Znanost i tehnologijaS


Boat

Misterij sonarnog blica u blizini Titanika riješen nakon 26 godina, otkriveno nešto iznenađujuće

titanik
Olupina Titanika koja se nalazi na dnu sjevernog Atlantskog oceana, na skoro 4000 metara ispod površine, polako se raspada, ali to ne znači da je usamljena u mračnim dubinama. Signal koji je pokupio sonar prije otprilike 26 godina sada je pokazao da se na to području nalazi puno više toga nego što se prije mislilo.

Pilot podmornice Nautile i ronilac P.H. Nargeolet prvi je 1996. godine primijetio čudan signal na sonaru, no uzrok ovoj podvodnoj anomaliji je do sada bio nepoznat. Tijekom ekspedicije na brodolom Titanika početkom ove godine, Nargeolet i njegovi kolege su posjetili prethodno zabilježenu lokaciju signala kako bi potražili misteriozni objekt koji je za njega odgovoran.

Naime, zbog jačine signala, Nargeolet je smatrao da se tamo nalazi još jedna olupina, no umjesto toga pronašao je stjenoviti greben, sastavljen od raznih vulkanskih formacija na kojem buja populacija jastoga, riba, spužvi i nekoliko vrsta koralja koje bi mogle biti stare više tisuća godina, piše CNN.

"Ovo je biološki fascinantno. Živa bića koje se tamo nalaze vrlo su različita od onih koje inače žive u abisalu. Nargeolet je napravio zaista važno istraživanje. Mislio je da se radi o brodolomu, a otkriće je, po mom mišljenju, još nevjerojatnije od pronalaska olupine", rekao je morski biolog Murray Roberts sa Sveučilišta Edinburgh u Škotskoj.

Info

Rogovi nosoroga su se smanjili u posljednjih 100 godina zbog krivolova, otkriva studija

nosorog
Rogovi nosoroga svih vrsta postupno su se skratili i suzili u posljednjih sto godina, a uzrok tome isključivo je čovjek, odnosno lov, utvrdili su znanstvenici. Nosorozi su ranije bili trofejni ulov, a od 2007. u porastu je krivolov zbog toga što se u tradicionalnoj azijskoj medicini koriste njihovi rogovi.

Rezultati istraživanja stručnjaka s Cambridgea, objavljeni u časopisu People And Nature, temelje se na analizama fotografija nosoroga u posljednjih 140 godina.

Znanstvenici vjeruju da učestali lov na nosoroge s većim rogovima znači da su preživjeli oni s manje impresivnim rogovima, a oni sada svoje genetske karakteristike prenose novim generacijama.

Komentar: Prije nekoliko godina znanstvenici su proučavali slonove na afričkom kontinentu i ustvrdili da je sve više slonova koji se rađaju bez kljova. Znanstvenici smatraju da je ova pojava snažan dokaz protiv krivolovaca, koji desetljećima utječu na promjenu gena ovih životinja.


Fish

Znanstvenici snimili ekstremno neobičan fenomen na obali Australije: Južni glatki kit "usvojio" mladog grbavog kita

Wohling je snimku poslala Katy Fannei, istraživačici s australskog projekta Mali bijeli kit, koji prati južne kitove u tom području.

usvojeni mali kit
© Jess Wohling
Južni glatki kit (Eubalaena australis) u Australiji primijećen je s vrlo neobičnim pratiocem u vuči: mladim grbavim kitom (Megaptera novaeangliae). Stručnjaci sumnjaju da bi ovo mogao biti iznimno rijedak primjer usvajanja između vrsta, u kojem je odrasli glatki kit preuzeo ulogu surogat majke za nesrodno mlado.

Jess Wohling, fotografkinja sa sjedištem u Esperanceu u državi Zapadna Australija, snimila je dronom neobičan par koji pliva uz obalu uz obližnju plažu. Ali tek kad je pregledavala snimku shvatila je da vrsta mladunca ne odgovara vrsti odrasle jedinke s kojom je plivalo. "Pomislila sam: 'Ovo sigurno ne može biti točno'", rekla je Wohling za australsku novinsku stranicu ABC News.

