Znanost i tehnologijaS


Info

Znanstvenici iz V. Britanije stvorili ljudsko-svinjske embrione kombinirajući matične ćelije ljudi i DNK svinje

Naučnici pokušavaju riješiti problem nedostatka organa za transplataciju: Ljudski organi uzgajaju se u svinji

Britanski naučnici stvorili su ljudsko-svinjske embrione kombinirajući matične ćelije ljudi i DNK svinje kako bi uzgajali ljudske organe u tijelu svinja.
Cilj im je riješiti problem nedostatka organa za transplantaciju.

Ovaj program naišao je na osudu kritičara koji kažu da takvi hibridi predstavljaju "vrijeđanje ljudskog dostojanstva". Hibridini embrioni implantiraju se u žive svinje i razvijaju se 28 dana prije nego budu testirani i uništeni.

Ideja je da se takav embrion razvije u svinji i fetus bi imao organ napravljen od ljudskih ćelija. Ovi organi bi se mogli izvaditi i transplantirati u pacijente kojima su potrebni organi.

Eksperti su podijeljeni između etike i napredovanja u genetskom istraživanju. Pristalice su kazale kako bi ovo smanjilo broj umrlih osoba koje čekaju na transplantaciju organa. Protivnici su kazali da je ovo zastrašujuće poput "Frankensteinove nauke".

Naučnici trenutno rade na stvaranju pankreasa. Hibridne životinje još nisu dozvoljene tako da nije poznato šta će se desiti s ovim projektom. Poznato je da je Velika Britanija prva zemlja koja je dozvolila vantjelesnu oplodnju embrionom koji se sastoji od ćelija tri roditelja te je dozvolila genetske promjene na ljudskim embrionima. Ipak, ni u jednom nisu bili uspješni jer je ljudsko tijelo odbacivalo strano tkivo.

Saturn

Nova studija: Sateliti Saturna su stari 100 miliona godina

Nova studija: Sateliti Saturna su stari 100 miliona godina
© NASA
Nova studija pokazuje da su Saturnovi prstenovi kakvi su nam danas poznati, možda nastali za vreme poslednjeg doba "vladavine dinosaurusa". Istraživači smatraju da su sateliti Saturna stari oko sto miliona godina.

Rezultati astronomskih istraživanja obično se izražavaju u milijardama godina, ali kada su u pitanju Saturnovi prstenovi i neki od njegovih satelita, desetine miliona godina su pogodnije.

Prema novoj studiji, Saturnovi prstenovi kakvi su nam danas poznati, možda su nastali i posle epohe dinosaurusa.

Istraživači SETI instituta koristili su podatke koji su prikupljeni u misiji „Kasina" i kompjutersko modeliranje Nase, kako bi analizirali orbite Saturnovih satelita i na taj način odredili njihov „datum rođenja". Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu „Astrofizikal džurnal".

Planeta je „otkrivena" početkom 17. veka, i tada se verovalo da Saturnovi prstenovi postoje od kad postoji i sama planeta.

Međutim, godine 2012, francuski astronomi otkrili su da je efekat plime, uz silu gravitacije, uticao na nastanak prstenova, koji su sastavljeni uglavnom od leda. To ukazuje da su Saturnovi sateliti, a verovatno i prstenovi, formirani kasnije nego sama planeta.

Hourglass

Nova vremenska skala: Veliko izumiranje vrsta na kraju perma desilo se u periodu od 60.000 godina

Nova vremenska skala: Veliko izumiranje vrsta na kraju perma desilo se u periodu od 60.000 godina
Vodozemci iz središnje Njemačke u perma razdoblju

Najveće masovno izumiranje u istoriji biljnog i životinjskog sveta dogodilo se pre otprilike 252 miliona godina, kada je „izbrisano” više od 96% morskih vrsta i 70% života na kopnu - uključujući najveće insekte koji su ikada živeli na Zemlji.
Bilo je više naučnih teorija o uzroku ovog izumiranja ‒ od udara asteroida, masivinih erupcija vulkana, do kataklizmičkih klimatskih događaja koji su zadesili Zemlju.

