U pećinama planine Naica u Meksiku znanstvenici su pronašli mikrobe koji su mirovali tisućama godina - i uspješno su ih oživjeli, javlja BBC.

Mikrobi su ostali zarobljeni prilikom formiranja gipsanih struktura, prije 10 do 50 tisuća godina, a voditeljica istraživanja dr. Penelope Boston objasnila je kako se radi o nesvakidašnjem otkriću.

- Drugi su timovi tvrdili da su našli i starije organizme koji su bili još uvijek živi, no u ovom slučaju organizmi su vrlo neobični - nisu u bliskom srodstvu ni sa čim što nalazimo u svim genetskim bazama podataka, rekla je dr. Boston, nova direktorica NASA-inog Instituta za astrobiologiju u Kaliforniji.

Pećine u Naici istraživali su rudari u potrazi za srebrom i drugim plemenitim metalima, no danas su zanimljive znanstvenicima koji proučavaju ekstremofile - mikrobe koji preživljavaju u ekstremnim uvjetima.

Unutar pećina, temperatura je između 40 i 60 stupnjeva celzija, izrazito vlažna i povišene kiselosti. Svjetlost ne dopire do podzemnih jezera, pa svi organizmi preživljavaju uz pomoć kemosinteze - procesiraju minerale iz kamenja kako bi se prehranili.

Jupiterov mjesec "Evropa" nova je meta naučnika koji vjeruju da na njemu ima nekih oblika života, te da bi u budućnosti mogao biti mjesto na kome će ljudi graditi naselja.

NASA je okupila tim koji bi trebalo da projektuje "lender" - vozilo koje će da opstane na površini udaljenog mjeseca.

Zbog hemijskih procesa koji su zabilježeni na "Evropi", naučnici vjeruju da ovaj mjesec ima sve sastojke potrebne da bi na njemu postojao život.

Da bi to dokazali, projektovaće letjelicu koja će krenuti na tu misiju do 2020. godine.

NASA je okupila tim u kome je 21 naučnik. Oni ističu da je "Evropa", otprilike, veličine Zemljinog Mjeseca, te da ispod tanke ledene kore teče vodeni okean u kojem ima vode koliko i u svim Zemljinim okeanima.

Ispod "Evropinog" okeana vjerovatno je stjenovito, silikatno morsko dno, zbog čega bi okean mogao biti bogat elementima i energijom potrebnom za nastanak života, ali i za njegovo održavanje kroz duži period.

NASA, takođe, želi da prouči mogućnost naseljavanja ovog Jupiterovog mjeseca.

To će biti prva misija, nakon programa "Viking" iz sedamdesetih godina prošlog vijeka, koja će na licu mjesta na nekom drugom nebeskom tijelu tražiti dokaze života.

Osnovni problem za naučnike jeste da proizvedu materijale za "lender", koji bi trebalo da preživi putovanje do Jupitera, a zatim i spuštanje na "Evropu", navode naučni portal.

Naučnici koji tragaju za životom van Zemlje pronašli su organski materijal na Ceresu, patuljastoj planeti koja se nalazi između Marsa i Jupitera.

Materijali na bazi ugljika, slični onima koji su izgradili život na Zemlji, otkrio je NASA-ina svemirska sonda Dawn.

Molekularni spojevi u materijalu se ne mogu identifikovati, ali odgovaraju mineralima poput onih u katranu.

"Ovo otkriće ukazuje na to da početni materijali u solarnom sistemu sadrže esencijalne elemente, odnosno tzv. građevinske blokove života. Ceres je ovo pronašao sada, ali možda će daljnjim istraživanjem otkriti kompleksniju strukturu i dinamiku sličnu Zemljinoj", rekao je naučnik Christopher Russell koji radi na sondi Dawn.

Planeta veličine Texasa Ceres koja je prekrivena stijenama i ledom, najveći je objekat u pojasu asteroida i udaljena je tri puta više od Sunca nego Zemlja. Njen sastav odražava materijale koji su prisutni u dijelovima Sunčevog sistema kada je nastajao prije 4,5 milijarde godina.

Snimljeni energetski fenomeni iznad Bosanske piramide Sunca traže drugačiju definiciju piramida u odnosu na konvencionalna, dogmatska objašnjenja. Piramide su energetski pojačivači koji su slali i primali informacije preko Sunca. Otkriće Teslinih stojećih valova iznad vrha Bosanske piramide Sunca, koji se kreću brzinama većim od brzine svjetlosti, pri čemu ne gube snagu pri prolasku kroz kosmička tijela, omogućavaju koncept postojanja kosmičkog interneta i gotovo trenutnu intergalaktičku komunikaciju u Univerzumu.