Wohling je snimku poslala Katy Fannei, istraživačici s australskog projekta Mali bijeli kit, koji prati južne kitove u tom području. Fannei je bila "oduševljena" slikama. "Poslala sam poruku svima koje poznajem", rekla je Fannei za ABC News. "Prijateljica sam ili kolega s puno istraživača kitova koji imaju mnogo više godina iskustva od mene, i svi su oni također bili stvarno iznenađeni", kazala je.

Galaxy

Najbliža poznata crna rupa Zemlji otkrivena nakon višegodišnje potrage

black hole close to earth  Gaia BH1
© GeminiObs/NOIRLab/NSF/AURA/J. da Silva/Spaceengine/M. ZamaniAstronomi koji koriste Međunarodni opservatorij Gemini, kojim upravlja NSF-ov NOIRLab, otkrili su Crnu rupu najbližu Zemlji
Astronomi su otkrili Zemlji najbližu poznatu crnu rupu, udaljenu "samo" 1.600 svjetlosnih godina.

Naučnici su izvijestili da je ova crna rupa deset puta masivnija od našeg Sunca i tri puta bliža od prethodne najbliže crne rupe, prenosi Tanjug, pozivajući se na AP.

Predio u svemiru identificiran je posmatranjem kretanja njegove zvijezde pratioca, koja kruži oko crne rupe na približno istoj udaljenosti kao što Zemlja kruži oko Sunca.

Crna rupa prvobitno je otkrivena pomoću letjelice Evropske svemirske agencije Gaia, rekao je Kareem El-Badry iz Harvard-Smithsonijan centra za astrofiziku.

Moon

Kina testirala „najmoćniji svemirski raketni motor na tečno gorivo“

video zid
© AP Photo / Mark Schiefelbein
Kineska vazduhoplovna agencija ocenila je da je test najvećeg raketnog motora u zemlji sa potisnikom uspešan, pošto ova azijska zemlja planira da pošalje astronaute na Mesec radi izgradnje baze.

Sa kombinovanim motorom sa tečnim kiseonikom i kerozinom od 500 tona potiska, ovaj svemirski sistem je najmoćniji te vrste na planeti, navodi "Sout Čajna mornih post". Test je obavljen na institutu 6. Kineske aerokosmičke korporacije za nauku i tehnologiju, najvećoj kompaniji za razvoj raketa na tečno gorivo u Kini.

Blackbox

Hoće li LISA pronaći gravitacijske valove i dokazati da je Einstein bio u pravu?

svemir
© mozZz - stock.adobe.comEkstrasolarni planet, zvjezdani skup i maglica u svemiru
Ljudi su gledali u noćno nebo i razmišljali o tome što sve to znači otkako smo ložili vatre i crtali grube crteže na zidovima špilja. Prešli smo dug put od tih dana, ali mnoge misterije ostaju kada je u pitanju svemir. Sada, znanstvenici sa Sveučilišta u Nottinghamu predviđaju da bi gravitacijski valovi otkriveni u svemiru u budućnosti mogli dati odgovore na neka dugotrajna pitanja svemira.

U suradnji s međunarodnim timom znanstvenika, profesor Thomas Sotiriou iz Centra gravitacije Sveučilišta u Nottinghamu pokazao je nevjerojatnu točnost svemirskog interferometra LISA (laserska interferometarska svemirska antena). LISA može promatrati gravitacijske valove i detektirati nova fundamentalna polja u kozmosu s neviđenom preciznošću.

Na detaljnijoj razini, LISA je svemirski detektor gravitacijskih valova (GW) koji Europska svemirska agencija planira lansirati 2037. Autori studije vjeruju da će ovo lansiranje omogućiti uzbudljive nove načine istraživanja i razumijevanja našeg svemira.

"Nova fundamentalna polja, a posebno skalari, predloženi su u raznim scenarijima: kao objašnjenja za tamna tvar, kao uzrok ubrzanog širenja Svemira ili kao niskoenergetske manifestacije dosljednog i potpunog opisa gravitacije i elementarnih čestica. Sada smo pokazali da će LISA ponuditi neviđene mogućnosti u otkrivanju skalarnih polja i to nudi uzbudljive prilike za testiranje ovih scenarija," kaže profesor Sotiriou, direktor Nottingham Center of Gravity, u sveučilišno izdanje.

