoje razotkrivajuće rezultate na sljedeći način:

• RNA virusa ospica je pronađen kod 10 od 12 djece tijekom 2-tjednog perioda uzimanje uzoraka.
• U nekim slučajevima, RNA virusa ospica pronađen je već prvi dan ili tek četrnaesti dan nakon što se djecu cijepilo.
• RNA virusa ospica je također pronađen i u uzorcima urina svih četvero mlađih odraslih osoba između prvog i trinaestog dana nakon cijepljenja.

Lijek koji sadrži ekstrakt marihuane mogao bi imati određene pozitivne učinke na osobe koje boluju od teških oblika epilepsije, a kojima tradicionalni tretmani nisu previše pomogli, navodi se u novoj studiji.

Tijekom provođenja studije znanstvenici su ispitali 137 osoba različite dobi, od vrlo malene djece pa do odraslih, koje su imale težak oblik epilepsije koji uzrokuje napade. Sudionici su uzimali ekstrakt spravljen od marihuane svakog dana kroz 12 tjedana, a u tom se razdoblju broj njihovih napada smanjio za oko 54 posto. Znanstvenici su potvrdili kako su sudionici znali da primaju ekstrakt te da u istraživanje nisu bili uključeni oboljeli koji su dobili placebo.

„Premda su ovi rezultati obećavajući, svejedno je potrebno provesti još istraživanja kako bi se uklonila mogućnost placebo-efekta”, rekao je autor studije dr. Orrin Devinsky, ravnatelj Centra za epilepsiju na Sveučilištu u New Yorku. Glavni sastojak lijeka koji su uzimali ispitanici je kanabidiol, spoj marihuane koji nema psihoaktivna svojstva. Oboljeli su ranije pokušali s mnogim drugim tretmanima, poput antiepileptičkih lijekova, različitih dijeta i promjena prehrane, kirurških zahvata i neurostimulacijskih terapija, no sve su te metode bile neuspješne. U prosjeku 1/3 bolesnika s epilepsijom uopće ne reagira na tradicionalne lijekove.

Na samom početku navedenog istraživanja bilo je 213 sudionika, no neki od njih odustali su tijekom provođenja iz različitih razloga. Između ostalog, 6% ispitanika (12 osoba) prestalo je uzimati ekstrakt marihuane zbog nuspojava koje su imali. Sveukupno gledajući, neki oblik nuspojave javio se i kod određenog broja drugih ispitanika - pospanost se javila kod 21% ispitanika, 17% njih osjetilo je umor i imali su proljev, a 16% ispitanika osjetilo je smanjenje apetita.

„Nije potpuno jasno kako točno ovaj ekstrakt funkcionira kod oboljelih od epilepsije. No, jedan od mogućih mehanizama mogao bi biti povezan s receptorom GPR55, čiji bi okidač mogao biti upravo kanabidiol koji na taj način utječe na aktivnost živčanih stanica”, zaključio je Devinsky.

[Ovaj članak je prvi put objavljen u 13. broju SOTT-ovog časopisa The Dot Connector Magazine]

Pregledajući dostupnu literaturu koja razmatra ishranu kroz evolutivnu prizmu, neumitno nam se nameće zaključak da su ljudska bića, kada je prehrana u pitanju, još prije tisuće godina ušla u slijepu ulicu. Čak i kada bismo nekim čudom uspjeli preko noći promjeniti našu ishranu, još uvjek nam preostaje važno pitanje - jesmo li, mjenjajući našu okolinu, premašili točku bez povratka?

Većina antropologa još uvjek smatra agrikulturu za jedno od najvećih ljudskih dostignuća. No da li je to baš tako? Možemo li zanemariti sve veći broj dokaza da je prelaskom na agrarno društvo ljudska rasa u stvari počela strugati granu na kojoj sjedi?

Kako vrijeme prolazi dostupno nam je sve više informacija koje ukazuju na to da je prijelaz od lovca-sakupljača u poljoprivrednika nastupio naglo te da je bio praćen strmim padom očekivane životne dobi. Kosti pronađene u arheološkim slojevima datiranim na vrijeme nakon usvajanja poljoprivrede svjedoče o većoj učestalosti raznih bolesti kao i o manjem broju ljudi koji su dočekali poznije doba. Stoljećima nakon pronalaska poljoprivrede, ove kosti također svjedoče o znatno većem broju nasilnih smrti u usporedbi sa kostima lovaca-skupljača iz pred-agrarnog društva. U ovome svakako možemo prepoznati odjeke edenske legende o izgonu iz raja. To je ujedno i jedna od najvećih zagonetki prethistorije: Kako se poljoprivreda proširila svijetom tako nevjerovatnom brzinom?

Od "misteriozne" bolesti na jugozapadu Nigerije umrlo je 17 osoba, izjavio je u subotu glasnogovornik lokalnih vlasti.

"Sedamnaest osoba je umrlo od misteriozne bolesti otkako se početkom tjedna pojavila u gradu Ode-Irele, u državi Ondo", izjavio je glasnogovornik Kayode Akinmade.

Simptomi ove misteriozne bolesti su bolovi u glavi, gubitak svijesti i težine, poremećaji vida i na kraju smrt u roku od 24 sata.

Testovi koji su do sada urađeni ne upućuju na virusno oboljenje ili Ebolu, precizirao je glasnogovornik.

