crna rupa
© NASA
Nakon objave vizualizacija binarnih sustava crnih rupa i zvijezda, NASA je povodom 'Tjedna crnih rupa' objavila i nevjerojatne zvukove ('sonifikacije') dviju masivnih crnih rupa.

Crna rupa Perzeja

Od 2003. znanstvenici 'osluškuju' crnu rupu u središtu galaktičkog jata Perzej. Naime, astronomi su otkrili da valovi tlaka koje šalje ova crna rupa uzrokuju mreškanje u vrućem plinu obližnjeg klastera koji se može prevesti u note. One se, nadalje, mogu pojačati za otprilike 57 oktava kako bi ga ljudsko uho moglo čuti.

Tvrdnja da u 'svemiru nema zvuka' zapravo je donekle nepotpuna, iako ne nužno potpuno kriva. Naime, budući da je većina prostora svemira u osnovi vakuum, ne postoji medij kroz koji bi zvučni valovi mogli putovati. Međutim, u gustom plinu galaktičkog jata Perzeja postoji medij koji omogućava prenošenje zvuka! Naime, jato galaksija ima velike količine plina koji obavija stotine ili čak tisuće galaksija unutar njega, osiguravajući medij za kretanje zvučnih valova. Zvuk koji su znanstvenici snimili tako je rezultat valova tlaka koje odašilje crna rupa.

Nova sonifikacija Perzeja

Nova sonifikacija - odnosno prijevod astronomskih podataka u zvuk - objavila je NASA povodom ovogodišnjeg 'Tjedna crnih rupa', a donosi više note od drugih dosadašnjih zapisa. Naime, ova sonifikacija donekle je drugačija od bilo koje druge ranije jer se temelji na stvarnim zvučnim valovima otkrivenim u podatcima NASA-inog rendgenskog opservatorija Chandra.


U ovoj novoj sonifikacije Perzeja ranije identificirani zvučni valovi po prvi su put učinjeni čujnim. Zvučni valovi su izvučeni u radijalnim smjerovima, odnosno prema van iz središta. Signali su zatim ponovno sintetizirani u rasponu ljudskog sluha povećavajući ih za 57 i 58 oktava iznad njihove prave visine.

Drugi način da se to izrazi je da se čuju 144 kvadrilijuna i 288 kvadrilijuna puta više od njihove izvorne frekvencije (kvadrilijun je, izražen u brojci, nevjerojatnih 1.000.000.000.000.000). U vizualnoj slici ovih podataka, plava i ljubičasta prikazuju rendgenske podatke koje je snimio Chandra.

Druga sonifikacija jedne 'slavne' crne rupe

Osim jata galaksije Perzej, objavljena je i jedna nova sonifikacija još jedne poznate crne rupe. Crnu rupu u Messieru 87 - ili M87 - znanstvenici proučavaju već desetljećima, a dobila je status 'slavne osobe' u znanosti nakon što je postala prva crna rupa koja je uspješno fotografirana 2019. godine.
crna rupa
© Event Horizon Telesope et al.
Slika prve uspješno fotografirane crne rupe koja se nalazi u središtu galaksije Messier 87
Ova nova sonifikacija ne temelji se na podatcima EHT-a (Event Horizon Telescope), već drugih teleskopa koji su promatrali M87 na mnogo širim razmjerima otprilike u isto vrijeme.


Slika u vizualnom obliku sadrži tri panela koji su, od vrha do dna, rendgenske zrake iz Chandre, optičko svjetlo s NASA-inog svemirskog teleskopa Hubble i radio valove iz Atacama Large Millimeter Array u Čileu. Najsvjetlije područje na lijevoj strani slike je mjesto gdje se nalazi crna rupa, a struktura u gornjem desnom dijelu je mlaz koji proizvodi crna rupa.

Sonifikacija skenira troslojnu sliku s lijeva na desno, pri čemu je svaka valna duljina mapirana u različit raspon zvučnih tonova. Radio valovi se mapiraju na najniže tonove, optički podatci na srednje tonove, a X-zrake koje je detektirao Chandra na najviše tonove. Najsvjetliji dio slike odgovara najglasnijem dijelu sonifikacije, gdje astronomi pronalaze crnu rupu koja ima nevjerojatnih 6.5 milijardi solarnih masa.