Međutim, istraživači sa Instututa za tehnologiju u Masačusetsu (MIT) otkrili su da se veliko izumiranje vrsta na kraju perma desilo u periodu od 60.000 godina, a to je, posmatrano iz geološke perspektive ‒ gotovo trenutno. Nova vremenska skala bazirana na preciznim metodama datiranja ukazuje i na to da se najveće izumiranje u istoriji dogodilo barem deset puta brže nego što su naučnici do sada mislili.

Pored određivanja vremenskog raspona, istraživači su otkrili i da su okeani doživeli talas lakog ugljenika 10.000 godina pre masovnog istrebljenja, što je najverovatnije izazvalo masivnu emisiju ugljen-dioksida u atmosferu. Moguće da je ova dramatična promena na Zemlji dovela do velike acidifikacije (zakiseljenja) okeana i povećanja temperature mora za deset (ili više) stepeni Celzijusa, što je prouzrokovalo pomor većine morskog sveta.

Koje su to promene u prirodi izazvale najvišu tačku ugljen-dioksida ‒ vodeća teorija među geolozima i paleontolozima govori o raširenim, dugotrajnim vulkanskim erupcijama iz Sibirskih zamki, u regionu Rusije čija su stepenasta brda rezultat ponovljenih erupcija magme.

Ipak, geolozi sa Instituta (MIT) smatraju da nijedna dosadašnja hipoteza ne objašnjava na najbolji način hronologiju događaja. Proučavanjem stena koje su se formirale u periodu masovnog izumiranja, otkriveni su čudni događaji koji su tada zadesili prirodu. Kako bi se odredilo da li su erupcije iz Sibirskih zamki zaista bile ʼokidačʼ masovnog povećanja ugljen-dioksida u okeanima, naučnici su upotrebili nove metode datiranja da bi uspostavili vremensku skalu vulkanskih erupcija, za koje se smatra da su prekrile više od pet miliona kubnih kilometara zemlje u razdoblju perma.

Bizarro Earth

Magma raste izvan vulkanske zone na Novom Zelandu

Magma raste izvan vulkanske zone na Novom Zelandu
© Colin Monteath / Minden / NGC
Geofizičari iz Novog Zelanda otkrili su ugrušak u zemljinom omotaču ispod zaliva Plenti u području obale Severnog ostrva.

To može da izazove zemljotres i probudi neaktivni vulkan Taupo.

Magma upada u kontinentalnu koru izazivajući deformaciju. To se dešava u neposrednoj blizini vulkanske zone na Severnom ostrvu, koja miruje poslednjih nekoliko stotina godina.

Magma raste izvan vulkanske zone na Novom Zelandu
Bez obzira na to što se u savremenoj geofizici veza pomeranja zemljinog omotača, tektonika i vulkanizam ne izučavaju toliko detaljno koliko bi želeli naučnici, otkrivanje ugruška ne isključuje da se vulkan Taupo može aktivirati.

U najgorem slučaju Severno ostrvo može postati mesto najintenzivnije vulkanske aktivnosti na planeti — do ovih zaključka su došli naučnici nakon radiolokacione interferometrije sa evropskog satelita Envisat i analiza podataka Dži-Pi-Esa,prenosi “Sputnjik”.

Erupcija vulkana Taupo, koja se dogodila pre 26.500 godina bila je najveća za poslednjih 70.000 godina na Zemlji. Sloj pepela je prekrio skoro čitavu teritoriju Severnog i Južnog ostrva.

Erupcija je dovela do formiranja ogromnog kratera koji je u ovom trenutku delimično napunjen vodom jezera Taupo.

Wolf

Pas je postao najbolji čovjekov prijatelj dva puta, pripitomljavanje odradile 2 grupe ljudi udaljene hiljadama kilometara

Pas je postao najbolji čovjekov prijatelj dva puta, pripitomljavanje odradile 2 grupe ljudi udaljene hiljadama kilometara
Prema novoj studiji pripitomljavanje pasa je bilo neizbežno, ali se tokom istorije desilo više nego jednom.

