Znanost i tehnologijaS


Brain

Mali mozak ima funkciju za koju nismo ni znali, otkriva novo istraživanje


Index
Sre, 12 Lis 2022 20:56 UTC
mali mozak
© MCN/Sveučilište u BaseluMali mozak (aktivacija crvenom bojom) povezuje se s različitim područjima velikog mozga (aktivacija zelenom bojom) kako bi se poboljšala pohrana emocionalnih informacija
Novo istraživanje pokazalo je da cerebelum, odnosno mali mozak, ima funkciju za koju se ranije nije znalo.

Do novog otkrića bilo je poznato da mali mozak ima važnu ulogu u kontroli pokreta. Također se znalo da u nekoj mjeri može biti uključen u neke kognitivne funkcije, kao što su pažnja i jezik, te u reguliranje odgovora na strah i zadovoljstvo.

Međutim, nova studija, objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), pokazala je da mali mozak ima važnu ulogu u pamćenju emocionalnih podražaja, kako pozitivnih tako i negativnih.

Snažna emocionalna iskustva bila su važna u našoj evolucijskoj povijesti, a važna su i danas. Zahvaljujući njima pamtimo i prepoznajemo situacije u kojima smo bili izloženi opasnostima, kao i situacije u kojima smo na neki način prosperirali. No pamćenje traumatičnih iskustava također može imati negativne posljedice za psihu.

"Poboljšano pamćenje emocionalnih podražaja ključno je za preživljavanje, ali također može pridonijeti razvoju i održavanju poremećaja povezanih sa strahom u slučaju izrazito odbojnih iskustava", pišu autori u sažetku studije.
Više...
Fireball

NASA potvrdila da je utjecaj misije DART promijenio kretanje asteroida u svemiru

Mišo T.
Logicno
Čet, 13 Lis 2022 00:00 UTC
kometa
© NASA/ESA/STScI/HubbleOva slika NASA-inog svemirskog teleskopa Hubble od 8. listopada 2022. prikazuje krhotine koje su eksplodirale s površine Dimorphosa 285 sati nakon što je NASA-ina svemirska letjelica DART namjerno udarila u asteroid 26. rujna. Oblik tog repa promijenio se tijekom vremena. Znanstvenici nastavljaju proučavati ovaj materijal i kako se kreće u svemiru, kako bi bolje razumjeli asteroid.
Američka svemirska agencija uspješno je promijenila putanju asteroida koji juri kroz svemir, namjerno razbijajući svemirsku letjelicu u objekt kao dio istorijskog testa "planetarne odbrane".

NASA je u utorak predstavila rezultate svog testa dvostrukog preusmjeravanja asteroida (DART), koji pokazuju da je letjelica DART uspjela značajno promijeniti orbitu svoje mete, asteroida Dimorphos, nakon sudara brzinom od 22.530 kilometara na sat u prostor.

"Svi mi imamo odgovornost da zaštitimo našu planetu. Na kraju krajeva, to je jedini koji imamo", rekao je administrator NASA-e Bill Nelson u izjavi. "Ova misija pokazuje da NASA pokušava biti spremna za sve što na nas svemir baci. NASA je dokazala da smo ozbiljni kao branioci planete. Ovo je prekretnica za planetarnu odbranu i cijelo čovječanstvo, demonstrirajući posvećenost NASA-inog izuzetnog tima i partnera iz cijelog svijeta."

Uoči misije, NASA je odlučila promijeniti period orbite asteroida za najmanje 73 sekunde, smatrajući da je to cilj za uspješan test. Svemirska letjelica DART je na kraju promijenila orbitu Dimorphosa za 32 minuta, nadmašivši minimalni standard za više od 25 puta.
Više...
Question

Čudni valovi otkriveni su na rubu Sunčevog sustava


Zimo
Uto, 11 Lis 2022 10:55 UTC
Solar System inside the heliosphere
© NASAIlustracija koja prikazuje Sunčev sustav unutar heliosfere, s terminacijskim udarom i heliopauzom predstavljenim s dva mjehurića, jedan u drugom
Znanstvenici su otkrili da bi svemirski mjehur koji obavija Sunčev sustav mogao barem ponekad biti naboran. To otkriće napravljeno je uz pomoć NASA-ine svemirske letjelice koja kruži oko Zemlje i koja je otkrila mreškanja u pomičnom područu svemira koje označava jednu od granica između prostora unutar Sunčevog sustava i međuzvjezdanog prostora.

