Znanost i tehnologijaS


Airplane

Nebeska legenda odlazi u istoriju - poslednji boing 747 izašao iz fabrike

Boeing 747
© Paul Weatherman/Boeing
Posle više od pola veka proizvodnje, poslednji "Boingov" avion tipa 747, čuveni kit, izašao je iz fabrike u državi Vašington.

Kada je prvi put proizveden 1969. godine, bio je najveći komercijalni avion na svetu i prvi sa dva prolaza između sedišta. I dalje je veći od većine drugih aviona.

Dizajn aviona je takav da uključuje drugi nivo koji se proteže od kokpita preko prednje trećine aviona. Zbog toga letelica ima grbu koja je avion odmah učinila prepoznatljivim i inspirisala nadimak - kit.

Više od 50.000 zaposlenih u "Boingu" radilo je 16 meseci da bi prvi 747 bio proizveden. Kompanija je od tada napravila još 1.573 komada.

Međutim, tokom protekle dve decenije, "Boing" i njegov evropski rival "Erbas" postepeno su se okretali efikasnijim i profitabilnijim avionima - širokotrupnim avionima sa dva motora umesto četiri koliko ih je na modelu 747.

"Delta" je bila poslednja američka avio-kompanija koja je koristila 747 za komercijalne putničke letove, što se završilo 2017. godine. Neki međunarodni prevoznici ipak nastavljaju da koriste boing 747, a među njima je nemačka avio-kompanija "Lufthanza".

"Boing" je u maju najavio da će svoje sedište iz Čikaga preseliti u Arlington u Virdžiniji.

Selidba u Vašington, to jest Okrug Kolumbiju pruža mogućnost rukovodiocima kompanije da budu bliže ključnim zvaničnicima vlade SAD i Savezne uprave za civilno vazduhoplovstvo (FAA), koja izdaje sertifikate za putničke i teretne avione.

Odnos "Boinga" sa FAA bio je zategnut nakon nesreća sa smrtnim ishodom 2018. i 2019. godine "Boingovog" najprodavanijeg modela aviona, 737 Max.

Upravi je trebalo skoro dve godine da odobri promene dizajna i dozvoli da se taj model aviona vrati u saobraćaj.


Komentar: "Dizajnirani od strane klauna i pod nadzorom majmuna": Senatska istraga zračnih katastrofa Boeinga otkriva što su zaposlenici mislili o 737-MAX-u


Snowflake Cold

Snježni pokrivač na sjevernoj hemisferi sada je iznad najvećeg dosad zabilježenog - zima još nije ni počela

zima
© NOOA
Visina snijega na sjevernoj hemisferi krajem studenog predstavlja važan parametar za prognozu rane zime. Ovogodišnja količina snijega znatno je veća od prosjeka, a prema postojećim globalnim procjenama, sada je iznad najveće dosad zabilježene. Na prognozu zime, posebno u ranoj fazi i u Europi, može snažno utjecati tako velika količina snijega, iako treba obratiti pažnju na mnoge druge čimbenike.

Raširenost snijega na sjevernoj hemisferi trenutno je doista vrlo visoka, sada iznosi oko 41 milijun četvornih kilometara, prema NOAA/Rutgers Global Snow Lab. Najnovije informacije o snježnom pokrivaču dane su na slici ispod.

Komentar: Ali, globalno zatopljenje...

Sva izvješća u nastavku odnose se samo na mjesec studeni:


Cloud Lightning

Zašto munja kruži cik-cak? Napokon možda imamo odgovor na misterij

munja
© Douglas M. Paine
Teško da postoji osoba u svijetu koja nije vidjela munju ili čula udar groma. Vizualno, riječ je o zastrašujućem i krajnje spektakularnom prirodnom fenomenu istovremeno, no jedan njegov aspekt dosad je bio misterij.

Oko 8,6 milijuna munja dogodi se diljem svijeta svakodnevno. Iako je njihova pojava vrlo česta, nepravilno kretanje munja od oblaka prema tlu ostalo je misterij.

Postoji nekoliko udžbenika o munjama, ali nijedan nije objasnio kako nastaje to "cik-cak" kretanje i kako munja može putovati kilometrima, piše u članku za The Conversation John Lowke, profesor fizike sa Sveučilišta South Australia te dodaje kako njegovo novo istraživanje daje objašnjenje.

Intenzivna električna polja u grmljavinskim oblacima pobuđuju elektrone da imaju dovoljno energije za stvaranje onoga što je poznato kao "singletne delta molekule kisika". Te se molekule i elektroni nakupljaju kako bi stvorili kratki korak visoke vodljivosti, koji intenzivno svijetli milijunti dio sekunde. Na kraju koraka, postoji stanka dok se nakupljanje događa ponovno, nakon čega slijedi još jedan svijetli, blještavi skok. Proces se ponavlja iznova i iznova, pojašnjava Lowke.

