Znanost i tehnologijaS


Blackbox

Hoće li LISA pronaći gravitacijske valove i dokazati da je Einstein bio u pravu?


Amart
Ned, 06 Stu 2022 00:00 UTC
svemir
© mozZz - stock.adobe.comEkstrasolarni planet, zvjezdani skup i maglica u svemiru
Ljudi su gledali u noćno nebo i razmišljali o tome što sve to znači otkako smo ložili vatre i crtali grube crteže na zidovima špilja. Prešli smo dug put od tih dana, ali mnoge misterije ostaju kada je u pitanju svemir. Sada, znanstvenici sa Sveučilišta u Nottinghamu predviđaju da bi gravitacijski valovi otkriveni u svemiru u budućnosti mogli dati odgovore na neka dugotrajna pitanja svemira.

U suradnji s međunarodnim timom znanstvenika, profesor Thomas Sotiriou iz Centra gravitacije Sveučilišta u Nottinghamu pokazao je nevjerojatnu točnost svemirskog interferometra LISA (laserska interferometarska svemirska antena). LISA može promatrati gravitacijske valove i detektirati nova fundamentalna polja u kozmosu s neviđenom preciznošću.

Na detaljnijoj razini, LISA je svemirski detektor gravitacijskih valova (GW) koji Europska svemirska agencija planira lansirati 2037. Autori studije vjeruju da će ovo lansiranje omogućiti uzbudljive nove načine istraživanja i razumijevanja našeg svemira.

"Nova fundamentalna polja, a posebno skalari, predloženi su u raznim scenarijima: kao objašnjenja za tamna tvar, kao uzrok ubrzanog širenja Svemira ili kao niskoenergetske manifestacije dosljednog i potpunog opisa gravitacije i elementarnih čestica. Sada smo pokazali da će LISA ponuditi neviđene mogućnosti u otkrivanju skalarnih polja i to nudi uzbudljive prilike za testiranje ovih scenarija," kaže profesor Sotiriou, direktor Nottingham Center of Gravity, u sveučilišno izdanje.
Više...
Boat

Prva u svetu samohodna platforma omogućiće ažuriranje geoloških karti Arktika


Sputnik
Pon, 07 Stu 2022 12:56 UTC
Platforma severni pol
© Press-služba AO «Admiralteйskie verfi»Platforma "Severni pol"
Samohodna platforma otporna na led "Severni pol" omogućiće istraživanje reljefa Severnog ledenog okeana i ažuriranje geoloških karti Arktika, izjavio je ministar za prirodne resurse Rusije Aleksandar Kozlov na sastanku sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Ministar je saopštio da već čitavih mesec dana u Severnom ledenom okeanu radi ruska naučna ekspedicija "Severni pol 41" na samohodnoj platformi.
"Biće istražen i reljef okeana. Trenutno on nije proučen u potpunosti. Zahvaljujući uzorcima tla sa dna, geolozi mogu da ažuriraju državne geološke mape Arktika", izjavio je Kozlov.
Više...
Blackbox

Banane imaju čudne setove kromosoma i misteriozne "pretke"


Index
Pet, 04 Stu 2022 16:46 UTC
banane
Ludi obično vole znati odakle potječe ono što unose u sebe. Za većinu namirnica znamo porijeklo, ali stručnjaci su još uvijek zbunjeni odakle zapravo stiže jedno voće koje je sveprisutno u dućanima - banane.

Opsežna genetska analiza više od 100 sorti divljih i kultiviranih banana razotkrila je zamršenu povijest kultivacije ovog voća i otkrila da možda još uvijek postoje tri dosad nepoznata "pretka". Stručnjaci za banane žele ući u trag tim misterioznim prethodnicima kako bi vidjeli mogu li njihovi geni pomoći u održavanju modernih usjeva banana.

"Pripitomljavanje banane puno je kompliciranije nego što sam mislio", rekao je evolucijski biolog Loren Rieseberg sa Sveučilišta British Columbia, a prenosi Science.
Više...
Satellite

Belorusija i Rusija formiraju zajedničku grupu satelita u svemiru


Sputnik
Pet, 04 Stu 2022 13:43 UTC
satelit
© CC0 / Pixabay
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da su se Belorusija i Rusija dogovorile da formiraju zajedničku grupu satelita u svemiru koji će se, između ostalog, koristiti i u vojne svrhe.
"Dogovorili smo se sa Rusijom da u svemiru formiramo zajedničku konstelaciju svemirskih aparata. To neće biti samo u vojne svrhe. Rusija je ogromna. Uspeli smo da se uglavimo u taj program i zajedno sa Rusima pravimo tu konstelaciju satelita", rekao je Lukašenko, prenela je beloruska agencija "Belta".
Više...
Galaxy

Znanstvenike zbunjuju zvijezde koje prkose Newtonovim zakonima gravitacije

Ivan Petričević
Kozmos
Čet, 03 Stu 2022 00:00 UTC
Novoformirane zvijezde
© NASANovoformirane zvijezde
Novi rad objavljen u Journal Monthly Notices of the Royal Astronomical Society opisuje misteriozne zvjezdane skupove čije je otkriće zaprepastilo stručnjake. Znanstvenici su pomnom analizom došli do zaključka da neki od njih očito prkose poznatim zakonima fizike.

