U revolucionarnom otkriću koje će iz temelja promijeniti dosadašnje spoznaje, znanstvenici s medicinskog fakulteta u Virginiji otkrili su da je mozak izravno povezan s imunološkim sustavom žilama koje prije nisu bile poznate.

Njihova će studija promijeniti medicinske udžbenike i imati veliki utjecaj na liječenje brojnih neuroloških bolesti poput autizma, Alzheimera i multiple skleroze.

Sveučilišni tim ističe da je neshvatljivo kako su žile mogle ostati neopažene, dok je cijeli limfni sustav u tijelu detaljno istražen.

"Umjesto da se pitamo 'Kako proučavati imunološki odgovor mozga?' i 'Zašto oboljeli od multiple skleroze imaju imunološke napade?', ovim problemima sada možemo pristupiti mehanicistički, jer je mozak poput svakog drugog tkiva povezan s perifernim obrambenim sustavom preko limfnih žila", rekao je dr. Jonathan Kipnis, profesor na katedri za neuroznanost i direktor centra za imunologiju mozga.

"To potpuno mijenja način na koji smo doživljavali neuroimunološku interakciju. Dosad smo je percipirali kao nešto ezoterično što se ne može istraživati. No sada možemo postavljati mehanicistička pitanja", dodao je.

Pročelnik katedre dr. Kevin Lee podsjeća da je, kada su mu kolege predstavili rezultate istraživanja, rekao samo: "Morat će mijenjati udžbenike".

"Doista nisam vjerovao da u tijelu postoje strukture kojih nismo svjesni. Mislio sam da je tijelo već mapirano. Smatrao sam da su takva otkrića dovršena negdje sredinom prošlog stoljeća. No čini se da nisu", rekao je Lee.

Za otkriće novih žila najzaslužniji je Antoine Louveau, postdoktorand u Kipnisovu laboratoriju, koji kaže da su limfne žile ostale neprimijećene jer su vrlo dobro skrivene i protežu se uz glavnu krvnu žilu koja ide iz sinusa kroz područje koje je vrlo teško snimati.

"Toliko je blizu krvne žile da je jednostavno ne vidite ako ne znate što tražite", pojasnio je.

Otkriće limfnih žila otvara brojna pitanja koja zahtjevaju odgovore, među ostalim kako funkcionira mozak, a kako bolesti koje ga napadaju poput autizma, multiple skleroze i Alzheimera.

"Kod Alzheimera se u mozgu talože velike nakupine proteina. Mislimo da se to događa jer ih te žile ne uklanjaju dovoljno efikasno", rekao je Kipnis.

Dodao je da se novootkrivene žile s godinama mijenjaju pa je dodatni izazov znanstvenicima otkriti koja je njihova uloga kod starenja.

Epidemija meningitisa usmrtila je u Nigeru 545 od 8.234 oboljelih, priopćila je u utorak Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) istaknuvši da je bolest dosegnula vrhunac.

WHO upozorava da je ova epidemija posebno zabrinjavajuća i bez presedana jer se radi o soju koji se inače ne nalazi u Africi te je nedostajalo adekvatnog cjepiva. Početkom svibnja, dodaje WHO, broj zaraženih se svaka dva tjedna utrostručio.

Meningitis je uobičajen diljem "meningnog pojasa" od Senegala do Etiopije tijekom sušnog razdoblja između prosinca i lipnja. Godine 2009. zabilježeno je 80.000 oboljelih, a 1996/7 čak više od 200.000 oboljelih od kojih je 20.000 umrlo.

Od siječnja do travnja ove godine 17 zemalja je prijavilo 11.838 oboljelih, od kojih je 910 umrlo. Osim u Nigeru, epidemija je zabilježena u Gani i Nigeriji, dodaje WHO.

Suočeni smo s mnogim bolestima među čijim je uzrocima manjak esencijalnih tvari, bez kojih ne možemo normalno funkcionirati ni biti potpuno zdravi.

