gruzija
© AP Photo / Zurab Tsertsvadze / Guliver imageTbilisi, Gruzija
I dok u gruzijskoj prijestolnici već tjednima traju masovni prosvjedi oporbe i nevladinih organizacija protiv namjere aktualne vlade da usvoji zakon o transparentnosti stranog utjecaja (danas je odlučujuće treće čitanje u gruzijskom parlamentu o tom zakonu kojeg tamošnji NVO-i smatraju proruskim iako je zapravo u potpunosti preslikan od onog američkog), u susjednoj Armeniji traju masovni prosvjedi ali potpuno drugog karaktera.


Tamo se naime traži ostavka prozapadnog premijera Nikola Pashinyana. Najmasovniji su prosvjedi u glavnom gradau Erevanu, a za razliku od Tbilisija, njih predvodi Armenska pravoslavna crkva.

Masovnost prosvjeda je velika. Zahvatili su čitavu zemlju a glavni grad Erevan jutros je praktički bio u cijelosti blokiran prosvjednicima, više ne samo na središnjem glavnom trgu već i gradskim ulicama gdje su postavljaje prave barikade.

Zbog svega toga angažirane su i specijalne postrojbe (jednako kao i ispred gruzijskog parlamenta danas), a uslijedio je i uhićenje stotinjak osoba.

Uzroci

Najprije treba podsjetiti na pregovore ruskog predsjednika Vladimira Putina i Nikola Pashinyana 8. svibnja u Moskvi na marginama sastanka Euroazijske ekonomske unije (možemo je nazvati i ruskim pandanom EU-a, čiji je i Armenija član), kada je dogovoreno o povlačenju ruskih graničara iz međunarodne zračne luke Zvartnots i iz dijelova armensko-azerbajdžanske granice gdje su nakon 44-dnevnog rata na zahtjev armenske strane, odnosno samog Pashinyana, bile smještene ruske granične postaje.


Vijest su, kao novu pobjedu premijera Pashinyana nad Putinom odmah objavili svi državni mediji u Armeniji, dok je izjava koju je odmah potom dao Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov ostala u priličnoj medijskoj smjeni. On je pak kazao kao su dvojica državnika, i to na traženje Pashinyana, potvrdili ostanak ruskih vojnika na armensko-turskoj i armensko-iranskoj granici - što je, realno - puno važnije od onog prije navedenog.

Masovni prosvjedi

Slučajno ili ne, u Erevanu su tada već počeli veliki protuvladini prosvjedi građana koji se ne slažu s Pashinyanovom politikom okretanja leđa Rusiji, smatrajući kako on daje previše ustupaka Azerbajdžanu i da se potpuno odrekao regije Artsah (Gorski Karabah). Prosvjedi su, međutim, počeli još 19. travnja, nakon što su državne vlasti pristale Bakuu ustupiti četiri sela u regiji Tavush u sklopu razgraničenja s Azerbajdžanom.

Jutros je na skupu u središtu Erevana, vođa prosvjednog pokreta, poglavar Tavuške biskupije Armenske apostolske crkve (AAC), nadbiskup Bagrat Galstanjan (Bagrat Srbazan ), pozvao na "totalne" prosvjede i akcije građanskog neposluha od 08.00 sati 13. svibnja, "kako bi se paralizirao cijeli grad i druge regije Republike Armenije, izražavajući neslaganje s lažima i zlom." Predstavnik AAC-a također je ponovio zahtjev za ostavkom premijera Pashinyana, optužujući ga za "laganje, progon Armenske crkve, širenje kulture mržnje, prijetnje ratom i ponižavanje vojske".

Istovremeno, Bagrat Srbazan je izjavio kako prosvjedni pokret "Tavush za domovinu" nije protiv razgraničenja i demarkacije granice s Azerbejdžanom, ali smatra da tome treba prethoditi potpisivanje mirovnog sporazuma između Erevana i Bakua i da to treba biti "u skladu sa zakonima Armenije, međunarodnim sporazumima, uz sudjelovanje jamaca i u jednom paketu."


Prosvjednici pušteni na slobodu

Svi prosvjednici privedeni danas, 13. svibnja u Erevanu, pušteni su na slobodu - izjavilo je glasnogovorništvo armenskog ministarstva unutarnjih poslova. Riječ je o 156 građana.

S druge strane ministar vanjskih poslova Armenije Ararat Mirzoyan nazvao je "dezerterima" diplomate Armenije koji su se pridružili prosvjednom pokretu kojeg predvodi navedeni primas Tavuške biskupije Armenske apostolske crkve. Vlasti čine sve kako bi izbjegle uvlačenje diplomatskog zbora zemlje u unutarnje političke procese, naglasio je ministar.

Prošle nedjelje, tijekom prosvjeda pokreta "Tavush za domovinu", diplomatsko vijeće, osnovano u ime Bagrata Srbazana, predstavilo je svoj koncept razgraničenja i uspostave mira u regiji. Bivši glavni tajnik armenskog ministarstva vanjskih poslova Vahagn Melikyan govorio je u ime Vijeća, nazvavši trenutni proces razgraničenja i demarkacije "nelegitimnim i protuustavnim".

Reagirala Europska komisija

Izvršni potpredsjednik Europske komisije (EK) za ekonomska pitanja, povjerenik EU za trgovinu Valdis Dombrovskis posjetit će Armeniju 15. i 16. svibnja, izvijestila je danas, 13. svibnja, medijska služba EK.

Tijekom dvodnevnog posjeta Dombrovskis će se sastati s predsjednicom Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Odile Renaud-Basso i predsjednikom Armenije Vahagnom Khachaturianom .

Napominje se da će visoki dužnosnik EU sudjelovati na otvaranju godišnjeg sastanka Upravnog odbora EBRD-a u Erevanu.

Suradnja Armenije s Europskom unijom i Sjedinjenim Državama nije usmjerena protiv Euroazijske ekonomske unije (EAEU), rekao je zamjenik premijera Republike Mher Grigoryan u razgovoru za ruski medij RIA Novosti objavljen 11. travnja.

"Armenija je najavila svoju namjeru daljnje diversifikacije svojih trgovinskih i gospodarskih veza. Gotovo sve zemlje danas provode takvu ekonomsku politiku, a to se ne radi protiv bilo koje države ili unije... Politika diverzifikacije trgovinskih i gospodarskih odnosa nije usmjerena protiv bilo koje unije, pogotovo protiv EAEU-a," - rekao je Grigoryan, odgovarajući na pitanje ometa li bliska interakcija sa Sjedinjenim Državama i EU-om sudjelovanje Armenije u EAEU-u i hoće li zemlja napustiti ovu integracijsku asocijaciju.

Podsjećamo da je 5. travnja u Bruxellesu održan zajednički sastanak o suradnji Armenije s EU i SAD-om na kojem su sudjelovali premijer Nikol Pashinyan, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i američki državni tajnik Antony Blinken. Bruxelles i Washington obećali su dati Erevanu 270 milijuna eura odnosno 65 milijuna dolara razvojne pomoći tijekom četiri godine.

Južni Kavkaz očito čekaju turbulentna geopolitička vremena, jer teško je vjerovati kako iza obaju prosvjednih manifestacija - onoj u Gruziji i onoj u Armeniji, ne stoje zapadni odnosno ruski interesi.