Prije petnaest godina sam pisao o o ulozi Maja kao “kosmičkih urara” u svojim knjigama i civilizaciji čiji je cilj bio usklađivanje frekvencija naše Planete sa Suncem, Tu moju, u to vrijeme hipotezu, urednici Wikipedije su iskoristili kao “argument za diskreditaciju”. Moja istraživanja i argumenti da su piramide građene širom svijeta, a da su najstarije piramide ujedno i superiorne, dovelo je d situacije da egiptolozi stvore zid odbojnosti prema meni. Moje tvrdnje da je Bosanska piramida Sunca najstarija piramida na svijetu izazvala je reakciju najuticajnijeg egiptologa na svijetu Zahi Hawasa da nam dugi niz godina onemogući pristup vodećim svjetskim naučnim TV kanalima. Naši dokazi o najstarijem i najkvalitetnijem betonu na svijetu, pronađenom na Bosanskoj piramidi Sunca, te postojanju najveće mreže prahistorijskih tunela izazvali su pisanje peticija Europske arheološke asocijacije protiv našeg istraživanja.

Naravno, vrijeme i naučni argumenti potvrđuju da smo mi bili u pravu, a oni u krivu.

Dakle, već se piše nova historija, ne samo Europe, već i čitavog svijeta.

No, nisu samo knjige historije pogrešne u našem obrazovnom sistemu. Pogrešno nas uče, ili bolje reći, programiraju, u svim temeljnim oblastima znanja.

Tim naučnika otkrio je "skriveni kontinent" Zelandiju u Pacifiku, koji je "zakačen" za Novi Zeland i čija je površina najvećim djelom ispod površine vode.

Kako je navedeno u istraživanju koje je objavilo Geološko društvo Amerike, Novi Zeland i Nova Kaledonija su deo velikog kontinenta površine 4,9 miliona kvadratnih kilometara, koji je potpuno odvojen od Australije.

Ta oblast, čijih se 94 odsto površine nalazi ispod vode, otkrivena je pomoću satelitskih podataka i tehnologije mape gravitacije.

"Naučni značaj klasifikovanja Zelandije kao kontinenta je više od pukog dodavanja imena na listu. To što jedan kontinent može da bude potopljen, a da i dalje nije fragmentisan ukazuje na interesantnu geodinamiku i daje novi uvid u istraživanje spajanja i razdvajanja kontinentalnih ploča", navodi se.

Tim naučnika smatra da bi Zelandiju sada trebalo posmatrati kao odvojeni kontinent, odnosno da bi trebalo odbaciti raniju teoriju po kojoj ta oblast predstavlja skup kontinentalnih ostrva i fragmenata.

NASA finansira sajt koji omogućava javnu potragu za novim neotkrivenim svetovima na obodu našeg solarnog sistema i u susednom međuzvezdanom prostoru.

Novi sajt, pod nazivom "Backyard Worlds: Planet 9", omogućava svima da učestvuju u potrazi, tako što će gledati kratke filmove sastavljene od infracrvenih snimaka NASA misije WISE.

Velika količina rastopljenog ugljenika koja bi značila katastrofu za planetu kada bi se proširila, pronađena je ispod američkog tla.

Nučnici su je otkrili na površini od 1.8 miliona kvadratnih kilometara. To je površina celog Meksika, a istraživači smatraju da može da izazove veliku štetu za okolnu prirodu.

Ovo otkriće bi moglo da promeni naše dosadašnje poimanje koliko ugljenika ima na Zemlji i sugeriše da ga ima mnogo više nego što smo ranije verovali.

Bilo bi nemoguće da kopamo dovoljno duboko da bi to mogli fizički da vidimo, tako da je grupa naučnika koristila masivne senzore da bi uspeli da naslikaju ugljenik ispod povšine zemlje.

Ugljenik ispod površine će u jednom momentu dospeti na površinu uz vulkanske erupcije i uticaće na klimatske promene, sporo, ali uz velike krajnje posledice.

Na osnovu ovog otkrića naučnici veruju da naša planeta sadrži 100 triliona metričkih tona CO2.

Australski i danski znanstvenici su kod oblića, vrste valjkastog crva s kojim ljudska vrsta dijeli čak 80 posto gena, otkrili važan gen odgovoran za osjećaj sitosti koji bi mogao biti koristan u razvoju metoda za borbu protiv pretilosti, odnosno u sprečavanju potrebe za prejedanjem.

Gen nazvan "ETS-5" kontrolira znakove koje mozak šalje probavnom sustavu i potiče osjećaj sitosti, ali i potrebu za snom ili potrebu za tjelovježbom nakon konzumiranja hrane, objasnili su znanstvenici s melburnskog sveučilišta Monash i danskog sveučilišta u Kopenhagenu.

Sličan regulatorni gen postoji kod ljudi, a otkriće bi moglo utrti put stvaranju molekule koja bi mogla pomoći u kontroli pretilosti smanjenjem apetita i aktiviranjem želje za fizičkom aktivnošću, objasnio je profesor na australskom sveučilištu Roger Pocock.

Kad želudac 'uskladišti' dovoljnu količinu masnoća, mozak prima poruku koja mu signalizira da se prestane kretati, potičući fazu pospanosti. Ako nije presit, crv nastavlja s kretanjem, objasnio je znanstvenik.