Među tim tvarima je i jod, element čiji nam nedostatak može uzrokovati mnoge male i velike tegobe. Prije mnogo godina jod je korišten u liječenju mnogih bolesti, no rastom farmaceutske industrije i pojavom skupih lijekova ta je jeftina i djelotvorna terapija potisnuta u zaborav.

Međutim, mogućnosti liječenja jodom ne smiju se zanemariti, i možda je baš jod ono što vašem organizmu nedostaje.

Opasnosti manjka joda

Jod prvenstveno igra ulogu u radu štitnjače - žlijezde koja utječe na mnoge procese u tijelu. U njoj se nalazi 70% do 80% joda, no on je bitan i za druga tkiva: mozak, dojke, kožu, želudac, timus, gušteraču i cerebralnu spinalnu tekućinu.

Nedostatak joda u bilo kojem od tih dijelova tijela dovodi do njegove disfunkcije.

Znakovi manjka joda uključuju:

• grčeve u mišićima
• hladne ruke i stopala
• sklonost debljanju
• lošu memoriju
• zatvor
• depresiju
• edeme
• mialgiju
• slabost
• suhu kožu
• lomljive nokte

Manjak joda može dovesti i do hipotireoze, gušavosti, debljanja, mentalne retardacije i nekih vrsta raka.

Iz Ministarstva poljoprivrede predlažu da se u Srbiji dozvoli promet genetski modificiranih organizama, iako su deklaraciju "Za Srbiju bez GMO" usvojile skupštine 122 općine u Srbiji. Na 200.000 hektara u Srbiji zasađena je soja koja nije genetski modificirana, što našu zemlju čini najvećim europskim izvoznikom prirodne soje, ali se procjenjuje da je, unatoč restriktivnom zakonu koji ne dozvoljava uzgoj i promet GMO, na privatnim farmama zasađeno oko 5.000 GMO soje.

Nedavno je najavljena izmjena Zakona o genetski modificiranim organizmima kako bi se udovoljilo zahtjevu Svjetske trgovinske organizacije, koja na tome inzistira. Iz Ministarstva poljoprivrede predlažu da se u Srbiji dozvoli promet genetski modificiranih organizama, ali ne i njihovo gajenje.

O izmjeni zakona i štetnom utjecaju GMO Sputnjik je razgovarao s profesorom Poljoprivrednog fakulteta i počasnim profesorom Volgogradskog agrarnog sveučilišta Miladinom Ševarlić.

Da li je izmjena zakona uvjet za prijam Srbije u Svjetsku trgovinsku organizaciju i iz koje zemlje stižu pritisci? - Najveći pritisci stižu iz SAD, što je i očekivano budući da je Amerika centar u kome se nalazi najveća GMO kompanija. Ne radi se o tome da Svjetska trgovinska organizacija zahtjeva slobodu prometa GMO, ona zapravo zahtijeva slobodu svih proizvoda za koje ne postoji zabrana prometa. Zemlje EU koje su i članice Svjetske trgovinske organizacije imaju dva pristupa glede GMO. Jedan se odnosi na promet, a drugi se odnosi na uzgoj. Promet je dozvoljen uz obavezno obilježavanje i naznaku da se radi o proizvodima koji su bazirani na temelju genetski modificiranih organizama. Što se tiče zabrane uzgoja, donedavno je postojala suglasnost na razini EU o zabrani uzgoja. Međutim, zbog komplicirane procedure ukidanja te zabrane, SAD su bile nezadovoljne. Novi predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker, koji je prije toga bio ministar financija Luksemburga i koji je štitio velike multinacionalne kompanije od obveze plaćanja poreza, sada je pod pritiskom Amerike izdejstvovao da se unutar EU zajedničko odlučivanje uz potpunu suglasnost svih 28 država-članica o tom pitanju, zamijeni pojedinačnim odlučivanjem svake države članice. I sada je lakše postići cilj, vršeći pritisak na svaku državu pojedinačno.