Newtonovi zakoni

Kako sada stvari stoje, čini se da novootkriveni klasteri zvijezda krše naše konvencionalno razumijevanje gravitacije. Središta galaksija obično sadrže velike spiralno povezane zvjezdane skupove. Neki od ovih skupova spadaju u kategoriju otvorenih zvjezdanih skupova. Zvjezdani klasteri nastaju izgaranjem velikog oblaka plina tijekom kratkog vremenskog razdoblja. U procesu dolazi do akumulacije zvijezda, najčešće u parovima "plimnih repova" koji se kreću jedan za drugim.

"Prema Newtonovim zakonima gravitacije, lutajuća zvijezda može slučajno završiti u jednom od repova", objasnio je Jan Pflamm-Altenburg, koautor nedavno objavljenog rada u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. Shodno tome, oba bi repa trebala sadržavati otprilike isti broj zvjezda." Međutim, čini se da neka od njihovih nedavnih opažanja prkose konvencionalnoj fizici. Znanstvenici su upravo pokazali da to što smo mislili nije istina", rekao je Pflamm-Altenburg. "U klasterima koje smo proučavali, prednji rep je uvijek sadržavao značajno više zvijezda nego stražnji rep."
Više...
Palette

Da li jezik kojim govorimo utiče na našu percepciju boja?

Aleksandra Cvetić
National Geographic
Sre, 02 Stu 2022 12:23 UTC
Suptilne razlike u jezicima i njihov uticaj na način na koji doživljavamo svet oko nas su predmet rasprava još od početka 20. veka.

boje
© SHUTTERSTOCK
Kada otvorimo oči, većina nas vidi bezbroj boja koje nam omogućavaju da identifikujemo predmete, materijale i supstance u našem okruženju. Iako je broj hromatskih nijansi koje možemo da uočimo ogroman, da bi smo olakšali komunikaciju sa drugim ljudima mnoštvo nijansi smo smestili u svega nekoliko kategorija. A naučnici tvrde da je to samo još jedan dokaz da na svet boja mogu uticati kultura i naša iskustva.

U prvoj polovini 20. veka lingvista Bendžamin Vorf je snažno zagovarao teoriju da jezik koji učimo drastično utiče na način na koji opažamo, pamtimo i razmišljamo o svetu - hipoteza koja se zove lingvistička relativnost. U decenijama koje će uslediti naučnici su pokušali da otkriju - da li naš maternji jezik utiče na to kako opažamo boje?
Više...
Fireball

Slijedi nam Tauridski meteorski pljusak za vrijeme punog mjeseca


Malveira
Pon, 31 Lis 2022 21:36 UTC
taurid meteor
© GettySvakih sedam godina, kiša meteora Taurida bude posebno jaka sa posebno sjajnim meteorima u događaju poznatom kao "roj vatrenih kugli". To je zabilježeno i 2015. i 2008., tako da su izgledi dobri za 2022., kaže Američko meteorsko društvo.
Godišnja tauridska meteorska kiša, poznata po nadimku 'Halloween vatrene kugle' zbog svog vremena, doseći će svoj vrhunac sljedeći tjedan prije nego što će se smanjiti sredinom studenog.

Dok neki kostimirani promatrači neba pokušavaju vidjeti prikaz meteora na Noć vještica u ponedjeljak navečer (31. listopada), najbolje vrijeme za promatranje meteorske kiše Taurid ove godine bit će 5. studenog, uzimajući u obzir i njihov vrhunac aktivnosti i učinak sve češćeg jaka mjesečina u uvjetima gledanja.


Komentar: Također pročitajte:

Više...
Alarm Clock

Potpuno novi način mjerenja vremena


root-nation
Pon, 31 Lis 2022 00:00 UTC
mjerenje vremena
© in-future/Getty Images
Obilježavanje protoka vremena u svijetu otkucaja satova i klatna je jednostavan primjer brojanja sekundi između tada i sada. Međutim, na kvantnom nivou, zujanje elektrona "tada" ne može se uvijek predvidjeti. Što je još gore, "sada" se često zamagljuje u maglu neizvjesnosti. Za neke scenarije, štoperica jednostavno neće raditi. Potencijalno rješenje može se naći u samom obliku kvantne magle, smatraju naučnici sa Univerziteta Upsala u Švedskoj.

