Detektor smješten duboko u antarktičkom ledu zabilježio je 13 kratkih radijskih signala koji odgovaraju pojavi predviđenoj još 1962. godine. Riječ je o prvom eksperimentalnom dokazu da kozmičke zrake, pri udaru u ledeni pokrov, mogu proizvesti upravo onu vrstu radijskog signala na kojoj se temelji potraga za najenergičnijim neutrinima u svemiru.
© NASAMozaik Antarktike snimljen Landsat satelitom. Prva visokorezolucijska, trodimenzionalna, mapa Antarktike u pravim bojama izrađena je od više od 1100 slika dobivenih putem Landsat 7 satelita. Za stvaranje Mozaika slika Antarktike (LIMA), znanstvenici su kombinirali scene snimljene Landsat 7 satelitom (snimljene između 1999. i 2001.), digitalni model visina i terenske podatke. Spajanje cijelog mozaika trajalo je godinama, a konačni rezultat objavljen je 2007. godine.
Na Južnom polu led nije samo smrznuti sloj koji prekriva kontinent. Za fizičare čestica on je iznimno vrijedan prirodni medij: golem, čist, hladan i dovoljno proziran za radijske signale koji nastaju u rijetkim sudarima čestica ekstremno visokih energija.
Upravo u takvom ledu radi
Askaryan Radio Array, poznat kao ARA. Sustav se nalazi blizu Južnog pola i sastoji se od pet postaja s antenama spuštenima u bušotine duboke približno 150 do 200 metara. Njihov zadatak nije snimati svjetlost, nego osluškivati vrlo kratke radijske impulse koji mogu nastati kada visokoenergetske čestice prodru u ledeni pokrov.
