Astronomi su uspjeli uhvatiti trenutke u kojima su dva sjajna blijeska obasjala tamnu stranu Mjeseca, kada su se meteori veličine oraha zabili u njegovu površinu sredinom srpnja.

Dok udari manjih nebeskih objekata u Mjesec nisu toliko rijetki, radi se o brzim i kratkim događajma, zbog čega ih je teško detektirati, piše Daily Mail.

Maleni kamenčić, ali veliki bljesak

Znanstvenici opremljeni Sustavom za otkrivanje i analizu udara na Mjesec (Moon Impacts Detection and Analysis System - MIDAS) uspjeli su uhvatiti fenomen na djelu koordiniranjem teleskopa iz tri zvjezdarnice u Španjolskoj. Prvi meteor zabio se u Mjesec 17. srpnja, tvrdi Europska svemirska agencija. A drugi svemirski kamenčić udario je 24h kasnije.

Novi radio teleskop u Kanadi uhvatio je nepoznat signal iz dalekog svemira, poznat pod nazivom FRB (Brzi radio izboji).

Teleskop nazvan CHIME (Canadian Hydrogen Intensity Mapping Experiment) smješten u Britanskoj Kolumbiji, 25. srpnja je po prvi puta uhvatio FRB signal frekvencije ispod 700 MHz i nazvao ga FRB 180725A.

Po definiciji FRB su radio emisije koje traju nekoliko milisekundi i dolaze iz nepoznatog izvora negdje iz svemira. Prvi put je zabilježen prije nekih desetak godina, što znači da je riječ o jednoj od novijih kozmičkih misterija, piše Cnet.

Prema nekim od objašnjenja za ove pojave, moguće je da se radi o izboju magnetara (neutronske zvijezde s vrlo jakim magnetskim poljem), eksploziji crne rupe, ali neki kažu da je upravo to znak postojanja napredne vanzemaljske civilizacije.

CHIME je pušten u pogon prije nešto manje od godinu dana, a dizajniran je za prikupljanje podataka o FRB-ovima i drugim pojavama koji bi mogli dati odgovore na druga pitanja iz područja astrofizike. Otkriće FRB 180725A, objavljeno u AstronomersTelegram, vrlo je zanimljiv moment neistraženog područja, a potencijalno će poslužiti kao poticaj ostalim astronomima da obrate pažnju na ponovljene izboje na svim frekvencijama.

U priopćenju se ističe da su u proteklom tjednu zabilježeni i drugi FRB-ovi niskih frekvencija od čak 400 MHz-a, a prema prvim spoznajama, ti fenomeni nisu potekli od nekog izvora s planete Zemlje.

Do sada, otkriven je samo jedan ponavljajući FRB, a istraživači kažu da pojava koja šalje taj signal iz svemira zapanjujuće moćna.

Nova istraživanja međunarodnog tima fizičara otkrila su da Velika piramida iz Gize može da koncentruje elektromagnetnu energiju u svojim skrivenim komorama i pod svojom bazom.

Naučnici Univerziteta Itmo u Rusiji i nemačkog Laserskog centra iz Hanovera primenili su metode teorijske fizike da bi istražili mogu li piramide da emituju radio-talase.

Njihove kalkulacije su predviđale da u rezonantnom stanju piramida može koncentrovati elektromagnetnu energiju u svojim unutrašnjim komorama, kao i pod svojom bazom, gde se nalazi treća nedovršena komora.

Velika piramida je najveća i najkompleksnija piramida na platou Giza. Prošle godine je otkrivena skrivena komora dužine 30 metara, koja je dodatno podstakla teorije o misteriji najstarijeg od Sedam čuda drevnog sveta i pokrenula nova istraživanja.

"Egipćanske piramide su oduvek privlačile veliku pažnju i mi naučnici smo zainteresovani za njih, pa smo odlučili da posmatramo Veliku piramidu kao strukturu za rezonantno odašiljanje radio-talasa", objasnio je dr Andrej Evliukhin, koautor studije.

Istraživački tim je stvorio 3D model piramide i koristio analitičke metode teorijske fizike, kako bi došao do svojih zaključaka.

Naučnici su sproveli multipolnu analizu - metod koji se široko koristi u fizici za proučavanje interakcije između kompleksnog objekta i elektromagnetnog polja.

​Zbog nedostatka informacija o fizičkim svojstvima piramide, istraživači su morali da baziraju istraživanje na brojnim pretpostavkama - uključujući i to da u sebi nema nepoznatih šupljina i da je građevinski materijal sa svojstvima običnog krečnjaka ravnomerno raspoređen unutar i izvan piramide.

"Na osnovu ovih pretpostavki dobili smo zanimljive rezultate koji mogu da imaju važne praktične primene", rekao je Evliukhin.