Njihovi eksperimenti o talasnoj prirodi takozvanog Rydbergovog stanja otkrili su novi način mjerenja vremena koji ne zahtijeva preciznu referentnu tačku.

Rydbergovi atomi su prenapuhani baloni carstva čestica. Razneseni laserima umjesto zraka, ovi atomi sadrže elektrone u izuzetno visokim energetskim stanjima koji se okreću daleko od jezgra. Naravno, ne mora svaka laserska pumpa da raznese atom do crtanih razmjera. U stvari, laseri se rutinski koriste za pretvaranje elektrona u stanja više energije u različite svrhe.

U nekim slučajevima, drugi laser se može koristiti za promatranje promjena u položaju elektrona, uključujući i vrijeme. Ove tehnike pumpe i sonde mogu se koristiti, na primjer, za mjerenje brzine određene ultrabrze elektronike.
Više...
Galaxy

Asteroidi 'ubojice planeta', pronađeni kako se skrivaju pod sunčevim sjajem, mogli bi jednog dana zaprijetiti Zemlji


Amart
Pon, 31 Lis 2022 00:00 UTC
asteroid
© DOE/FNAL/DECam/CTIO/NOIRLab/NSF/AURA/J. da Silva/SpaceenginePoznato je da je asteroide u unutarnjem sustavu teško otkriti zbog sjaja sunca
Astronomi su zavirujući u sumračno nebo pronašli tri dosad nepoznata asteroida blizu Zemlje. Od kojih je jedan najveći potencijalno opasan asteroid otkriven u posljednjih osam godina.

Promjer je otprilike 1,5 kilometara (gotovo 1 milja) i nalazi se na orbiti koja bi ga u budućnosti mogla dovesti dovoljno blizu Zemlje da predstavlja problem.

Druga dva asteroida imaju putanje koje su potpuno, i sigurno, bliže Suncu nego Zemljina orbita. To njihovo otkriće ne čini ništa manje uzbudljivim, dodajući popisu objekata koje je teško pronaći što će nam omogućiti da bolje karakteriziramo populaciju objekata blizu Zemlje.

Većina male planete u Sunčevom sustavu - objekti u izravnoj orbiti oko Sunca koji nisu ni planeti ni kometi - otkriveni su na orbitalnim udaljenostima većim od Zemljinih. Između je asteroidni pojas Mars i Jupitera, Kuiperov pojas iza Neptuna u kojem se nalazi Pluton i hrpa drugih stijena, poput grčkog i trojanskog asteroidi koji dijele planetarne orbite.

Nije otkriveno mnogo manjih planeta bliže Suncu, i to iz jako dobrog razloga. Moramo gledati prema velikoj, sjajnoj zvijezdi, čija zasljepljujuća svjetlost čini male, mutne asteroide prilično neprimjetljivima. To znači da je veća vjerojatnost da ćemo pronaći objekte kada gledamo od Sunca u smjeru koji je okrenut prema vanjskom Sunčevom sustavu.
Više...
Radar

Otkrivena rijeka duga 460 km koja vijuga kroz podnožje antarktičkog ledenog pokrova

Ivan Petričević
Kozmos
Sub, 29 Lis 2022 00:00 UTC
antarktika rijeka
© Dow i sur. 2022
Znanstvenici su istražujući Antarktiku došli do iznenađujućeg otkrića - ogromne rijeke duge 460 kilometara koja se 'skrivala' ispod ledenog kontinenta.

Neočekivano otkriće

Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience, znanstvenici su ispod Antarktika pronašli ogromnu rijeku. Rijeke imaju značajan utjecaj na protok i topljenje okolnog prostora što znači da bi mogla značajno utjecati na gubitak leda kako se klima mijenja, tj. zagrijava.

Rijeku dugu 460 kilometara, koja skuplja vodu iz podnožja antarktičke ledene ploče, otkrili su znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu. Znanstvenici su otkrili da podnožje ledene ploče ima veći aktivni protok vode nego što se dosad vjerovalo. Kao rezultat toga smatraju da je i osjetljivije na klimatske promjene. Kako je objasnio koautor rada, profesor Martin Siegert, kada su znanstvenici prije nekoliko desetljeća prvi put otkrili jezera ispod antarktičkog leda, vjerovali su da su izolirana jedna od drugih.

Komentar:

Više...