Komentar: Donosimo Vam ekskluzivni prijevod 27. poglavlja knjige Earth Changes and the Human Cosmic Connection ("Zemaljske promjene i ljudsko-kozmička veza") Pierra Lescaudrona i Laure Knight-Jadczyk.

Prvo poglavlje možete pronaći ovdje.

Prethodno poglavlje je Uragani, munje i tornada.


ecch naslovna
© Sott.net
U ovom ćemo se poglavlju usredotočiti na Golfsku struju, glavnu struju u sjevernom Atlantskom oceanu.

Međutim, primijetite da svaki ocean ima sličnu struju i niže navedena načela mogu se primijeniti na bilo koju od tih oceanskih struja.

Sve glavne oceanske struje na sjevernoj hemisferi, uključujući Golfsku struju (slika 144, zeleno obojeno područje), teku u petljama u smjeru kazaljke na satu, dok struje na južnoj hemisferi teku u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Prema mainstream znanosti, ovaj fenomen je isključivo posljedica 'Coriolisovog efekta'.

Figure 144 The ocean currents
© L30nc1t0 - Wikimedia, adapted by Sott.netSlika 144: Oceanske struje. Crvena strelica: topla struja. Plava strelica: hladna i struja.
Zeleno obojano: Golfska struja.
Coriolisov efekt navodi da će se kretanje tekućine (vode ili zraka, na primjer) skrenuti udesno (okrenuti prema sjeveru) ako se dogodi na sjevernoj hemisferi. Ako se tekućina nalazi na južnoj hemisferi, tada će se skrenuti ulijevo (okrenuti prema jugu), i iz toga proizlazi smjer okretanja oceanske struje. Dakle, u sjevernom Atlantskom oceanu, voda se skreće udesno, tako da se Golfska struja okreće u smjeru kazaljke na satu.

Ako se stopa Zemljine rotacije smanji, tada bi Coriolisov učinak trebao pasti, budući da je Coriolisov učinak proporcionalan brzini rotacije.528 Ovo je prvi čimbenik iza kozmički induciranog usporavanja Zemlje529 što dovodi do slabljenja Golfske struje.

Ali još jedan čimbenik elektromagnetske prirode također može doprinijeti tom slabljenju.

Figure 145 Representation of the Coriolis effect
Slika 145: Prikaz Coriolisovog efekta na sjevernoj i južnoj hemisferi.
Sjeverni Atlantski ocean, kao i svaka druga vodena površina, prolazi atmosfersko okomito E-polje i Zemljino magnetsko polje. Morska voda je djelomično ionizirana; oko 3,5% njegovih sastavnih molekula je u ionskom obliku (uglavnom natrij i klorid).530

Zbog ove ionizacije,531 morska voda je vrlo dobar vodič,532 što znači da nosi električni naboj sličan naboju Zemljine površine. Ovaj električni naboj ilustrirao je primjerice Peabody,533 koji je izmjerio struju od 30 ampera koja prelazi Panamsku prevlaku, između Atlantskog oceana i Tihog oceana.

Pokretanje nabijenih molekula vode unutar električnog i magnetskog polja rezultira Lorentzovom silom koja djeluje na vodu. Međutim, električno polje između ionosfere i Zemljine površine nije savršeno jednoliko; mijenja se na različitim geografskim širinama:
Električna vodljivost atmosfere također pokazuje geografsku varijaciju zbog zaštitnog učinka Zemljinog magnetskog polja. Magnetno polje učinkovitije odbija dolazne kozmičke zrake od ekvatorijalne regije nego od polarnih, što rezultira da je električna vodljivost oko 50 posto veća na visokim nego na [niskim] širinama.534
Vodljivost je sposobnost ambijenta da provodi elektricitet; što je veća atmosferska vodljivost, to je veća vertikalna električna struja koja prolazi kroz nju. Stoga ova varijacija atmosferske vodljivosti u odnosu na geografsku širinu utječe na snagu Lorentzove sile. Što je geografska širina veća, Lorentzova sila je jača.

Figure 146 Lorentz force
© Sott.netSlika 146: Varijacije u vertikalnoj atmosferskoj struji i Lorentzovoj sili u odnosu na geografsku širinu.
Kao što je prikazano na slici 146, na niskim geografskim širinama vodljivost je niska, pa je stoga lokalna električna struja slaba (kratka crvena strelica u sredini Atlantskog oceana). Obrnuto, na visokoj geografskoj širini, vodljivost je visoka; stoga je struja jaka (duga crvena strelica nad Irskom). U međuvremenu, elektromagnetska sila, predstavljena vektorom B (ljubičaste strelice), je konstantna. Njegov intenzitet ne varira s zemljopisnom širinom. Isto vrijedi i za južnu hemisferu sa jačom vertikalnom atmosferskom strujom na visokoj geografskoj širini.

