Dvije tanke niti povezane su u spiralnu zavojnicu: ovo je ikonast oblik molekule DNA. Ali ponekad DNK može stvoriti rijetku četverostruku zavojnicu, a ta neobična struktura može igrati ulogu u bolestima poput raka.

O tim se četverolančanim DNA, poznatim kao G-kvadrupleksi, ne zna mnogo - ali sada su znanstvenici razvili novi način otkrivanja tih neobičnih molekula i promatranja njihovog ponašanja u živim stanicama. U novoj studiji, objavljenoj 8. siječnja u časopisu Nature Communications, tim je opisao kako određeni proteini uzrokuju zapetljavanje G-kvadrupleksa; u budućnosti bi njihov rad mogao dovesti do novih lijekova koji uhvate DNA četverostruke spirale i poremete njezinu aktivnost. Droge bi mogle intervenirati, na primjer, kada neobična DNA pridonese rastu kancerogenog tumora.

"Pojačavaju se dokazi da G-kvadrupleksi igraju važnu ulogu u širokom spektru vitalnih procesa i u nizu bolesti", rekao je autor studije Ben Lewis s Odjela za kemiju na Imperial College u Londonu.

Da pojednostavnim za tweetere.

2018. godine, na dan 23. siječnja, Rusija je prva objavila otkriće svemirskog života, dobiveno odgovarajućim tehničkim sredstvima u suradnji s međunarodnim znanstvenicima. Na temelju gena dobivenih brisom sa VANJSKOG prozora Međunarodne svemirske stanice, tri ugledna ruska nacionalna laboratorija i dvanaest ovlaštenih znanstvenika objavili su recenzirani članak koji pokazuje da je sedam vrsta dehidriranih, hiberniranih i smrznutih osušenih mikrobioloških oblika života bilo na vanjskoj strani svemirske letjelice.

Ali čak je i Rusija bila povučena. Autori su prikladno ogradili svoje zaključke u najavi. Predložili su da je biološki materijal prikupljen 400 kilometara iznad zemljine površine mogao doći odozdo - ili odozgo - svemirske stanice.

Duboko u nama, na staničnoj razini, tijelo je u stalnom stanju aktivnosti kako bi nas održalo na životu. Među tim procesima je promet stanica, odnosno zamjena stanica koje umiru svježim i novim, kako se ne bismo raspali na komadiće poput zombija. Novi izračun otkriva koliko je taj proces zapravo intenzivan. Prema biolozima Ronu Senderu i Ronu Milu s Weizmannovog instituta za znanost u Izraelu, vaše tijelo dnevno zamijeni oko 330 milijardi stanica. Tom brzinom vaše tijelo svake sekunde stvara preko 3,8 milijuna novih stanica, javlja Science Alert.

Većina od toga su stanice krvi, a slijede ih stanice u crijevima. Manje od 2 posto zamjene stanica je sve ostalo. Potvrda ovih brojeva mogla bi pomoći znanstvenicima da bolje razumiju kako ljudsko tijelo funkcionira i ulogu zamjene stanica i kod zdravih i kod bolesnih.

Realnost je kompliciranija

Uobičajeni je mit da vaše tijelo svakih sedam godina potpuno obnavlja sve svoje stanice. Stvarnost je puno složenija. Neke stanice žive samo nekoliko dana, dok su druge, poput neurona u malom mozgu i lipida u očima, ograničene životnim vijekom domaćina, odnosno vas.

Međutim, dok su znanstvenici prethodno radili procjene koliko je stanica u tijelu, kakve su i koliki im je životni vijek, učinjeno je vrlo malo posla na popisu stope stanične zamjene. To su sada učinili Sender i Milo. "Ovdje popunjavamo ovu prazninu u znanju o ukupnoj dinamici staničnog prometa ljudskim tijelom istražujući promjene u životnom vijeku različitih vrsta stanica i kvantificirajući stope staničnog prometa u smislu mase i broja", napisali su u svom radu.

Neka digne ruku onaj srećnik kom veš-mašina ili neki drugi uređaj nije misteriozno zauvek utihnuo samo nekoliko dana nakon što mu je istekla garancija. Nema takvih?

