Znanost i tehnologijaS


Chalkboard

Konstanta fine strukture - Zašto je broj 137 jedna od najvećih misterija u fizici


nezavisne.com
Pon, 05 Stu 2018 15:11 UTC
Broj 137
© Big Think
Američki fizičar Richard Feynman, jedan je od najuticajnijih fizičara 20. vijeka, koji je naročito radio na polju kvantne elektrodinamike, smatrao je da ima, i govorio kako se svi fizičari teoretičari trebaju o tome pitati. On je to nazvao "jednom od najvećih misterija u fizici, misterioznom broju kojeg smo dobili bez razumijevanja".

Taj magični broj, konstanta fine strukture, je osnovna fizikalna konstanta povezana s jačinom elektromagnetskog međudjelovanja te ima isti iznos u svim sistemima mjernih jedinica i iznosi približno 1/137. Označen je grčkim slovom alpha - α. Posebno specijalno u ovom slučaju je to što se ona smatra najboljim primjerom čistog broja, onog kojem ne trebaju jedinice. On zapravo kombinuje tri prirodne osnovne konstante, brzinu svjetlosti, električni naboj, te Planckovu konstantu, kao što je objasnio fizičar Paul Davis, piše Big Think.

Svoju privlačnost 1/137 duguje tome što se pojavljuje na sjecištu ključnih područja fizike kao što je relativnosti, elektromagnetizam i kvantna mehanika.

Britanski fizičar Laurence Eaves sa Univerziteta Nottingham, smatra kako bi broj 137 mogao biti signal vanzemaljcima da imamo jednu mjeru savladavanja našeg planeta i razumijevanja kvantne mehanike. I njima bi taj broj trebao biti poznat, posebno ako imaju napredno razvijenu nauku.
Više...
Blue Planet

Znanstvenici žele genetski mapirati sav život na Zemlji


24sata.hr
Pon, 05 Stu 2018 12:21 UTC
gentski kod mapiranje
Znanstvenici su prošli tjedan pokrenuli golemi projekt mapiranja genetskog koda svih milijun i pol poznatih oblika složenog života na Zemlji i nadaju se da će ga završiti za deset godina.

Zemaljski biogenomski projekt (EBP) opisuju kao "idući pokušaj 'osvajanja Mjeseca' za biološku znanost", nakon što je 2003. završen posao mapiranja ljudskog DNK, što je trajalo 13 godina i stajalo tri milijarde dolara.

EBP će koštati više, 4,7 milijardi, i stvoriti "nove temelje za očuvanje bioraznolikosti i održivih ljudskih društava", kazao je Harris Lewin, profesor na Kalifornijskom sveučilištu i prvi čovjek EBP-a.

"Mapiranje će biti golem izvor za nova otkrića, za razumijevanje pravila života, evolucije, za nove pristupe zaštiti rijetkih i ugroženih vrsta, kao i nov izvor istraživanja u poljoprivredi i medicini", rekao je.

Za ispunjenje plana trebat će izniman napor znanstvenika iz cijelog svijeta, uključujući američki projekt sekvencioniranja svih 66 tisuća vrsta kralježnjaka te kineski projekt sekvenciranja genoma 10 tisuća biljaka. Sastavljena je i ekipa koja će, primjerice, sekvencionirati 200 vrsta mrava.

Očekivana količina prikupljenih bioloških podataka bit će veća od one koju zajedno akumuliraju Twitter, YouTube ili cijela astronomija.
Više...
UFO

Izraelski astronomi špekuliraju kako asteroid 'Oumuamua' zapravo može biti izvanzemaljski brod


vijesti.me
Ned, 04 Stu 2018 11:10 UTC
Devetnaestog oktobra prošle godine, gigantski panoramski teleskop i sistem brzog odgovora (Pan-STARRS-1) na Havajima objavio je da su uočili međuzvjezdani asteroid koji su nazvali 1I/2017 U1 (ili Oumuamua, što znači glasnik izdaleka).
Oumuamua
© Reuters / Handout
U mjesecima poslije, mnogi su astronomi i naučnici izučavali ovaj objekt kako bi otkrili šta je, jer je imao karakteristike i komete i asteroida. Takođe, internetom su, zbog njegove veličine i oblika, kružile teorije da se radi o ogromnom svemirskom brodu, a čak su pokušavali otkriti i da li šalje radio signale. Nova studija koju su vodili astronomi sa Harvard Smitsonijan Centra za astrofiziku (CfA) otišli su i korak dalje, s tvrdnjom da je Oumuamua zapravo solarno jedro svemirskog porijekla.