F (zelene strelice) predstavljaju Lorentzovu silu. Budući da je proporcionalna električnoj struji koja je stvara, Lorentzova sila je jača na visokim širinama nego na nižim. Zato je zelena strelica koja počinje u blizini Irske duža od zelene strelice blizu ekvatora. Lorentzova sila usmjerena na istok koja djeluje na atlantske vode jača je na visokim geografskim širinama i stoga nastoji pojačati Coriolis-ovom inducirano kretanje vode u smjeru kazaljke na satu.

Recipročno, na južnoj hemisferi, atmosferska električna struja je jača na višim geografskim širinama, stoga je Lorentzova sila jača blizu Antarktika nego blizu ekvatora. I ovdje, Lorentzova sila teži pojačanju Coriolis-ovom induciranom kretanju vode u smjeru suprotnom od kazaljke na satu uočeno u oceanima južne hemisfere.

Kompozitna ilustracija na slici 147 također pokazuje kako sunčeva aktivnost utječe na atmosfersku vertikalnu struju, koja zauzvrat utječe na Lorentzovu silu, koja ima izravan utjecaj na Golfsku struju.

Figure 147 Effects of Lorentz force
© Sott.netSlika 147: Učinci Lorentzove sile ovisne o zemljopisnoj širini (F - zelene strelice) na intenzitet Golfske struje.
S lijeve strane, solarna aktivnost je jaka, izaziva intenzivnu atmosfersku električnu struju, koja zauzvrat stvara snažnu Lorentzovu silu koja teži povećanju snage Golfske struje. Na desnoj strani sunčeva aktivnost je slabija; posljedično, generirana Lorentzova sila i Golfsk struja su slabije.

Usporavanje Golfske struje ima veliku ulogu u vremenskim uvjetima, jer daje značajnu količinu topline zapadnoj obali Europe i gornjoj istočnoj obali Sjeverne Amerike.

Toplina koju prenosi Golfska struja procjenjuje se na 1,4 petavata.535 Za usporedbu, 2008. ukupna svjetska potrošnja energije bila je ekvivalentna prosječnoj potrošnji energije od 15 teravata.536 Dakle, u svakom trenutku Golfska struja nosi otprilike 100 puta više energije od onoga što svjetsko stanovništvo potroši u jednoj godini.

Iako zahvaća oba kontinenta, učinak Golfske struje je izraženiji u Europi nego u Sjevernoj Americi. Kada usporedimo regije slične zemljopisne širine, čini se da skladištenje topline oceana čini zime u zapadnoj Europi za 15 do 20° Celzijusa toplijima od onih u istočnoj Sjevernoj Americi (na ekvivalentnim geografskim širinama).537 Na primjer, New York i Madrid nalaze se na istoj geografske širine (40° sjeverno).538 U veljači je prosječna temperatura u New Yorku -1° Celzijusa,539 dok je u Madridu 11° Celzija.540

Učinci Golfske struje su jači u zapadnoj Europi iz najmanje dva razloga: prvo, hladna Labradorska struja prema jugu541 stišće se između istočne obale Sjeverne Amerike i Golfske struje, gurajući ih i razdvajajući ih. Stoga potonji može samo dotaknuti duž istočne obale Sjeverne Amerike, dok u potpunosti utječe na cijelu zapadnoeuropsku obalu (slika 148).

Figure 148 Surface temperature in the North Atlantic
© NASASlika 148: Temperature površine sjevernog Atlantika.
Drugo, dominantni vjetrovi, vođeni sjevernom mlaznom strujom (koju ćemo uskoro ispitati542) teku prema istoku. Tako se zrak zagrijan Golfskom strujom uzdiže iznad Atlantskog oceana i otpuhuje se pretežno prema Europi.