Rezultati dobivenih mjerenja pokazuju da je moguće dobiti detaljnu sliku granica Sunčevog sustava i kako se one mijenjaju tijekom vremena. To će znanstvenicima pomoći da bolje razumiju područje svemira poznato kao heliosfera, koje se širi iz Sunca i štiti planete u našem Sunčevom sustavu od kozmičkog zračenja.
Više...
Info

Tajanstveni oblak plina možda je rezultat supernove

Filip Šimunjak
Kozmos
Pet, 07 Lis 2022 18:23 UTC
Tajanstveni oblaci plina zaokupljaju maštu astronoma već desetljećima, a novo istraživanje sugerira da je jedan od njih rezultat eksplozivne smrti zvijezde.

supernova explosion
© Leslie ProudfitUmjetnički prikaz složenosti, dinamike i razaranja eksplozije supernove u dvojnom zvjezdanom sustavu, 56 Ursa Majoris. MI se vidi u silueti naspram eksplozije
Tajanstveni oblaci

Tajanstveni, ultrabrzi oblak plina kojeg znanstvenici proučavaju već desetljećima mogao bi biti rezultat eksplozivne zvjezdane smrti koja je rodila neutronsku zvijezdu. Eksplozija se mogla odviti prije oko 100 000 godina na udaljenosti od oko 532 svjetlosne godine od našeg planeta - barem tako sugerira novo istraživanje.

Oblaci velike brzine (eng. High-velocity clouds ili HVC) koncentracije su plinovitog vodika. Izvanredni su zbog svojih nevjerojatnih brzina koje se ne uklapaju u normalnu brzinu rotacije naše galaksije Mliječne staze. Novo istraživanje moglo bi pružiti uvid u podrijetlo HVC-a, koji je desetljećima zbunjivao znanstvenike. "Udaljenost je ključ za razumijevanje HVC-a. Mnogi bi misteriji bili riješeni kad bismo samo znali koliko su daleko," rekao je Joan Schmelz, astronom i glavni autor novoga istraživanja.
Više...
Moon

Zemljin Mjesec možda je formiran u samo nekoliko sati

Filip Šimunjak
Kozmos
Čet, 06 Lis 2022 17:22 UTC
Nove NASA-ine simulacije pokazuju da je naš Mjesec možda formiran u svega nekoliko sati nakon sudara Zemlje i hipotetskog planeta Teja.

moon form earth mantle
© Dr Jacob KegerreisSimulacija prikazuje Mjesec koji se formira od razbijenih ostataka Theije i dijelova Zemljinog izbačenog plašta.
Formiranje Mjeseca

Prije nekoliko milijardi godina našu Zemlju - koja je tada izgledala značajno drugačije od planeta na kojemu danas živimo - udario je objekt veličine Marsa, u znanstvenim krugovima nazvan Teja (Theia). Prema prevladavajućim teorijama iz ovoga je sudara nastao je Mjesec. No, kako je točno došlo do te formacije našeg prirodnog satelita ostaje znanstvena zagonetka koju istraživači proučavaju desetljećima, bez konačnog odgovora.

Većina teorija tvrdi da je Mjesec nastao spajanjem krhotina nastalih iz ovog sudara tijekom duljeg vremenskog perioda. No, nova simulacija iznosi drugačiju teoriju! Naime, Mjesec je možda nastao odmah, tj. u roku od nekoliko sati, kada je materijal sa Zemlje i Teje lansiran izravno u orbitu nakon udara.
Više...
Solar Flares

Nevjerojatna snimka plazme koja izbija sa Sunca

Ivan Petričević
Kozmos
Ned, 09 Lis 2022 13:33 UTC
Astrofotograf James McCarthy snimio je zadivljujuću fotografiju Sunca upravo u trenutku kada je u svemir izbacivalo ogroman 1.6 milijuna km dug 'stup' plazme.

koronalno izbacivanje
© Andrew McCarthy/cosmicbackground.ioFotografija koja prikazuje površinu Sunca i masivno koronalno izbacivanje mase koje se dogodilo 24. rujna 2022. godine
Koronalno izbacivanje mase u nevjerojatnim detaljima

Astrofotograf Andrew McCarthy - koji je ranije ove godine zajedno sa svojim kolegom snimio jednu od najdetaljnijih fotografija površine Mjeseca - sada je snimio zapanjujuću fotografiju zvijezde našeg Sunčevog sustava i to upravo u trenutak kada Sunce je izbacilo golemi oblak plazme u svemir. Vatrena scena koju je uhvatio McCarthy poznata je kao koronalno izbacivanje mase (CME). Ovaj se izbačaj protezao u beskraj svemira i dosegao dužinu od oko 1.6 milijuna kilometara od Sunčeve površine.

McCarthy je snimio fotografiju 24. rujna i podijelio zapanjujući pogled na Redditu. Jednom objavljena nije trebalo dugo čekati da postane viralna iz više nego očitih razloga. Snimljeni CME bio je dio manje solarne oluje, klase G-1 - najniža kategorija prema ljestvici geomagnetskih oluja Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA). SpaceWeather.com izvijestio je da je ovo izbacivanje koronalne mase usmjereno dalje od Zemlje.
Više...
Fireball

Naučnici otkrivaju tajne Vredefort kratera

Aleksandra Cvetić
National Geographic
Pet, 07 Lis 2022 11:31 UTC
Naučnici sumnjaju da je asteroid koji je udario u Zemlju pre oko 2 milijarde godina, bio još veći nego što se ranije mislilo a samim tim i da su posledice bile razornije.

udar asteroida
© SHUTTERSTOCK
Krater Vredefort predstavlja drevni "ožiljak" koji je nastao kada je ogromna stena iz svemira udarila u našu planetu na teritoriji današnje Južne Afrike - danas se nalazi 120 kilometara jugozapadno od Johanezburga. Njegov trenutni prečnik je širok oko 159 kilometara i predstavlja najveći vidljivi krater na Zemlji. Međutim, on je manji u prečniku od "zakopanog" kratera Čiksulub na Jukatanu koji je napravio asteroid pre 66 miliona godina i zbrisao dinosauruse sa naše planete.