Autori nedavno objavljene studije, nazvane "Da li bi solarna radijacija mogla objasniti čudnovato ubrzanje Oumuamue", su Šmuel Bijali i profesor Abraham Leb. Bijali je istraživač na postodoktorskim studijama, dok je Leb jedan od vodećih astronoma na Harvardu.
Više...
Brain

SpiNNaker: Dovršen divovski superkompjuter koji oponaša funkcioniranje ljudskog mozga


index.hr
Pet, 02 Stu 2018 00:00 UTC
Mozak
Nakon 12 godina truda i rada na konstrukciji te 15 milijuna potrošenih funti, dovršen je divovski kompjutor koji oponaša funkcioniranje ljudskog mozga, javlja The Independent.

Stroj SpiNNaker, koji su konstruirali stručnjaci sa sveučilišta University of Manchester, sastoji se od milijun procesora sposobnih za 200 trilijuna akcija u sekundi - što znači da može bolje od bilo kojeg drugog računala na svijetu simulirati model rada bioloških živčanih stanica.

Oponaša komunikacijsku mrežu ljudskog mozga

Za razliku od tradicionalnih kompjutera, SpiNNaker ne šalje veliku količinu informacija standardnim putem od točke A do točke B. Umjesto toga, oponaša paralelnu komunikacijsku mrežu našeg mozga tako što na različita odredišta istovremeno šalje manje količine informacija.

''Stvorili smo stroj koji više nalikuje na ljudski mozak nego na standardno računalo, što je iznimno uzbudljivo'', rekao je profesor računarstva Steve Furber.

Više...
Books

Prvo svjetsko hologramsko predavanje studentima na londonskom sveučilištu


index.hr
Pet, 02 Stu 2018 00:00 UTC
Hologramsko predavanje
Imperial College London prezentirao je futurističko predavanje u kojem se profesor pojavljuje kao hologram i educira studente, prenio je BBC.

Velika Britanija je prva u Europi po privlačenju stranih studenata, ponajviše Kineza kojima educiranje na najboljim sveučilištima u svijetu garantira siguran posao po povratku u zemlju.

To londonsko sveučilište namjerava postati prvo u svijetu na kojem će edukacija putem holograma postati uobičajena praksa.

Hologrami su prvi put zaživjeli u javnosti kada su na koncertima oživljavali neke preminule glazbenike, poput Tupac Shakura, Elvisa Presleya i Michaela Jacksona. Nedavno je s koncertnom turnejom krenuo i hologram preminule pjevačice Amy Winehouse, uz blagoslov njezine obitelji.

Bolji osjećaj prisutnosti od video-konferencijske veze

Za sada, Imperial College namjerava ograničiti upotrebu hologramskih predavanja na svoju poslovnu školu, ali uskoro bi projekt trebao zaživjeti i u ostalim smjerovima edukacije.

"Alternativno bismo mogli koristiti videokonferencijski program, ali vjerujemo da hologrami daju bolji osjećaj prisutnosti predavača", rekao je za BBC David Lefevre, direktor Edtech Laba na sveučilištu.

"Predavači imaju pred sobom monitor visoke razlučivosti koji je namješten tako da mogu upirati prstom u ljude i gledati ih u oči. To omogućava međusobnu interakciju", naveo je Lefevre dodajući kako se više osoba može pojavljivati u hologramskoj projekciji u isto vrijeme.

Na prezentaciji ovoga tjedna, na konferenciji "Žene u tehnologiji", gostovale su i dvije gošće iz SAD-a putem hologramske projekcije. Međusobno su komunicirale s dvije panelistice koje su sjedile uživo na pozornici pred okupljenima.

Komentar: Povezano:

Više...
Mars

Neobičan bijeli oblak uočen nad Marsom


index.hr
Pet, 26 Lis 2018 00:00 UTC
Neobičan bijeli oblak uočen nad Marsom
© ESA
Visoko iznad neaktivnog vulkana na ekvatoru Marsa već se neko vrijeme proteže čudan bjelkasti oblak. Na prvi se pogled čini da se radi o vulkanskom oblaku prašine, no vulkani Marsa odavno su ugasli. O čemu se onda radi?

Prve fotografije ovog zanimljivog oblaka snimila je prije više od mjesec dana letjelica Mars Express koja kruži oko Crvenog planeta. No on se u međuvremenu nije rasplinuo, nego postojano lebdi iznad golemog vulkana na Marsu, naziva Arsia Mons, piše Science Alert.

Oblak na Marsu sa Zemlje vide i astronomi amateri

Oblak mijenja svoj oblik u skladu s vremenskim prilikama te se tijekom vremena toliko izdužio da je čak postao vidljiv i astronomima amaterima koji teleskopom sa Zemlje promatraju Mars.
Neobičan bijeli oblak uočen nad Marsom
Više...
Mars

Slana voda na Marsu vjerojatno ima dovoljno kisika kako bi poduprla život

Damir Rukavina
tportal.hr
Sre, 24 Lis 2018 10:17 UTC
Rover
© NASA
Na Marsu, prema svemu sudeći, zbilja ima kisika, premda ne u obliku na koji smo navikli na Zemlji, već ispod površine gdje možda čak i postoji život, piše u radu objavljenom u Nature Geoscienceu.