Oni se nadaju da ovo otkriće može da se koristi za razvoj senzora i visoko efikasnih solarnih ćelija.

"Odabirom materijala sa odgovarajućim elektromagnetskim svojstvima možemo dobiti piramidalne nanočestice sa praktičnom primenom u nanosenzorima i efektivnim solarnim ćelijama", rekla je istraživač Polina Kapitainova.

Studija je objavljena u časopisu primenjene fizike.

Otkriće skutoida otvara mogućnosti za nova saznanja u mnogim sferama.

Skutoid predstavlja potpuno novi geometrijski oblik. Njegovo ime potiče od latinske reči "scutellum" koja se odnosi na okrugli deo tela kod insekata. Otkriven je od strane naučnika koji su istraživali epitelne ćelije, koje služe kao materijal za razvoj embriona koji pokriva ljudske organe, krvne sudove i kožu. Važno je napomenuti da, iako je skutoid važan za biologiju, ovaj oblik je naučnicima decenijama bio nepoznat ili slabo definisan. Skutoid je često bio definisan kao struktura u obliku prizme ili piramide koja omogućava organima da savijanjem i sličnim pokretima privermeno menjaju svoj oblik. Najnovija studija pokazala je da skutoid ima znatno bitniju ulogu.

"Kada se tkivo savija ono je u mogućnosti da smanji utrošak energije što doprinosi većoj stabilnosti. Podaci ukazuju na to da ćelije zaista dobijaju oblik skutoida", izjavila je Luizma Eskudero, autor studije.

Studija je dalje otkrila da skutoidi pored pomenute funkcije mogu imati ključnu ulogu u razvoju biomedicine. Njihovo otkriće naučnicima daje bolji uvid u to kako se organi razvijaju i šta se tačno dešava u ljudskom telu kada dođe do anomalija u procesu razvoja. To konkretno znači da će naučnici od sada moći lakše da stvaraju veštačko tkivo i organe u laboratorijskim uslovima, što dalje može odvesti u još veća sazanja o živom svetu.

Skutoid je otkriven spajanjem tri naučne oblasti - matematike, biologije i fizike. Interesantna činjenica je da je ovaj geometrijski oblik, pre nego što je definisan u biologiji, oktriven korišćenjem matematičke teorije tj. pomoću Vornojevog dijagrama. Naučnici smatraju otkriće ovog geometrijskog tela velikim napretkom čije će dalje istraživanje dovesti do još bitnijih otkrića.

Znanstvenici su prvi put uočili izuzetno zanimljivog hibrida blizu obale Havajskog otočja. Riječ je o križancu kita i grubozubog dupina, piše BBC.

Iako su svi mediji prenijeli da je riječ o 'wolphinu' (engl. složenica riječi kit i dupin), jedan od havajskih znanstvenika tvrdi kako to baš nema smisla.

- Mislim da to komplicira situaciju još više, nema smisla tako ga nazivati, upozorava biolog Robin Baird, jedan od autora istraživanja pri istraživačkom centru Cascadia u državi Washington.

U studiji objavljenoj prošloga tjedna, znanstvenici ističu da je životinja uočena blizu obale otoka Kauai u kolovozu 2017. godine i čini se da je to prvi zapis o križancu te dvije vrste.

Znanstvenici su neobičnog križanca promatrali 14 dana tijekom njegova 1280 kilometra dugog putovanja sa skupinom dupina.

Riječ je tek o trećem primjerku mješanca rođenog u divljini u obitelji dupina.

Naziv 'wolphin' prvi put je korišten u slučaju križanca rođenog 1985. godine u havajskom Sea Life Parku. Nazvali su ga Kekaimalu, a riječ je o hibridu lažnog kita ubojice i atlantskog dobrog dupina. Kekaimalu još uvijek živi u velikom akvariju u glavnom gradu Havaja Honoluluu. Poznat je samo još jedan takav hibrid, rođen u velikom oceanariju u Japanu 1981. godine, no taj je križanac uginuo nakon nekoliko mjeseci.

Iako je vijest snažno odjeknula u medijima te se spominje da je riječ o novoj vrsti, Robin Baird upozorava kako je prerano govoriti o tome.

Stanovnici sjeverne hemisfere, uključujući one koji žive na sjeveroistoku Rusije, moći će u avgustu da uživaju u dva spektakularna astronomska fenomena, a to su djelimično pomračenje Sunca i kiša meteorskog roja Perseidi, saopšteno je iz Moskovskog planetarijuma.

U saopštenju se navodi da će se djelimično pomračenje Sunca dogoditi 11. avgusta, dok će kiša meteora Perseida biti na svom vrhuncu u noći između 12. i 13. avgusta.

Prema navodima astronoma, maksimalno pomračenje Sunca dogodiće se u 12.46 časova po moskovskom vremenu, a najbolje će se vidjeti sa ruskog Vrangelovog ostrva, javio je TASS.