On je kazao da su stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije, nigerijskog ministarstva zdravlja i drugi partneri stigli u Ode-Irele kako bi se borili protiv infekcije.

"Prve četiri osobe oboljele od ove bolesti između nedjelje i ponedjeljka umrle su 24 sata poslije pojave simptoma", dodao je on.

"Osim ovih 17 mrtvih, nismo otkrili nove slučajeve u posljednja 72 sata. Nijedan novi bolesnik nije hospitaliziran i bolest se nije proširila izvan grada", kazao je Akinmade.

Glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije je izjavio da su uzorci tjelesnih izlučevina poslani u subotu u univerzitetsku bolnicu u Lagosu i da su analize u toku.

Ozloglašena po svom utjecaju na naše zdravlje, sol nam pomaže u borbi protiv infekcija, pokazalo je novo istraživanje. Unos više soli u organizam može pomoći tijelu da se izbori s infekcijama, pokazali su rezultati ovog istraživanje koje će potpiriti raspravu o dobrim i lošim stranama soli koja unesena u prevelikim količinama izaziva povećanje tlaka i slijedom toga povećani rizik srčanog i moždanog udara.

Sol je važna za metabolizam, odnosno, ravnotežu tekućina u tijelu, formiranje kostiju, živčani sustav i probavu, a prema njemačkim i američkim znanstvenicima i za imunosni sustav. Već je ranije poznato da organizam višak soli skladišti u koži, a znanstvenici su utvrdili da se ioni natrija nakupljaju na mjestu kožnih infekcija izazvanih bakterijama kod ljudi i miševa.

Znanstvenici su, prema rezultatima istraživanja objavljenima u časopisu Cell Metabolism, pokazali na miševima da sol jača imunitet. "Skladišta soli omogućavaju koži da se obrani od mikroba", kaže voditelj istraživanja Jonathan Jantsch s instituta za kliničku mikrobiologiju sveučilišta Regensburg.

Sol aktivira imunosne stanice makrofage koji ubijaju uzročnike zaraze. "To otkriće ne treba koristiti kao izliku za povećanu konzumaciju soli", kaže, pak, Jantsch. "Oni koji unose previše soli i dalje su izloženi riziku razvoja kardiovaskularnih poremećaja", dodaje. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje unos do pet miligrama soli dnevno i ističe da smanjeni unos soli smanjuje rizik od srčanih i moždanih udara. Danas ljudi prosječno unose 10 miligrama soli dnevno.

Tragovi virusa ebole pronađeni su u spermi jednog muškarca u Liberiji skoro šest mjeseci poslije njegovog ozdravljenja, izjavio je u srijedu glasnogovornik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Svjetska zdravstvena organizacija je priopćila da su prema jednoj studiji iz 1995. godine o slučaju pacijenta oboljelog od ebole u Demokratskoj Republici Kongo, tragovi virusa pronađeni u njegovoj spermi "82 dana poslije početka infekcije".

Sada su "tragovi virusa pronađeni u spermi najmanje šest mjeseci poslije ozdravljenja", izjavio je glasnogovornik WHO-a Tarik Jašarević.

"Moramo ispitati da li je ovaj slučaj anomalija ili postoji grupa ljudi koji bi mogli imati tragove virusa ebole duže vrijeme", istaknuo je glasnogovornik.

Na pitanje o mogućem infektivnom karakteru sperme pozitivne na ebolu poslije testiranja, WHO za sada ne donosi zaključak. Radije šalje poruku stanovništvu o prevenciji, prenosi Fena

WHO preporučuje izliječenim osobama da se suzdržavaju od seksualnih odnosa ili da koriste prezervative.

Od virusa ebole je umrlo 10.604 osoba otkako se pojavio krajem 2013. godine u zapadnoj Africi, naročito u Liberiji, Sierra Leoneu i Gvineji, navodi se u posljednjem izvještaju WHO-a objavljenom u utorak.

Infektivna klinika Univerzitetskog kliničkog centra u Ljubljani potvrdila je da je hospitalizovala pacijentkinju za koju se sumnja da je zaražena virusom ebole.

Pacijentkinja je, kako se navodi, doputovala iz Afike, a direktor te klinike Franc Strle je rekao da ovaj virus nije još konačno potvrđen, te da se konačni rezultati očekuju.

Pacijentkinja se, kako je rekao, sada leči simptomatski, a istovremeno se sprovode zaštitne mere kako bi se smanjila mogućnoost zaraze.

„Sve smo unapred pripremili i dogovorili gde će da budu smešteni takvi bolesnici tako da je pristup tom delu koliko-toliko izolovan od drugih delova„, rekao je Strle.

Virus ebole se prenosi kapljičnim putem. Kapljice imaju domet od jednog metra zbog čega postoji malo mogućnosti za rasprostranjenje bolesti.

Broj inficiranih Ebolom u Gvineji, Liberiji i Sierra Leone-u je dostigao 25,516 ljudi, tvrdi Svjetska Zdravstvena Organizacija.

Ukupni broj smrti prouzrokovan ovom bolešću u navedenim zemljama je 10,573 kako navodi S. Zdravstvena Organizacija.

Sierra Leone sadrži najveći broj inficiranih sa 12,139 ljudi.

S obzirom na činjenicu da ne postoji adekvatan lijek za ovu bolest, nekolicina zemalja, uključujući Rusiju, SAD, V. Britaniju, Kanadu i Japan - trenutno rade na razvoju vakcine.