Po radu objavljenom u magazinu Sajens, pripitomljavanje pasa su odradile dve grupe ljudi udaljene međusobno hiljadama kilometara.

Ova činjenica bi mogla da bude kraj raspravama da li su životinje pripitomljene prvo u Aziji ili Evropi.

Istraživači su do ovog zaklljčka došli ispitujući DNK i ostataka 59 pasa koji su živeli pre tri i 14 hiljada godina, kao i kompletan genetski materijal psa koji je živeo pre 4.800 godina u Irskoj.
Pas je postao najbolji čovjekov prijatelj dva puta, pripitomljavanje odradile 2 grupe ljudi udaljene hiljadama kilometara

Znanstvenici su stvorili evolucijsku povijest pasa od strane sekvenciranja genoma 4800 godina starog psa, koristeći kost iskopanu na ulazu u neolitsku grobnicu, Newgrange u Irskoj (na slici)

Blue Planet

Paun pauci: Znanstvenik pronalazi 7 novih vrsta ovih slatkih stvorenja

Paun pauci: Znanstvenik pronalazi 7 novih vrsta ovih slatkih stvorenja
© Jürgen Otto
Australija je dom mnogih čudnih i neobičnih životinja, ali i jednog malenog, slatkog, rasplesanog Paun pauka (Maratus volans).

Ova simpatična stvorenja narastu do 5 mm, a samo mužijaci imaju ‘paunov rep’.

Vjerovatno po slikama i sami možete zaključiti zbog čega ga zovu ‘paun’ pauk. Leđa ovog pauka su pokrivena ljuskicama u crnoj, crvenoj, narančastoj i plavo-zelenoj boji, koje miješanjem stvaraju cijeli spektar duginih boja.
Paun pauci: Znanstvenik pronalazi 7 novih vrsta ovih slatkih stvorenja
© ageekyworld.com

Butterfly

Mutacija gena omogućava leptirima da izmjene boju kako bi bili nezapaženi za grabljivce

Mutacija gena omogućava leptirima da izmjene boju kako bi bili nezapaženi za grabljivce
© Chris Jiggins, St John's College, Cambridge

Britanski naučnici su otkrili da mutacija gena omogućava leptirima da izmene boju, a čak i izgled krila da bi izbegli grabljivicama, te neki menjaju boju da bi ličili na stablo nekog drveta.


Jedan noćni leptir, "biberasti moljac" (Biston betularia) najpoznatiji je po tome. Ima ga u engleskim gradovima i obično je svetle boje, neprimetan na stablu breze. Tokom industrijske revolucije u Engleskoj u 19. veku, drveće je počela da prekriva ugljena prašina, te su i stabla breza postala tamnija. "Biberasti moljac" se tada prilagodio da bi ostao nezapažen na potamnelom drveću.
Mutacija gena omogućava leptirima da izmjene boju kako bi bili nezapaženi za grabljivce
Mutacija gena: Noćni leptir je prilagodio boju od bijele do crne tokom Industrijske revolucije kako bi izbjegao predatore

Binoculars

Naučnici otkrili masivnu morsku spužvu na dubini od 2100 metara kod havajskih ostrva

Naučnici otkrili masivnu morsku spužvu na dubini od 2100 metara kod havajskih ostrva
© NOAA

Najveći morski sunđer na svetu, veličine manjeg kombija, nađen je u dubokim vodama kod Havaja, ali naučnici još nisu utvrdili kojoj vrsti pripada.


Tim naučnika otkrio je sunđer na dubini od oko 2.100 metara u zaštićenom području kod obala Severozapadnih havajskih ostrva, koje je najvećim delom neistraženo.

Retku životinju, plavičasto-bele boje, nalik mozgu, ugledali su naučnici prošlog leta kada su je snimile kamere zakačene na njihovo podvodno vozilo. Naučnici iz Nacionalne agencije za okeane i atmosferu (NOAA) i Univerziteta Havaja proučavali su sunđer oko godinu dana pre nego što su objavili svoje zaključke.