Wolf

Toxoplazmoza pretvara vukove u vođe čopora, pokazuje novo istraživanje

vukovi
© Antonio Perez / Chicago TribuneMeksički vukovi hrvaju se u svom staništu u zoološkom vrtu Brookfield u Brookfieldu 7. veljače 2018.
Vukovi zaraženi relativno čestim parazitom, Toxoplasmom gondii, vjerojatnije će postati vođe čopora, sudeći po novom istraživanju koje ukazuje na to da ih taj "uljez u njihovu organizmu potiče na odvažnije i riskantnije ponašanje. Jednostanični parazit, Toxoplasma gondii, reproducira se jedino u mačkama, ali može zaraziti sve toplokrvne životinje.

Pretpostavlja se da je između 30 i 50 posto ljudi na svijetu zaraženo tim parazitom koji u tijelu ostaje doživotno, ali u neaktivnom obliku. Ljudi sa zdravim imunosnim sustavom rijetko zbog toga imaju ikakvih problema. U novom istraživanju, objavljenom u časopisu Communications Biology, proučavali su se podaci o sivim vukovima koji obitavaju na području nacionalnog parka Yellowstone kako bi se istražilo može li Toxoplasma gondii utjecati na njihovo ponašanje.

Znanstvenici iz Yellowstonea analizirali su uzorke krvi 230 vukova i 62 pume, velikih mačaka koje su poznati širitelji parazita. Ustanovili su da će zaraženi vukovi biti odvažniji i zaći dublje na teritorij koji kontroliraju pume od nezaraženih vukova.

Mars

Znakovi megatsunamija uzrokovani udarom asteroida otkriveni na Marsu

mars
© AP Photo / NASA/JPL-Caltech/MSSS
Simulacije sugeriraju da je udar asteroida sličnog onom zaslužnom za izumiranje dinosaura mogao na Marsu izazvati megatsunami.

Megatsunami

Marsovski megatsunami mogao je biti uzrokovan udarom asteroida u plitkom oceanskom području Crvenog planeta. Ovaj udar mogao bi biti sličan udaru Chicxuluba koji je pridonio masovnom izumiranju gotovo svih dinosaura na Zemlji prije 66 milijuna godina - barem tako tvrdi nova studija objavljena u časopisu Scientific Reports.

Prethodno je istraživanje pokazalo da je udar asteroida ili kometa unutar oceana u sjevernim nizinama Marsa mogao uzrokovati megatsunami prije otprilike 3.4 milijarde godina. Međutim, prije ove studije mjesto nastalog udarnog kratera nije bilo jasno.

Tim istraživača stoga je analizirao karte površine Marsa, stvorene kombiniranjem slika iz prethodnih misija na planet, i uspješno identificirao udarni krater koji je mogao izazvati megatsunami. Krater - koji su nazvali Pohl - ima promjer od 110 kilometara i nalazi se unutar područja sjevernih nizina za koje su prethodne studije sugerirale da bi moglo biti prekriveno oceanom. Autori sugeriraju da je krater Pohl nastao prije otprilike 3.4 milijarde godina.

Galaxy

Misteriozno sjajan bljesak je mlaz crne rupe usmjeren ravno prema Zemlji, kažu astronomi

bljesak zemlja
© SWNSMlaz je poslao bljesak koji je stigao do nas na Zemlji
Tragična smrt zvijezde koja je zalutala preblizu supermasivne crne rupe te pritom bila rastrgana na komadiće uzrokovala je nevjerojatno sjajan bljesak, koji se u veljači mogao vidjeti na noćnom nebu. No ovaj rijetki kozmički događaj udaljen je od nas 8.5 milijardi godina, odnosno dogodio se dosta davno, kada je svemir još bio u svom mlađahnom razdoblju.

Zvjezdarnica Palomar Kalifornijskog instituta za tehnologiju prvi put je 11. veljače uočila signal ove blistave eksplozije (poznat kao AT 2022cmc). Znanstvenici su kasnije ustanovili da se radi o plimnom poremećaju, kada zvijezdu raskomadaju gravitacijske sile crne rupe. Astronomi su i prije promatrali takve nasilne događaje, ali je AT 2022cmc najsjajniji te vrste do sada i najudaljeniji od Zemlje.

Supermasivna crna rupa

Astronomi vjeruju da se kad je crna rupa progutala zvijezdu, oslobodila ogromnu količinu energije i poslala mlaz materijala koji je prostrujao svemirom brzinom blizu brzine svjetlosti. Obično je za najsjajnije bljeskove na nebu, odnosno snažne rendgenske mlazove, odgovorna kolapsirajuća masivna zvijezda, no sada to nije bio slučaj, piše CNN.

Fireball 2

Unutar meteorita teškog 15 tona otkrivena dva minerala koja nikada prije nisu viđena na Zemlji

meteor
© Zbirka meteorita Sveučilišta AlbertaDio od somalijskog meteorita koji sadrži dva potpuno nova minerala
Kanadski naučnici na pragu su, kako kažu, fenomenalnih otkrića - iz meteorita koji je pao na somalijsko tlo već su uspeli da izdvoje dva nova minerala, a izgleda da će biti i trećeg.

