Izraelski ministarski komitet za zakonodavstvo jednoglasno je odobrio nacrt zakona koji je podnio premijer Benjamin Netanyahu o regrutovanju Jevreja Hareda.
izrael
© AFPRanije demonstracije u Tel Avivu kojima se tražila obavezna regrutacija Hareda
Izraelski radio je objavio da je vlada odobrila nacrt zakona uprkos protivljenju vladinog sudskog savjetnika.

Izraelski zakon zahtijeva od 18-godišnjih muškaraca i žena da služe vojsku, a religiozni ljudi kažu da oni svoje živote posvećuju proučavanju Tore.

Njihovo protivljenje služenju vojske od kako je rat u Pojasu Gaze prouzrokovao gubitke u izraelskoj vojsci postalo je još kontroverznije, jer su sekularne stranke od njih zatražile da učestvuju u "nošenju tereta rata".

Izraelski Vrhovni sud je krajem marta donio odluku da ne oslobađa religiozne ljude služenja vojnog roka i da će finansiranje jevrejskih vjerskih instituta biti zamrznuto ako se njihovi studenti ne regrutuju u vojsku.

Religijske stranke su zaprijetile da će se povući iz vlade ako se njihovim pripadnicima nametne vojna služba. Znajući da bi to povlačenje, ako se dogodi, značilo pad vlade, Netanyahu nastoji da postigne dogovor sa ovim strankama.

Glavne izraelske religijske stranke, Shas i Ujedinjeni judaizam Tore, zastupljene su u izraelskoj vladi na čijem čelu je Netanyahu.

Kriza se pogoršava

Dok se religijske stranke protive kompromitiranju principa izuzeća religioznih ljudi iz vojne službe, ministri, uključujući člana Ratnog kabineta Bennyja Gantza, ministra odbrane Yoava Gallanta i opozicionog lidera Yaira Lapida, pozivaju na ukidanje ovog izuzeća.

Član Ratnog kabineta Gantz je zaprijetio da će se povući ako Knesset odobri nacrt zakona kojim se zadržava izuzeće religioznih ljudi od vojne službe.

Opozicioni lider Lapid je napao Netanyahua i zakon o regrutaciji u njegovom sadašnjem obliku. Pozvao je članove Likuda da se suprotstave predloženom zakonu, koji je opisao kao zakon o izbjegavanju regrutacije.

Od 2017. godine vlade nisu uspjele postići konsenzus u vezi sa regrutovanjem Hareda, nakon što je Vrhovni sud poništio zakon donesen 2015. godine kojim je odlučeno da se oni izuzmu od služenja vojnog roka, smatrajući da taj zakon krši "princip jednakosti".