komet
© Jauerling, Austrija
Comet C/2022 E3 ZTF Snimio Michael Jaeger 22. prosinca 2022.
Kroz unutrašnjost Sunčevog sustava u 2023. godini proći će čak deset kometa koji će doseći magnitudu iznosa 10 ili svjetlije i tako biti vidljivi malim teleskopima, dalekozorima ili čak golim okom.

Glavna značajka koja razlikuje komete od asteroida ta je što su oni periodični — putuju oko Sunca po određenoj putanji i periodički se vraćaju tamo gdje su već bili. Koliko brzo će se vratiti naravno ovisi o veličini njihove putanje i brzini kojom se kreću. Kometima s najdužim periodima može trebati i više od tisuću godina da naprave jedan krug, a s druge strane neki to učine u svega nekoliko godina.

Jednom kad se komet počne približavati Suncu, tj. kad krene dosezati svoj perihel (točku kad je najbliži Suncu), on obično postaje vidljiv i sa Zemlje, pogotovo ako se radi o većem kometu. Dolazak nekih od kometa, zapravo, iznimno je spektakularan astronomski događaj koji se iščekuje godinama, kao što je slučaj primjerice s Halleyjevim kometom (povratak 2061.), Swift-Tuttleom (2126.) ili Hale-Boppom (4385. ± dvije godine).

komet
© NASA
Putanja Halleyjevog kometa. Na grafičkom prikazu vidljive su i njena ekstremna eliptičnost i otklonjenost u odnosu na ekliptiku (ravninu po kojoj se kreću planeti Sunčevogs sustava)
2023. niti jedan od takvih značajnih kometa neće nam se približiti, ali to ne znači da to neće učiniti neki njihovi manji rođaci. U nastavku donosimo popis od deset kometa koji će iduće godine proći relativno blizu Zemlji i poprimiti magnitudu iznosa 10 ili svjetlije. (Što je iznos magnitude manji to je objekt vidljiviji na nebu. Planet Venera, recimo, ima magnitudu -4,14, malo tamniji planet Saturn -0,24, a još tamnija Sjevernjača 2.)

Potražite na nebu sljedeće komete:
  • C/2017 K2 (PanSTARRS) — perihel 19.12.2022., najbliže Zemlji 14.7.2022., najbolje vidljiv krajem siječnja 2023. na južnoj polutci teleskopom ili velikim dalekozorom
  • C/2022 E3 (ZTF) — perihel 12.1., najbliže Zemlji 1.2., najbolje vidljiv krajem siječnja na sjevernoj polutci, a od veljače nešto slabije i na južnoj, i to dalekozorom ili golim okom
  • 96P/Machholz — perihel 31.1., najbliže Zemlji 31.1., vidljiv tek krajem veljače, idealno oko ekvatora, zbog prevelike blizine Suncu za vrijeme perihela
  • C/2020 V2 (ZTF) — perihel 8.5., najbliže Zemlji 17.9., najbolje vidljiv u rujnu na obje polutke, kroz manje teleskope
  • C/2021 T4 (Lemmon) — perihel 31.7., najbliže Zemlji 20.7., najbolje vidljiv krajem srpnja na južnoj polutci, malim teleskopom ili velikim dalekozorom
  • 103P/Hartley — perihel 12.10., najbliže Zemlji 26.9., najbolje vidljiv za vrijeme perihela kroz male teleskope ili velike dalekozore
  • 2P/Encke — perihel 21.10., najbliže Zemlji 24.9., vidljiv kroz dalekozor prije zore za vrijeme perihela, na sjevernoj polutci
  • 62P/Tsuchinshan — perihel 24.12., najbliže Zemlji 30.1.2024., vidljiv za vrijeme perihela kroz dalekozor na sjevernoj polutci
  • 144P/Kushida — perihel 25.1.2024., najbliže Zemlji 12.12., vidljiv na obje polutke krajem godine velikim dalekozorom ili malim teleskopom
  • C/2021 S3 (PanSTARRS) — perihel 14.2.2024., najbliže Zemlji 14.3.2024., polako vidljiv već krajem 2023. na magnitudi 9, no biti će najsvjetliji tek za vrijeme perihela u 2024; vidljiv malim teleskopima
Komete ćete najlakše prepoznati po njihovoj zanimljivoj građi: osim jezgre, oni imaju i svoju komu, odnosno plinski balon u koji je jezgra uronjena, a iza sebe i ostavljaju tu komu u obliku repa. Kometi su nam kao objekti poznati već tisućama godina, no tek su ih novovjekovna proučavanja podrobnije i točnije objasnila kao nebeska tijela.