Naučnicima je danas poznato da krateri vremenom erodiraju i da se polako smanjuju. Stoga su rešili da provere koliki prečnik je Vredefort imao pre 2 milijarde godina, kako bi u budućnosti mogli da izrade preciznije geološke modele i lakše pronađu slične kratere kako na Zemlji tako i u našem Sunčevom sistemu.

Komentar: Pročitajte i seriju članaka Kometi i katastrofe za bolji uvid u našu povijest, isprekidanu udarima kometa i meteora.

Više...
Bomb

U Čileu otkriveno najstarije drvo na svijetu?


Klik
Pet, 07 Lis 2022 09:25 UTC
Nadimak mu je pradjed, a mogao bi biti star nekoliko tisuća godina...

Gran Abuelo
Simbolično, nadimak mu je Gran Abuelo, odnosno pradjed, a ovo posebno dugovječno drvo nalazi se u čileanskom Nacionalnom parku Alerce Costero. Stručnjaci koji ga promatraju sumnjaju da bi uskoro moglo postati najstarije stablo na svijetu. U pitanju je patagonijski čempres, vrsta koja je poznata po svojem sporom rasu, ali i iznimnoj veličini.

Pradjed, kako mu tepaju tamošnji stanovnici i zaposlenici, visok je gotovo 61 metar, a debeo čak 3,96 metara, dok mu je opseg 10,9 metara. Prema saznanjima Jonathana Barichivicha, čileanski znanstvenik za zaštitu okoliša, stablo bi moglo biti staro do 5484 godina, što je apsolutni rekord.

Komentar:



Više...
Fireball

Asteroid koji je uništio dinosaure izazvao je i čudovišni tsunami


Index
Sre, 05 Lis 2022 12:36 UTC
asteroid impact
© Profimedia
Kada je asteroid veličine grada udario u Zemlju prije 66 milijuna godina, izbrisao je dinosaure i poslao čudovišni tsunami koji je prostrujao planetom, pokazuje novo istraživanje koje prenosi CNN.

Asteroid, širok oko 14 kilometara, ostavio je udarni krater od 100 kilometara u blizini meksičkog poluotoka Yucatana. Osim što je okončao vrijeme dinosaura, izravan pogodak izazvao je masovno izumiranje 75% životinjskog i biljnog svijeta na planetu.

Komentar: Chicxulub je bio samo jedan od mnogih udara objekata o Zemlju. Nakon ovakvih analiza, nije ni čudo što su bilo kakvi tragovi drevnih civilizacija izbrisani sa lica Zemlje i da je pronalazak artefakata ravno lutriji.

Više o Chicxulubu pročitajte: Pročitajte i seriju članaka Kometi i katastrofe za bolji uvid u našu povijest, isprekidanu udarima kometa i meteora.

Više...
Ice Cube

Antarktički sedimenti otkrili DNK star milijun godina

Ivan Petričević
Kozmos
Čet, 06 Lis 2022 12:23 UTC
Koristeći sedimente prikupljene tijekom antarktičke 'Ekspedicije 382' znanstvenici su otkrili drevnu DNK za koju smatraju da je stara oko milijun godina.

antartika
© pixabay / Ilustracija
'Ledene tajne'

Razumijevanje prošlih klima našeg planeta od velike je važnosti ako želimo razumjeti kako će se prirodni klimatološki ciklusi odvijati u budućnosti. Uz to važno nam je znati i kako su vanjski čimbenici u prošlosti utjecali na klimu, led i razinu mora. Stoga - kako bismo vidjeli kakva je Zemlja bila u dalekoj prošlosti - gledamo u masivne ledene ploče kojima je naš planet dom.

Koristeći dubokomorske sedimente u Škotskom moru sjeverno od antarktičkog kontinenta, znanstvenici sa Sveučilišta Tasmanije i Sveučilišta u Bonnu otkrili su najstariju dosad otkrivenu morsku DNK. Prema znanstvenicima postoje dokazi da materijal datira prije milijun godina. Prema nalazima sedimentna DNK pokazuje kako klimatske promjene mogu utjecati na oceanske ekosustave tijekom duljeg vremenskog razdoblja. Ovo otkriće važno je jer pomaže shvatiti kako se prošlost, sadašnjost i budućnost morskog života oko Zemljinog zaleđenog kontinenta.
Više...