Pa sigurno da nema, jer većina je uređaja, pokazalo je to istraživanje jednog francuskog udruženja za zaštitu potrošača, dizajnirana da u tačno određenom trenutku naglo "zastari" - bilo tako da potpuno prestanu raditi, zahtevaju neku nadogradnju ili ih treba baciti jer su osmišljeni tako da serviser ne može niti dohvatiti deo koji bi trebalo zameniti.

Kako prenosi Jutarnji list, taj se postupak naziva "planirana zastarelost" i razlog je zašto veliki broj modernih uređaja ne može više doseći ni polovinu prosečnog veka trajanja uređaja naših mama, baka i dedova, koji su svoje aparate nekad znali koristiti i po nekoliko decenija.

Prema tom francuskom istraživanju, postoji nekoliko vrsta planirane zastarelosti uređaja.

Najčešća je takozvana "funkcionalna zastarelost", kod koje se u uređaju obično pokvari samo jedan deo koji se ne može popraviti te se zbog njega aparat može baciti i potrebno je kupiti novi.

Taj je tip najčešće prisutan kod televizora, veš-mašina i računara, a kod ovih poslednjih, neretko se javlja i zastarelost zbog inkompatibilnosti.

Ona zapravo pretpostavlja da uređaj, koji radi sasvim normalno, postane beskoristan jer se više ne može "upariti" s različitim vrstama softvera koje neprestano zahtevaju sve više i više RAM memorije.

Indirektna zastarelost najekstremniji je primer: to je ona situacija u kojoj imate sasvim funkcionalan uređaj, ali je proizvođač odlučio da za njega više neće proizvoditi rezervne ili dodatne delove, a slično se događa i s mobilnim telefonima za koje više nije moguće, na primer, kupiti punjač ili baterije.

Najprofinjenija vrsta manipulacije s trajanjem uređaja ili pojedinih njegovih delova jeste ona kod koje uređaj radi sasvim dobro, ali potrošač dobija obaveštenje da je potrebno zameniti neki njegov deo.

Najčešći primer su štampači, koji u određenom trenutku korisniku javljaju da je toner pri kraju, iako on zapravo nije potrošen, i time motivišu da se on zameni te investira u novi.

Osim francuskih zaštitnika potrošača, problemom trajnosti uređaja bavili su se i mnogi drugi, prvenstveno Britanci i Amerikanci.

U nastavku je pregled očekivanog roka trajanja pojedinih aparata, izračunatih na temelju njihovih istraživanja te očekivanja potrošača.

Velika eksplozija dogodila se u našoj galaksiji, ogroman bljesak protutnjao je Sunčevim sistemom, a naučnici veruju da je eksploziju izazvala neobična, vrlo moćna neutronska zvezda poznata kao magnetar, koja je mogla da izazove probleme u mobilnoj mreži širom planete.

Otkriće ove eksplozije može pomoći u razumevanju gama-zraka, koji su deo najmoćnijih eksplozija u svemiru, preneo je Independent, pozivajući se na naučni magazin Nejčr Astronomi.

Zemlju povremeno pogađaju slabi i kratki gama-zraci, ali velike eksplozije su retke, kao novootkrivena GRB200415A, koja je emitovala više energije nego Sunce.

Kako navodi Indipendent, ovo otkriće naučnika objavljeno je danas i pokazuje kako velike zvezde, znatno veće od našeg Sunca, mogu svoj život da završe na drugačiji način nego one koje su veličine Sunca.

"Naše Sunce je obična zvezda. Kada bude umrlo, postaće sve veće i prerasti u crvenog džina. Posle toga će kolabirati u malu kompaktnu zvezdu poznatu kao beli patuljak", kazao je Sebur Razak sa Univerziteta u Johanesburgu, koji je predvodio istraživanje.

On je objasnio da zvezde koje su znatno veće drugačije završavaju svoj život. One eksplodiraju u supernove, a onda iza sebe ostave male, kompaktne zvezde poznate kao neutronske zvezde. One su male, ali imaju toliku gustinu da bi samo jedna kašičica napunjena materijalom od kog su napravljene težila nekoliko tona.

Asteroid "2009 JF1" (2009 JF1), koji bi trebao proći pored Zemlje u ožujku iduće godine, u slučaju udara u Zemlju izazvao bi eksploziju jednaku eksploziji 230 kilotona dinamita ili 150 atomskih bombi poput one koja je bačena na Hirošimu. .