"Kada su životinje gladne, traže hranu lutajući okolo. No kad su site nemaju potrebu za vrludanjem, želudac je uskladištio dovoljnu količinu masnoća, što ih potiče na spavanje", objasnio je.

"S obzirom na činjenicu da oblići dijele 80 posto gena s ljudima, odličan su model za istraživanje i bolje razumijevanje procesa poput metabolizma, ali i raznih bolesti koje se javljaju kod ljudske vrste", objasnio je.

Znanstvenici su otkrili ulogu gena "ETS-5" analiziravši neurone u mozgu valjkastog crva, a potom su kontrolirali njihovu reakciju nakon unošenja hrane.

Ustanovili su da prehrana bogata hranjivim tvarima u mozgu crva, kao i kod sisavaca, potiče drukčiju reakciju nego prehrana siromašna nutrijentima. Kod sisavaca konzumacija hrane bogate masnoćama i šećerima potiče apetit, a to često vodi u pretilost.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Proceedings of the national Academy of Sciences.

Superdivovska crvena zvijezda, koja je bila udaljena oko 160 milijuna svjetlosnih godina u spiralnoj galaktici NGC 7610, ‘umrla’ je u spektakularnoj eksploziji, a astronomi su tu supernovu uspjeli promatrati ni tri sata nakon što je eksplodirala.

Njihova promatranja, rezultati kojih su objavljeni u časopisu Nature Physics, dogodila su se dovoljno rano da bi se uočile krhotine i shvatilo što se dogodilo prije eksplozije.

“Izravna opažanja vrlo ranog i ograničenog vremenskog okvira prije nego su područje izbrisali izbačeni materijali supernove može značajno poboljšati naše razumijevanje kasnih faza evolucije masivnih zvijezda, profila gustoće i povijesti gubitka mase, osobito neposredno prije eksplozije supernove”, objasnio je za Research Gate Ofer Yaron, astrofizičar sa Znanstvenog instituta Weizmann u Izrael.

Astronomi su prvi put uočili supernovu u robotskom pretraživanju provedenom na opservatoriju Palomar u južnoj Kaliforniji 6. listopada 2013. Nazvali su je SN 2013fs (odnosno iPTF13dqy - Palomar Transient Factory), a supernova se dogodila u galaksiji NGC 7610, udaljenoj oko 160 milijuna svjetlosnih godina.

Iako su supermasivne zvijezde i do 10.000 puta sjajnije od našeg Sunca, a u supernovi i još više, ova zvijezda je eksplodirala u supernovu Tipa II, najuobičajeniji tip supernova.

Znanstvenici su u novoj studiji došli do zanimljivog otkrića vezanog uz drevno biće koje nalikuje morskom čudovištu Nessie, piše Live Science. Dosad su bili uvjereni da ovaj zastrašujući morski reptil polaže jaja, baš kao i ptice i krokodili.

No, pomoću uzorka starog 245 milijuna godina otkrili su da su mladi ove vrste dolazili na svijet putem poroda. “Ovo je prvi dokaz trudnoće u životinjskoj skupini za koju se mislilo da nese jaja”, rekao je šef kineske istraživačke skupine Jun Liu, profesor paleontologije na Tehnološkom sveučilištu Hefei u Kini.

Otkrili fetus u majčinoj utrobi

Istraživači su otkrili fosilizirani embrij u majčinom trbuhu ove vrste reptila. Fetus je bio mali, činio je oko 12 posto veličine tijela majke, ali dovoljno velik da znanstvenici mogu raznati njegovu anatomiju, dugi vrat i izdužena rebra. Bio je sličan onoj odraslih dinocephalosaurusa, pojasnili su istraživači.

Ipak, istražitelji su napravili daljnje pretrage kako bi se utvrdilo da se radi o embriju. Napominju da je embrij bio zatvoren unutar majčina tijela, što isključuje mogućnost da se radi o nekoj drugoj životinji. Drugo, vrat embrija je bio okrenut prema naprijed.

Obično morska stvorenja progutaju plijen naglavce, majka je u trbuhu čak imala i djelomično probavljenu ribu, čija je glava bila okrenuta prema natrag, ističu istraživači. I konačno, embrij je bio uvijen u fetalnom položaju, baš kao što to bude slučaj i s drugim poznatim embrijima kralježnjaka tijekom razvoja, kažu znanstvenici koji su radili na istraživanju.

Značajno otkriće

Polaganje jaja kod životinja obično je karakteristika onih životinja koje su manje razvijene. Osim toga, znanstvenici su utvrdili kako nisu uočili nikakve dokaze ljuske jajeta u blizini embrija, što dodatno pospješuje ideju da ova vrsta svoje mlade na svijet donosi porodom.

Ovo je otkriće značajno i stoga što znanstvenici nisu bili sigurni je li vrsta dinocephalosaurus, u koju spada i ovo morsko biće nalik Nessie, ima genetske ili razvojne prepreke koje sprječavaju trudnoću, obzirom da se većina pripadnika skupine razmnožava polaganjem jaja. No, sada je jasno da nema prepreka. Nova studija je objavljena danas u časopisu Nature Communications.