Znanstveni tim iz NASA-e analizirao je otkriće rovera Curiosity koji je 2016. na površini pronašao oksidirano kamenje. Ovome doprinosi i otkriće slanih podzemnih jezera koja sugeriraju da dobar stari H2O i dalje kola Crvenim planetom. Prisutnost kisika na kamenju i mogućnost postojanja kisika pod površinom znanstvenicima nalaže ideju da negdje pod ozračenom površinom zbilja postoji neka razina života.

'Pronašli smo nešto vrlo iznenađujuće: slana voda može postojati na nekoliko različitih mjesta na Marsu' rekao je Vlada Stamenković, znanstvenik iz Laboratorija za raketni pogon u intervjuu za Popular Mechanics. 'Ona omogućava aerobno disanje mikrobima i spužvama koje spadaju među najjednostavnije vrste životinja.'

Otkrića, tim rečeno, sugeriraju da bi potraga za podzemnim slanim jezerima mogla polučiti otkrićem života. 'Kisik je na Marsu važniji nego što mnogi misle - on nam omogućava da na sasvim drukčiji način gledamo na taj planet' zaključio je Stamenković.
Više...
Camcorder

"Bezglavo pile", vrsta morskog krastavca, po prvi put snimljeno u vodama Antarktika


nezavisne.com
Uto, 23 Lis 2018 09:36 UTC
Bezglavo pile
Ovakvo stvorenje nikada nije viđeno u ovom dijelu svijeta, tvrde australijski istraživači.

U vodama Južnog okeana zabilježen je fascinantan video-snimak neobičnog morskog stvorenja za koje je kasnije utvrođeno da je riječ o Enypniastes eximia, vrsti morskog krastavca.

Ovo stvorenje koje je mnoge podsjetilo na "bezglavo pile" prvobitno je dobilo nadimak "čudovište", a primijećeno je kako pliva oko obale istočnog Antarktika, što je prvi put zabilježeno da ova vrsta obitava u ovom području.

"Snimci na kameri ostavljaju bez daha, uključujući vrste koje nikada nismo vidjeli u ovom dijelu svijeta", kazao je dr Dirk Velsford, iz programa Australijske antarktičke divizije.

Stvorenje ima oblik bureta, dok je tijelo u potpunosti transprarentno. Najviše vremena provodi na dnu okeana, koristeći svoje mrežaste peraje pomoću kojih se kreće.

Morski krastavac Enypniastes eximia prethodno je viđen samo na jednom mjestu, u Meksičkom zalivu 1984. godine.

Više...
Binoculars

Kina je otvorila najduži most na svijetu koji povezuje Hong Kong i Macau


nezavisne.com
Uto, 23 Lis 2018 08:48 UTC
Most
© AFP / Anthony Wallace
Predsjednik Kine Si Ðinping zvanično je otvorio 55 kilometara dug most, koji povezuje Hongkong sa Makaom, kao i gradom u Džuhajem, na kopnu južne provincije Guangdong.

Izgradnja je trajala devet godina, a troškovi su iznosili oko 20 milijardi dolara.

Dio te saobraćajnice ide kroz tunel ispod mora, čime se brodovima omogućava nesmetani prolaz kroz deltu Biserne reke (Đuđjan), srce kineskog proizvodnog sektora.

Više...
Fireball 4

U Francuskoj iskopan meteorit od 477 kg koji je pao prije 55.000 godina

Mirsad Š.
logicno.com
Pon, 22 Lis 2018 00:00 UTC
Meteor Francuska
© Astronomsko društvo Francuske
Iako je mjesto Saint-Aubin u Aubeu već dugo poznato po meteoritima na svom tlu, otkrića ostvarena od ožujka do listopada 2018. oduzimaju dah. Među novim otkrivenim meteoritima je i blok-čudovište od 477 kg, najveći meteor pronađen u Francuskoj.

Skriveni jedan metar pod zemljom već 55.000 godina na eliptičnom području 1100 x 900 metara, meteoriti su, zahvaljujući znanstvenicima, konačno ugledali svjetlost dana. Ukupna težina iskopanih meteorita iznosi blizu 7 tona. Treba napomenuti da je mjesto odavno poznato po meteoritima. Već 1968. godine na istom mjestu je otkriven prvi meteorit.

Istraživanje pomoću novih još ne komercijaliziranih detektora, 3. listopada ove godine omogućila su pronalazak i iskopavanje najvećeg od 123 meteorita težine 477 kg.

Željezo, nikal, kobalt i fosfor, tvore ovaj čudesni meteorit. Kemijskom analizom Emmanuela Dransarta, 88% meteorita čini željezo, a ostalih 11,8% nikal, kobalt i fosfor. Radi se o interesantnom otkriću zbog kojeg će jedan dio meteorita biti prebačen u Prirodno-povijesni nacionalni muzej, koji već posjeduje najveću i najljepšu kolekciju meteorita na svijetu.
Više...