Točnu putanju asteroida izuzetno je teško predvidjeti jer na njega mogu utjecati brojni čimbenici, objašnjava NASA i ističe, međutim, da su šanse da ovaj asteroid pogodi Zemlju, za sada, jedna od 3.800, ili 0,026 posto.

Iako se ovi omjeri čine zanemarivim, znanstvenici ih smatraju ozbiljnom potencijalnom prijetnjom.

Neki asteroidi i komete slijede orbitalne putove koji ih približavaju Suncu, a zatim i Zemlji i zato se asteroid pažljivo prati u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon pomoću automatiziranog sustava "Centri".

Ovaj sustav automatski i kontinuirano skenira najnovije kataloge asteroida kako bi uočio jedan koji bi mogao biti opasan za Zemlju u sljedećih 100 godina.

Asteroid "2009 JF" nalazi se na udaljenosti većoj od 375 000 kilometara od Zemlje, ali mu se prema najnovijim podacima približava brzinom od 18 kilometara u sekundi.

Znanstvenici predviđaju da će proletjeti pored Zemlje brzinom od 65.293 kilometara na sat.

Ako se putanja ovog asteroida promijeni, svemirske agencije širom svijeta rade na zajedničkom "planu B", koji bi presreo asteroid i preusmjerio ga dalje od Zemlje.

Videti svet očima ptice selice bilo bi prilično sablasno iskustvo. Nešto u vezi sa njihovim vizuelnim sistemom omogućava im da "vide" magnetno polje naše planete, što je posledica kvantne fizike i biohemije i pomaže im u kretanju na velikim daljinama. Međutim, najnovije istraživanje je dokazalo da magnetno polje suptilno detektuju i ljudske ćelije.

Naučnici sa Univerziteta u Tokiju primetili su ključnu reakciju ptica i mnogih drugih bića - detekciju polova planete.

Važno je da je ovo dokaz da kvantna fizika direktno utiče na biohemijsku reakciju u ćeliji - što već dugo pretpostavljamo, ali ranije nismo videli na delu, napominju naučnici.

Koristeći prilagođeni mikroskop osetljiv na slabe bleske svetlosti, tim je istraživao kako kultura ljudskih ćelija koja sadrži materijal osetljiv na svetlost reaguje na promene u magnetnom polju.

Promena koju su istraživači uočili u laboratoriji poklapa se sa tezom da je čudan kvantni efekat odgovoran za reakciju na svetlost.

"Nismo ništa modifikovali ili dodali ovim ćelijama", kaže biofizičar Džonatan Vudvard. "Smatramo da imamo izuzetno jake dokaze za čisto kvantno mehanički proces koji utiče na hemijsku aktivnost na ćelijskom nivou."

Kako su ćelije, naročito ljudske, sposobne da reaguju na magnetna polja?

Iako postoji nekoliko hipoteza, mnogi istraživači smatraju da je ta sposobnost rezultat jedinstvene kvantne reakcije koja uključuje fotoreceptore zvane kriptohromi.

Prošle godine je zabilježeno 28 najbržih dana od 1960., a naš planet se okretao oko svoje osi nekoliko milisekundi brže od prosjeka.

To nas ne bi trebalo zabrinjavati, vrtnja Zemlje oko osi cijelo vrijeme malo varira jer na nju utječu promjene atmosferskog tlaka, vjetrovi, oceanske struje i kretnje jezgre.

Ovakvo jedva zamjetljivo povećanje ili smanjenje brzine može biti nezgodno jedino za one koji se bave ultrapreciznim atomskim satovima koji mjere Koordinirano svjetsko vrijeme (UTC), prema kojem postavljamo svoje satove. Kada rotacija Zemlje odstupi od UTC-a za više od 0.4 sekunde, UTC tada krene raditi prilagodbe.

Dodavanje sekundi

Do sada su se tijekom prilagodbi krajem lipnja ili prosinca većinom dodavale "prijestupne sekunde" kako bi se UTC uskladio s astronomskim vremenom. Odnosno, do nedavno je ukupni trend rotacije Zemlje usporavao od početka preciznih satelitskih mjerenja krajem 1960-ih i početkom 1970-ih.