Da li postoje znanstveni dokazi o štetnom utjecaju GMO? - Postoje brojni dokazi, a navešću posljednji i najznačajniji. Istraživački tim iz Francuske je 2012. godine uradio dvogodišnje ispitivanje. Analiza je vršena na četiri generacije eksperimentalnih štakora, ispitivan je utjecaj genetski modificiranog kukuruza. Konstatirano je da u drugoj generaciji dolazi do promjene na unutarnjim organima, u trećoj generaciji dolazi do značajnog porasta broja jedinki koje imaju rak, au četvrtoj generaciji posljedica je besplodnost životinja, unatoč njihovom vrlo lakom načinu razmnožavanju u prirodi. A pošto je čovjek na vrhu lance prehrane, sve ono što zadesi biljke i životinje, neminovno će zadesiti i ljude.

U kojoj mjeri se u Srbiji poštuje Zakon o genetski modificiranim organizmima, da li se u našoj zemlji gaje GMO biljke? - Zakon se deklarativno poštuje, a jednim dijelom se i ne provodi jer je u Srbiji prisutan nezakoniti uzgoj genetski modificirane soje oko pet tisuća hektara. To je procjena na bazi uzorka koji je utvrdila republička poljoprivredna inspekcija. GM soja se uzgaja na privatnim parcelama i uglavnom završava u proizvodima kojima se hrani perad, svinje i tovna junad. Što se tiče Zakona o GMO, on se u Srbiji ne poštuje, kao što se ne poštuju i mnogi drugi zakoni. Poljoprivredna inspekcija je vrlo tolerantna prema onima koji nezakonito uzgajaju GM soju. Nikada do sada nisu objavljena imena poljoprivrednika koji krše zakon, ministarstvo nikada nije objavilo odluku da će prekršitelje izbaciti iz sustava subvencija za registrovana poljoprivredna gazdinstva. Inspekcija se također ograđuje da je u njihovoj nadležnosti samo podnošenje prijave, a da sudovi pokreću postupke i donese odluke. I ja do danas nisam čuo da je objavljena i jedna presuda protiv poljoprivrednika koji krše zakon. Primjenjivane su sporadično samo minorne prekršajne kazne od 20.000-50.000 dinara. U Hrvatskoj su recimo kazne pet do sedam puta veće nego u Srbiji. Inače, gajenjem GMO sjemena kontaminira se i okolno zemljište, okolne parcele, dolazi do vrlo velike kontaminacije vodotoka, biljaka, odnosno kompletnog biodiverziteta uključujući i životinje. Naročito korištenjem totalnog herbicida ROUNDUP, koji sadrži kancerogeni sastojak glifosat. Postoji čak i film o štetnom utjecaju glifosata na kome se vidi kako zec koji je pretrčao preko parcele zaprašene herbicidom koji sadrži glifosat, umire u najstrašnijim mukama. Inače, Svjetska zdravstvena organizacija je nedavno potvrdila da je glifosat potencijalno kancerogen.

Interesantno je da i pored restriktivnog zakona u Srbiji već godinama djeluje tvrtka "Monsanto". Čime se oni bave na teritoriju Srbije? - "Monsanto" je svjetski gigant koji proizvodi agrohemikalije uključujući i zloglasni ROUNDUP herbicid koji sadrži glifosat, zatim proizvodi GM sjeme, ali i sjeme koje nije genetski modificirano, a također se bave i proizvodnjom farmaceutskih lijekova. U Srbiji oni službeno trguju sjemenom koje nije genetski modificirano.

U Srbiji, pored zakona koji je na snazi, mnoge općine su se izjasnile protiv GMO usvajanjem deklaracije "Za Srbiju bez GMO" - Deklaraciju "Za Srbiju bez GMO" usvojile su skupštine općine 122 grada u Srbiji. I sve različite političke opcije od Vranja do Subotice jednoglasno su bile za usvajanje deklaracije. Na taj način je praktično osigurano plebiscitarno administrativno izjašnjavanje, jer se radi o skupštinama općina, a ne o nevladinim organizacijama. I pitam se kako će sada i na temelju čega zastupnici izmijeniti zakon o GMO. Imaju li moralno pravo i demokratski kredibilitet da eventualno podrže izmjenu ovog zakona.