Tokom kiše meteora, do stotinu meteora moći će da se vidi u jednom času.

Perseidi potiču od komete Svift-Tatl, koju su 1862. godine otkrili Luis Svift i Horas Tatl.

Kometa Svift-Tatl će 2126. godine približiće se Zemlji na udaljenost od oko 23 miliona kilometa

Dva crva, koji su se nalazili u permafrostotu (zamrznutom sloju zemljišta) više od 42.000 godina, oživjeli su nakon što su ih naučnici odmrzli i zbog toga se smatraju najstarijim oblicima života na zemlji.

Ruski naučnici su potvrdili da se dva, od 300 pronađenih drevnih nematoda iz doba vunenih mamuta - cjevastih crva - kreću i jedu nakon što su se vratili u život u laboratoriji Instituta za fiziku i biohemiju u Rusiji, a njihove kolege s univerziteta Prinston koje sarađuju s njima na ovom projektu, tvrde da su "demonstrirane sposobnosti organizama za dugotrajnu kriptobiozu u slojevima permafrostota".

Promjena klime utiče i na broj samoubistava, pokazala je obimna nova studija naučnika kalifonijskog Univerziteta Stenford.

Naučnici upozoravaju da klimatske promjene mogu uticati na broj samobistava podjednako kao i privredna recesija, za koju je poznato da umnožava slučajeve u kojima ljudi dižu ruku na sebe.

Veza između mentalnog zdravlja i globalnog zagrijevanja nije dosad bila obimno istraživana, navodi Guardian.

Najnoviji rezultati, na osnovu upoređivanja rasta temperature i slučajeva samoubistava širom SAD i Meksika u posljednjih nekoliko decenija, pokazali su, međutim, da nekakva veza ipak postoji.

Kako se navodi, stopa samoubistava rasla je za 0,7 odsto u SAD i za 2,1 odsto u Meksiku kad bi prosječna mjesečna temperatura skočila za 1 stepen Celzijusa.

Istaživanje je uzelo u obzir i sezonske varijacije, nivo siromaštva, pa čak i vijesti o samoubistvima poznatih ličnosti, koje neki ljudi možda slijede.

Naučnici su otkrili da su topliji periodi dovodili do većeg broja samoubistava, bez obzira na bogatstvo i na uobičajenu klimu u određenom dijelu zemlje.

"Važno je određivanje da li stopa samoubistava odgovara ili ne odgovara klimatskim uslovima, pošto samoubistva sama po sebi odnose više života nego svi oblici nasilja zajedno, i nalaze se među prvih 10-15 razloga smrti globalno", kaže profešor Maršal Burk, sa Univerziteta Stenford.

On i njegove kolege objavili su pomenuto istraživanje u časopisu "Nature Climate Change".

Znanstvenici imaju dokaz o postojanju tekuće vode na Marsu, objavio je u srijedu poslijepodne BBC.

Radi se o jezeru za koje vjeruju da leži ispod južne polarne kape, te da je široko oko 20 km. Riječ je o prvom znaku trajnog vodenog tijela na Crvenom planetu.

"Vjerojatno se ne radi o velikom jezeru", rekao je voditelj istraživanja profesor RobertoOrosei.

NASA-ini roveri, poput Curiositya svojim su istraživanjem područja bivših jezera otkrili kako je na Marsu nekoć postojala i voda na površini, no ovo je prvi znak da tekuća voda i još sada postoji na Marsu. S obzirom da se Marsova atmosfera s vremenom znatno stanjila, jedina preostala voda na površini je ona zarobljena u ledu.

Do otkrića se došlo korištenjem Marsisa, radarskog uređaja na orbiteru Mars Express. Marsis nije uspio odrediti dubinu jezera, no znanstvenici smatraju kako se radi o dubini od najmanje jednog metra. "To ga kvalificira kao vodeno tijelo, a ne samo nakupinu otopljene vode između glečera i stijena, kakvih slučajeva ima i kod nekih glečera na Zemlji", dodao je prof. Orosei.

Radarski instrumenti poput Marsisa proučavaju površinu i područje odmah ispod površine planeta slanjem signala i proučavanjem onoga što se odbije natrag.

Voda (ne)znači život

No ovo otkriće ne znači ništa definitivno u vezi postojanja života. Bar ne za sada.

U jedinstvenoj studiji, genetičari sa Sveučilišta u Alabami uspjeli su obrnuti proces starenja kod miševa, tako što su otkrili koje promjene u stanicama izazivaju pojavu bora, padanje dlake i rast sijedih. Miševi su prvo terapijom umjetno postarani, a ukidanje te terapije dovelo je do uklanjanja boja i ponovnog rasta dlake u boji.