"Najveći deo naše planete leži u dubokim vodama i velika većina toga nikada nije bila istražena. Otkriće tako ogromnog i verovatno starog sunđera ističe koliko mnogo može da se nauči istraživanjem dubokih i prastarih okruženja", izjavio je istraživač Danije Vagner iz NOAA.

U studiji objavljenoj ove sedmice u naučnom magazinu "Marine biodiversity" navodi se da je sunđer nađen u vodama Severozapadnog nacionalnog parka na Havajima, najvećem zaštićenom području u SAD i jednom od najvećih na svetu. Biolog Kristofer Keli iz Podvodne istraživačke laboratorije na Havajima, koji je pomogao Vagneru u vođenju ekspedicije, izjavio je da su uzeli uzorke sunđera iste vrste koji su našli dan pre ogromne životinje i poslali ih najboljim svetskim stručnjacima, ali da niko nije mogao da utvrdi kom rodu pripada nađena životinja.

Satellite

Rosetta pronalazi fosfor u prašini komete, ključni element u svim živim organizmima

Rosetta pronalazi fosfor u prašini komete, ključni element u svim živim organizmima
© Getty

Znanstvenici su prvi put izravno otkrili ključne organske elemente u kometu, što potvrđuje teoriju da su ih ta nebeska tijela davno donijela na Zemlju i diljem Sunčevog sustava, objavili su znanstvenici u subotu.


Svemirska letjelica Europske svemirske agencije Rosetta nekoliko je puta detektirala aminokiselinu glicin pomoću koje živi organizmi sintetiziraju proteine, u oblaku plina i prašine oko kometa 67P/Čurjumov-Gerasimenko, piše BBC.

Glicin je ranije neizravno otkriven u uzorcima koji su na Zemlju pali 2006. s drugog kometa Wilda 2. No, uzorci otkriveni u američkoj saveznoj državi Utah bili su kontaminirani, što je otežalo znanstvene analize.

"Činjenica da je glicin otkriven u više kometa pokazuje da ni Wild 2 niti 67P nisu izuzeci", rekla je Kathrin Altwegg sa sveučilišta u Bernu koja je vodila istraživanje objavljeno u časopisu Science Advances.

Otkriće ukazuje na to da je glicin uobičajeni element u dijelovima svemira gdje nastaju zvijezde i planeti, kaže Altwegg.

"Aminokiseline su posvuda i život je mogao nastati u bilo kojem dijelu svemira", istaknula je.

Njezin je tim pronašao i fosfor, ključni element u svim živim organizmima, kao i druge organske molekule u prašini oko 67P.

To je prvi put da je oko kometa pronađen fosfor, navodi BBC.

Znanstvenici dugo raspravljaju o okolnostima koje su dovele do pojave života na Zemlju prije nekoliko milijardi godina, uključujući i hipotezu da su kometi i asteroidi s organskim elementima pali u oceane na Zemlji u ranoj fazi njezine povijesti.

Bizarro Earth

Planeta Kepler-62f, udaljena od Zemlje 1200 svjetlosnih godina, mogla bi imati uslove za održavanje jednostavnog života

Planeta Kepler-62f, udaljena od Zemlje 1200 svjetlosnih godina, mogla bi imati uslove za održavanje jednostavnog života
Umjetnički prikaz planete Kepler-62f
Nova studija objavljena u naučnom listu Astrobiology ukazala je na mogućnost postojanja jednostavnog života na planeti 1.200 svjetlosnih godina udaljenoj od Zemlje.

Riječ je o petoj planeti solarnog sistema zvijezde Kepler-62. Planeta je oko 40 posto veća od Zemlje, a njeno sunce je manje i hladnije od naše matične zvijezde. Planeta je zbog svoje pozicije u sistemu dobila ime Kepler-62f i mogla bi imati uslove za održavanje jednostavnog života.
Planeta Kepler-62f, udaljena od Zemlje 1200 svjetlosnih godina, mogla bi imati uslove za održavanje jednostavnog života