Tjedan dana nakon što je u zemlji prijavljen prvi slučaj zaraze smrtonosnim virusom MERS, Južna Koreja suočava se sa širenjem zaraze, javlja Anadolu Agency (AA).

Još dvije osobe zaražene su, potvrđeno je danas iz državnog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, čime je broj pacijenata povećan na sedam, a više od 70 drugih osoba koji su došli u dodir sa zaraženima izolirano je.

Iako su vlasti pojačale mjere sigurnosti na zračnim lukama kako bi suzbile širenje virusa, jedan Korejac za kojeg se sumnja da je zaražen, ukrcao se na avion za Kinu u utorak bez obzira što je savjetovan da ne putuje, javila je novinska agencija Yonhap.

Svih 28 putnika koji su bili na letu zajedno sa njim sada se smatraju potencijalno zaraženima, a on je trenutno podvrgnut testiranju. Njegov otac i sestra su među sedam zaraženih pacijenata.

Kineske vlasti navodno su odbile ponudu iz Seula za medicinsku pomoć.

Podsjećamo, prvi potvrđeni slučaj zaraze bio je kod muškarca koji se vratio iz Bahreina. Nakon toga zaraženi su pacijent koji je s njim dijelio bolničku sobu, njegova kćerka, doktor i sestra. Desetine drugih koji su bili u dodiru sa njima izolirani su.

MERS ili bliskoistočni respiratorni sindrom vrsta je koronavirusa koji se pojavio u Saudijskoj Arabiji 2012. godine. Od tada je širom svijeta zaraženo 1.500 ljudi.

Postotak smrtnosti nastale usljed zaraženosti ovim virusom procijenjen je na 40 posto.

Više od 11 miliona Kenijaca pod prijetnjom je epidemije tripanosomijaze ili bolesti spavanja čiji prenosnik je muha "ce-ce".

Većina ugroženih naseljena je u područjima u kojima se ljudi bave poljoprivredom, ribolovom, stočarstvom i lovom.

Muha "ce-ce" zarazila je ljude u 38 od ukupno 47 kenijskih okruga, potvrdila je izvršna direktorica kenijskog vijeća za istrebljenje muhe Ce-ce i tripanosomijazu Pamela Olet.

Bolest spavanja endemska je u području jezera Viktorija koje zahvata Keniju, Ugandu i Tanzaniju.

"Svi okruzi Kenije u području jezera Viktorija su pod rizikom, što uključuje populaciju od oko 11 miliona ljudi", kazala je Olet.

Tripanosomijaza se prenosi na ljude ujedom muhe "ce-ce". Simptomi epidemije su promjene u ponašanju, zbunjenost, osjetni i poremećaji sna.

Ako se ne liječi, bolest može biti fatalna, navodi Svjetska organizacija za zdravlje koja ovu bolest kao opći zdravstveni problem ima za cilj eliminisati do 2020. godine.

Smještene u prepune izbjegličke kampove u Tanzaniji, izbjeglice iz Burundija žive u groznim higijenskim uslovima.

Deseci hiljada stanovnika Burundija pobjegli su od nasilja u susjednu Tanzaniju. Smješteni su u prepunim izbjegličkim kampovima. Humanitarne organizacije upozoravaju da nema dovoljno mjesta za sve i da su uvjeti sve gori. Najnoviji problem je epidemija kolere, od koje su do sada preminule trideset i tri osobe.

Napustili su domove u potrazi za sigurnošću. Ali njihovo putovanje tek je počelo.

Ribarskim brodom, starim sto godina, izbjeglice iz Burundija prebacuju se južno od granice, u Kigomu. Njihova sljedeća stanica je stadion pretvoren u tranzitni centar.