Glavni mediji povremeno spominju 'nepravilno' ponašanje Golfske struje. To je bio slučaj 2004. godine kada je Golfska struja zastala deset uzastopnih dana,543 te u siječnju 2010. godine kada se spojila sa Zapadno-grenlandskom strujom nakon što je nekoliko tjedana fluktuirala.544

No tek je u siječnju 2013. međunarodni tim oceanografa na čelu s profesorom sa Sveučilišta Princeton Tal Ezerom priznao trajno slabljenje Golfske struje i koji je sa 99,99% statističke pouzdanosti pokazao da je Golfska struja kontinuirano slabila od 2004.:
Nedavne studije pokazuju da su se stope porasta razine mora (SLR) duž srednje atlantske obale SAD-a ubrzale posljednjih desetljeća, vjerojatno zbog usporavanja Atlantske meridionalne obrtne cirkulacije (AMOC) i njezine gornje grane, Golfske struje (GS). Utvrđeno je da su varijacije obalne razine mora pod snažnim utjecajem varijacija u GS na vremenskim skalama u rasponu od nekoliko mjeseci do desetljeća. Čini se da je GS [Golfska struja] prešla sa ciklusa oscilacija od 6-8 godina na kontinuirani trend slabljenja od otprilike 2004. godine i da bi taj trend mogao biti odgovoran za nedavno ubrzanje lokalne SLR-a.545
Za znanstvenu zajednicu, uzroci ovog slabljenja su nepoznati, kao što je izjavio predstavnik NOAA-e546:
'Zašto je Golfska struja usporila? Zašto se uzorak jesenskog vjetra pojavio ranije?' rekao je Edwing iz NOAA-e. 'Nemamo te odgovore.'547
Figure 149 Gulf Stream on 1 December 2010
© DEOSSlika 149: Golfska struja, 1. prosinca 2010.; Struja se zaustavila točno usred Atlantskog oceana.
Prema onome što smo vidjeli iznad, i Lorentzova sila i Coriolisov efekt su pokretači Golfske struje. Smanjena sunčeva aktivnost smanjuje Coriolisov učinak (smanjenjem Zemljinog okretanja) i također slabi Lorentzovu silu (smanjenjem atmosferske vertikalne struje). To su vjerojatni uzroci nedavno priznatog slabljenja Golfske struje.

Ispod umjerenih geografskih širina, globalno zahlađenje će biti pogoršano slabljenjem oceanskih struja. Najviše pogođene regije biti će one koje se hrane toplim oceanskim strujama koje dolaze iz intertropskog područja: zapadne obale na sjevernoj hemisferi (na primjer, zapadna Europa) ili istočne obale južne hemisfere (na primjer, Argentina).

Reference:

528 Lappa, M., Rotating Thermal Flows in Natural and Industrial Processes, str. 20
529 Vidi poglavlje 22: 'Usporavanje Zemlje'
530 'Sea water', Science Daily.
531 Za usporedbu, čista voda je vrlo loš vodič s otporom oko milijun puta većim. Vidi: 'Water conductivity', Lenntech
532 Oko 0,2 ohma po metru.
533 Peabody, A. W., 'Considerations of telluric current effects on pipeline, in Solar System', Plasma Physics, str.. 349-352
534 Stephen, H., Encyclopedia of Climate and Weather, str. 67. Ovu točku potvrđuju dva zapažanja. Prvo, munje su češće oko ekvatora. U ovoj regiji atmosfera je manje vodljiva, pa električno polje može doseći veće vrijednosti i izazvati masivna pražnjenja poput munja. Drugo, aurore su češće u blizini polova. Ogromna količina nabijenih čestica koje nosi solarni vjetar tijekom solarne oluje lakše ulazi u Zemljinu atmosferu na visokim geografskim širinama (gdje je atmosfera vodljivija) i djelomično ionizira zrak iznad polova, pa stoga i aurore.
535 1.4×1015 W. Vidi: 'Climate number: 1.3 petawatts', Earth Gauge. www.earthgauge.net/2012/climate-number-1-3-petawatts
536 1.504×1013 W. Vidi: 'World energy consumption', Wikipedia
537 Seager, R., 'Climate mythology: The Gulf Stream, European climate and Abrupt Change', Lamont-Doherty Earth Observatory of Columbia University
538 '107 world cities by latitude', Price of Travel (19.4.2011.).
539 'Climate of New York', Wikipedia
540 'Madrid time, date and weather', Go Madrid
541 Vidi sliku 144.
542 Vidi poglavlje 28: 'Mlazne struje'
543 Randerson, J., 'Sea change: why global warming could leave Britain feeling the cold', The Guardian (27.10.2004.)
544 'Shutdown of thermohaline circulation', Wikipedia
545 Ezer, T., et al., 'Gulf Stream's induced sea level rise and variability along the U.S. mid-Atlantic coast', Journal of Geophysical Research: Oceans 118
546 U.S. National Oceans and Atmosphere Administration
547 Handwerk, B., 'Sea Levels Rose Two Feet This Summer in U.S. East', National Geographic (10.9.2009.).Vidi: news.nationalgeographic.com/news/2009/09/090 910-sea-levels-rise.html