Boat

Prva u svetu samohodna platforma omogućiće ažuriranje geoloških karti Arktika

Platforma severni pol
© Press-služba AO «Admiralteйskie verfi»Platforma "Severni pol"
Samohodna platforma otporna na led "Severni pol" omogućiće istraživanje reljefa Severnog ledenog okeana i ažuriranje geoloških karti Arktika, izjavio je ministar za prirodne resurse Rusije Aleksandar Kozlov na sastanku sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Ministar je saopštio da već čitavih mesec dana u Severnom ledenom okeanu radi ruska naučna ekspedicija "Severni pol 41" na samohodnoj platformi.
"Biće istražen i reljef okeana. Trenutno on nije proučen u potpunosti. Zahvaljujući uzorcima tla sa dna, geolozi mogu da ažuriraju državne geološke mape Arktika", izjavio je Kozlov.

Blackbox

Banane imaju čudne setove kromosoma i misteriozne "pretke"

banane
Ludi obično vole znati odakle potječe ono što unose u sebe. Za većinu namirnica znamo porijeklo, ali stručnjaci su još uvijek zbunjeni odakle zapravo stiže jedno voće koje je sveprisutno u dućanima - banane.

Opsežna genetska analiza više od 100 sorti divljih i kultiviranih banana razotkrila je zamršenu povijest kultivacije ovog voća i otkrila da možda još uvijek postoje tri dosad nepoznata "pretka". Stručnjaci za banane žele ući u trag tim misterioznim prethodnicima kako bi vidjeli mogu li njihovi geni pomoći u održavanju modernih usjeva banana.

"Pripitomljavanje banane puno je kompliciranije nego što sam mislio", rekao je evolucijski biolog Loren Rieseberg sa Sveučilišta British Columbia, a prenosi Science.

Satellite

Belorusija i Rusija formiraju zajedničku grupu satelita u svemiru

satelit
© CC0 / Pixabay
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da su se Belorusija i Rusija dogovorile da formiraju zajedničku grupu satelita u svemiru koji će se, između ostalog, koristiti i u vojne svrhe.
"Dogovorili smo se sa Rusijom da u svemiru formiramo zajedničku konstelaciju svemirskih aparata. To neće biti samo u vojne svrhe. Rusija je ogromna. Uspeli smo da se uglavimo u taj program i zajedno sa Rusima pravimo tu konstelaciju satelita", rekao je Lukašenko, prenela je beloruska agencija "Belta".

Galaxy

Znanstvenike zbunjuju zvijezde koje prkose Newtonovim zakonima gravitacije

Novoformirane zvijezde
© NASANovoformirane zvijezde
Novi rad objavljen u Journal Monthly Notices of the Royal Astronomical Society opisuje misteriozne zvjezdane skupove čije je otkriće zaprepastilo stručnjake. Znanstvenici su pomnom analizom došli do zaključka da neki od njih očito prkose poznatim zakonima fizike.

Newtonovi zakoni

Kako sada stvari stoje, čini se da novootkriveni klasteri zvijezda krše naše konvencionalno razumijevanje gravitacije. Središta galaksija obično sadrže velike spiralno povezane zvjezdane skupove. Neki od ovih skupova spadaju u kategoriju otvorenih zvjezdanih skupova. Zvjezdani klasteri nastaju izgaranjem velikog oblaka plina tijekom kratkog vremenskog razdoblja. U procesu dolazi do akumulacije zvijezda, najčešće u parovima "plimnih repova" koji se kreću jedan za drugim.

"Prema Newtonovim zakonima gravitacije, lutajuća zvijezda može slučajno završiti u jednom od repova", objasnio je Jan Pflamm-Altenburg, koautor nedavno objavljenog rada u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society. Shodno tome, oba bi repa trebala sadržavati otprilike isti broj zvjezda." Međutim, čini se da neka od njihovih nedavnih opažanja prkose konvencionalnoj fizici. Znanstvenici su upravo pokazali da to što smo mislili nije istina", rekao je Pflamm-Altenburg. "U klasterima koje smo proučavali, prednji rep je uvijek sadržavao značajno više zvijezda nego stražnji rep."