"Putovali smo dva dana. Morali smo mnogo pješačiti. Policija nas je stalno zaustavljala. Kad smo prešli granicu sa Tanzanijom, njihova policija nam je pravila probleme", priča Nicey Dusamia, izbjeglica iz Burundija.

Sedmice provedene bez ikakvih higijenskih uslova ostavljaju posljedice. Mnogi koji stižu u kamp, boluju od dijareje, a drugi - od kolere. Najslabiji se zbrinjavaju u improviziranim ambulantama.

Američki naučnici analizirali su ostatke skeleta prvih stanovnika Evrope koji su živeli na tom području pre 33 hiljade godina ili kasnije i otkrili da je sedelački način života koji je bio omogućen poljoprivredom doveo do tanjenja i slabljenja kostiju modernog čoveka u odnosu na naše pećinske pretke.

"Postoje mnogi dokazi da su prvi ljudi imali snažnije kosti i da vežbanje pod opterećenjem kod modernog čoveka sprečava gubitak koštanog tkiva, ali nismo znali da li je put do slabijih kostiju bio otvoren razvojem poljoprivrede ili drugim uzrocima poput ishrane ili urbanizacije", kaže upravnik centra za funkcionalnu anatomiju i evoluciju na medicinskom centru “Džons Hopkins” u Baltimoru Kristofer Raf koji je vodio istraživanje.

Rezultati su objavljeni u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.

Svjetska zdravstvena organizacija saopćila je danas da se virus ebole proširio u Gvineji i Siera Leoneu nakon 36 slučajeva registrovanih prošle sedmice.

Bruce Alvord, specijalni predsjednik Svjetske zdravstvene organizacije za ebolu, rekao je da je ovo samo podsjetnik da "virus neće otići mirno i da su potrebni veliki napori da se ovaj posao privede kraju".

"Sa početkom kišne sezone biće potrebno udvostručiti napore", rekao je on.

Liberija je početkom mjeseca proglašena oslobođenom od ebole.

Tehnološki napredak olakšao je ljudske živote u mnogim sferama, no mnogi novi proizvodi i materijali koji su zakoračili u naše domove "trojanski su konj", jer iz njih prijete opasni otrovi. Štetne kemikalije djeluju kao endokrini disruptori, ometaju normalno funkcioniranje endokrinog sustava i mogu ozbiljno naručiti ravnotežu hormona, upozoravaju stručnjaci iz američke radne skupine za okoliš, a s njima se slaže i naš ugledni stručnjak dr. sc. Valerije Vrček. On nas upozorava da tvari koje igraju opasnu "igru" s našim hormonima mogu biti prisutne doslovno u svemu, od pitke vode, preko sredstava za čišćenje i kozmetike pa do raznih vrsta ambalaže. Lijekovi, mobiteli, kozmetika i plastična ambalaža u isto su nam vrijeme, tvrdi, i prijatelji i neprijatelji.

"Endokrini disruptori su kemikalije koje narušavaju hormonsku ravnotežu u ljudi i životinja, stoga im odgovara prikladniji, tehnički naziv - hormonski otrovi. Svaki poremećaj hormonske regulacije je fiziološka Pandorina kutija čijim otvaranjem može nastati hormonski kaos - neurološka, imunološka i reproduktivna oštećenja. To nije pretpostavka, to su činjenice koju potkrepljuju brojni podaci objavljeni u znanstvenoj literaturi", upozorava dr. sc. Valerije Vrček, sveučilišni profesor organske kemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i autor brojnih znanstvenih radova te desetak stručnih publikacija,

U svojoj knjizi "Druga strana potrošačkog raja", Vrček otvara niz vrlo važnih pitanja - plaćamo li skupo, svojim zdravljem, velike tehnološke "korake naprijed" i koliko smo svjesni opasnosti koje donose znanstvena otkrića u službi lagodnijeg života, imamo li, kao potrošači, potpune informacije o onome što svakodnevno konzumiramo te zatvaramo li svjesno oči pred drugom tamnom stranom napretka znanosti i tehnologije koja ima negativne ekološke aspekte.