Tim istraživača u Kanadi kaže da je otkrio dva nova minerala, a potencijalno i treći, nakon analize komada meteorita teškog 15 tona koji je pao u istočnu Afriku.

Meteorit širok nešto preko dva metra, što ga čini devetim po veličini među dokumentovanim meteoritima, iskopan je u Somaliji 2020. godine.

Lokalni uzgajivači kamila kažu da je meteorit poznat već generacijama stanovnivima te oblasti i da su ga u svojim pesmama nazvali sumrak.

Zapadni naučnici su, međutim, stenu prispelu iz svemira nazvali El Ali jer je pronađena u blizini grada El Ali, u regionu Hiran.

Komad meteorita na bazi gvožđa, težine 70 grama, poslat je na klasifikaciju stručnjacima Univerziteta Alberta, koji ima kolekciju delova nebeskih tela.

Mars

Mars je nekoć imao toliko vode da je mogao biti oceanski svijet, kažu znanstvenici

mars
© Zasluge: Europska južna zvjezdarnica/M. KornmesserUmjetnik prikazuje kako je Mars izgledao prije 4 milijarde godina s oceanom koji pokriva otprilike polovicu njegove površine. Nova studija predstavlja set alata za provjeru potencijalnih drevnih obala na Crvenom planetu.
Prema novom istraživanju, Mars je u prošlosti imao toliko vode da je gotovo cijeli planet bio prekriven golemim oceanom.

Je li Mars imao obilje vode?

Mars je danas hladan, prašnjav i suh planet s tankom atmosferom i obiljem željeznog oksida. Mars, poznat kao Crveni planet, najvjerojatnije nema vodu, osim potencijalno u obliku leda. Međutim, prema novom istraživanju međunarodnog tima planetarnih znanstvenika, Mars je u davnoj prošlosti imao mnogo topliju i gušću atmosferu, s obiljem vode na svojoj površini.

Točnije, prije 4,5 milijardi godina Crveni planet bio je prekriven globalnim oceanom dubine između 300 i 1000 metara. Nadalje, u to su vrijeme kroz Sunčev sustav prolazili brojni asteroidi i kometi koji su mogli nositi organske molekule i druge elemente važne za nastanak života pa je moguće da je Mars također bio prvi planet u Sunčevom sustavu na kojem je postojao život.

Komentar: Ili...Je li Zemlja 'ukrala' Marsovu vodu?


Microscope 2

Virus star 48.500 godina oživljen iz sibirskog permafrosta

sibir
© Tatiana Gasich/iStock/Getty Images PlusKako se svijet zagrijava, vječni led postaje izložen
Kako se svijet zagrijava, ogromni dijelovi permafrosta (stalno zamrznuto tlo) se tope, oslobađajući materijal koji je godinama bio zarobljen u njegovom ledenom stisku.

To uključuje i mnoštvo mikroba koji su u nekim slučajevima ležali uspavani stotinama tisućljeća.

Kako bi proučili mikrobe u nastajanju, naučnici su sada oživjeli niz ovih "zombi virusa" iz sibirskog permafrosta, uključujući jedan za koji se smatra da je star gotovo 50.000 godina - što je rekordna starost za smrznuti virus koji se vraća u stanje sposobno zaraziti druge organizme.


Komentar: Iako je istina, također je otkriveno da virusi padaju na naš planet iz svemira: Virusi iz svemira i evolucija: dr. Wickramasinghe sve objašnjava u novom videu


Komentar: Veću zabrinutost izazivaju oni virusi koji su 'dobitak funkcioniranja' u američkim laboratorijima za biološko oružje i oni koji padaju iz svemira:


Cassiopaea

Strojno učenje autonomno identificira 1000 supernova

supernove
© Kalifornijski tehnološki institut
Tim znanstvenika razvio je algoritam koji obrađujući ogromne količine podataka pomaže u uočavanju i klasificiranju tisuća supernova.

Strojno učenje

Astronomi s Caltecha upotrijebili su algoritam strojnog učenja za potpuno autonomnu klasifikaciju 1000 supernova. Algoritam je primijenjen na podatke koje je uhvatio Zwicky Transient Facility ili ZTF, instrument za istraživanje neba baziran na Caltechovom zvjezdarnici Palomar.

"Trebala nam je pomoć i znali smo da će, kad osposobimo naša računala za obavljanje posla, skinuti veliki teret s naših leđa... SNIascore je klasificirao svoju prvu supernovu u travnju 2021., a godinu i pol dana kasnije, dostigli smo lijepu prekretnicu od 1000 supernova," rekao je Christoffer Fremling, astronom iz Caltecha i idejni tvorac novog algoritma, nazvanog SNIascore.