Od 1972. godine stručnjaci otprilike svakih godinu i pol dana dodaju prijestupnu sekundu. Posljednja takva prilagodba bila je 2016. godine, kada je na Silvestrovo u 23 sata, 59 minuta i 59 sekundi dodana jedna "prijestupna sekunda", piše Live Science.

Da električna mobilnost postaje skupa opcija, pokazuju nove cene punjenja u Nemačkoj.

Električni automobili sve su više prisutni na putevima širom sveta. Ali, njihova prednost u odnosu na benzince i dizelaše je diskutabilna, barem kad su u pitanju realni troškovi.

Kompanija Plugsurfing, koja tvrdi da poseduje najveću mrežu punjača za električne automobile u Nemačkoj, povećaće cene svojih usluga od 15. januara, piše Revijahak.

Tako će ubuduće 1 kWh na njihovim punjačima sa naizmeničnom strujom (AC) koštati 49 centi, a na brzim punjačima jednosmerne struje (DC) 69 centi.

Na posebno brzim Ionity punjačima snage do 350 kW ubuduće će plaćati 1,09 evra po kWh. Naplata direktno od Ionity-ja je jeftinija, pa se struja nudi za 79 centi po kWh.

Do sada je Plugsurfing naplaćivao 44 centa na AC punjaču, 54 centa na DC punjaču i 84 centa na Ionity punjaču.

Plugsurfing opravdava nagli rast cena povećanjem PDV-a i prilagođivanjem troškova.

Malom električnom automobilu, kao što je na primer Opel e-Corsa treba oko 16 kWh/100 km (fabrički podaci). Dakle, to je u najjeftinijoj varijanti 8 evra za 100 kilometara vožnje, dok vožnja Corse sa dizel motorom (4,0 l/100 km) košta manje od pet evra na 100 km.

Za punjenje na najbržem punjaču (vozila koja podržavaju brzo punjenje) 100 km će koštati više od 16 evra.

Naravno, ako ne putuju daleko, Nemci svoje električne automobile mogu da pune i kod kuće, a električnu energiju u domaćinstvu plaćaju u proseku oko 30 centi po kilovat satu, pa su u tom slučaju troškovi na 100 km vožnje e-Corse i Corse dizel slični.

Iako je Kina bila prva zemlja koja je prijavila slučajeve novog koronavirusa, dosad nije bilo čvrstih dokaza o podrijetlu virusa, koji je mutirao i prešao ne samo na životinje, već i na ljude. Međutim, američki predsjednik Donald Trump ustrajno tvrdi da je kineska vlada "razvila" patogen COVID-19 u svom laboratoriju.

Kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi otkrio je da je Peking ubrzo nakon otkrivanja virusa COVID-19 pokrenuo epidemiološku istragu. Također je rekao da je istraživanje pokazalo kako je trenutna pandemija "vjerojatno" uzrokovana nizom zasebnih epidemija, koje su se proširile na više mjesta širom svijeta.


Wang Yi je dodao da je Kina prva zemlja koja je prijavila slučajeve zaraze koronavirusom kod ljudi te je napomenuo da je Peking odmah započeo napore na identificiranju patogena, kao i na provođenju sekvenciranja genoma i objavljivanju informacija. Dalje je dodao kako ne samo da se zemlja morala boriti protiv virusa, nego je pomagala i drugim zemljama u učinkovitoj borbi protiv Covida-19, ali je bila prisiljena i na borbu protiv dezinformacija koje su optuživale Kinu za odgovornost za širenje koronavirusa.

"Stali smo na čelo borbe protiv dezinformacija, pobijajući pokušaje politizacije i stigmatizacije. Bili smo odlučni osigurati da objektivno narativno i kolektivno sjećanje na bitku protiv pandemije ne bude iskrivljeno lažima", rekao je Wang Yi.

Primjedba kineskog ministra vanjskih poslova dolazi u svjetlu kontinuiranih optužbi od strane američkog predsjednika Donalda Trumpa o tome da je virus umjetno kreiran u biološkom laboratoriju u Kini i da je namjerno pušten. Trump je bolest više puta nazivao "kineskim virusom" i "kung-fu gripom", ali nije uspio iznijeti dokaze koji bi potkrijepili njegove navode o podrijetlu COVIDA-19.