svemir petlja
© ESA/Planck Collaboration
Rani podaci putem Planckove suradnje mapiraju kozmičku mikrotalasnu pozadinu preko neba
Čini se da nova otkrića podupiru hipotezu o "zatvorenom svemiru" koja ima neke nekonvencionalne implikacije na prostor i vrijeme, iako većina znanstvenika trenutno ne podržava ovaj model.

Nova studija objavljena u časopisu Nature Astronomy izgleda kako podupire hipotezu da je naš svemir zakrivljen i nije ravan, a većina znanstvenika vjeruje u suprotno.

Ako je to slučaj, putovanje u jednom smjeru na kraju će vas vratiti do točke u kojoj ste započeli putovanje, što znanstvenici nazivaju "zatvorenim svemirom". Međutim, većina znanstvenika trenutno podržava teoriju o "ravnom svemiru" koja sugerira da se poznati svemir širi u svim smjerovima i putovanje u jednom smjeru dovest će vas do kraja svemira ili do beskonačnosti (postoje različite hipoteze).

Raniji rezultati misije svemirske letjelice Planck podržavaju teoriju ravnog svemira.

Studija pod naslovom "Planckovi dokazi za zatvoreni svemir i moguća kriza kozmologije" bavi se "kozmičkom mikrovalnom pozadinom" (CMB), elektromagnetskim potpisom Velikog praska koji je u početku stvorio naš svemir.

Prema studiji, koju je napravio tim istraživača iz Velike Britanije i Italije, CMB otkriva značajno veću "gravitacijsku leću" nego što se očekivalo, sugerirajući kako gravitacija savija mikrovalove mnogo više nego što današnja fizika može objasniti.

"Pretpostavka o ravnom Svemiru mogla bi [...] prikriti kozmološku krizu u kojoj se pojavljuju različita promatrana svojstva Svemira koja su međusobno nedosljedna", primjećuje se u uvodnom istraživanju.

Znanstvenici koji su napisali izvještaj ipak imaju dozu zdravog skepticizma prema vlastitim nalazima.

"Ne želim reći kako vjerujem u zatvoreni svemir", rekao je koautor studije Alessandro Melchiorri sa sveučilišta Sapienza u Rimu za Live Science. "Ja sam malo neutralniji. Rekao bih, pričekajmo podatke i vidjet ćemo što će nam novi podaci reći. Vjerujem kako sad postoji određeni raskorak u teorijama, moramo biti oprezni i pokušati pronaći ono što proizvodi ovo odstupanje. "

Ranija mjerenja, koja je provodila svemirska letjelica Planck, sugerirala su kako je svemir ravan, s tvrdnjom da je postojala 99,8 posto točnost podataka. Istraživači, međutim, primjećuju kako su "potrebna buduća mjerenja kako bi se razjasnilo jesu li uočene nedosljednosti posljedica neotkrivene sistematike ili nove fizike ili jednostavno riječ o statističkom odstupanju."