Znanost i tehnologijaS


Attention

Rastuća opasnost od deepfake tehnologije: Nixon čita lažan i izmišljen govor o katastrofi na Mjesecu koja se zapravo nikada nije dogodila

tehnologija
Događa se 18. srpnja 1969., Richard Nixon prenosi svečanu vijest: "Slijetanje letjelice Apollo 11 na Mjesec završilo je tragično."

To je ono što istraživači MIT-a žele da vidite u njihovom uvjerljivom doktoriranom videu, koji sadrži govor koji zapravo nikada nije izrečen.

Stručnjaci u AI području stvorili su video-zapis predsjednika Nixona, koji najavljuje govor o smrti astronauta nakon neuspjele misije slijetanja letjelice Apollo 11 na Mjesec. 7-minutni video, pod naslovom "O katastrofi na Mjesecu", sadrži stvarne NASA-ine snimke, koje su dodatno uređene, kako bi se stvorio dojam da se na šatlu Apollo 11 dogodila katastrofa.

Umjetna inteligencija, koja govori kao da govori Nixon, odaje počast Neilu Armstrongu i Edwinu 'Buzzu' Aldrinu, dvojici astronauta koji su hodali Mjesecom.

"Sudbina je uredila da ljudi koji su otišli na Mjesec, kako bi po njemu hodali u miru, sada na njemu i počinu u miru", kaže Nixon.

"Ovi hrabri ljudi, Neil Armstrong i Edwin Aldrin, znaju da nema nade za njihov oporavak. Ali oni također znaju da je čovječanstvo iz njihove žrtve dobilo nadu".

Nixonove primjedbe u videozapisu preuzete su iz stvarnog govora o nepredviđenim situacijama, koje je pripremio njegov govornik William Safire, u slučaju da pokušaj spuštanja na Mjesec ne uspije.

Istraživači s Massachusetts Instituta Tehnologije stvorili su Nixonov sintetizirani AI (odnosno umjetnu inteligenciju) koja ima samo glas; umjetna inteligencija nastala je korištenjem tehnologija dubokog učenja i repliciranjem Nixonovih izraza lica, uz korištenje tehnologije zamjene izrečenih riječi.

Blue Planet

Znanstvenici otkrivaju istjecanje metana u morskom dnu Antarktike

antarktika
U podmorju oko južnog polarnog kontinenta na planeti naučnici procenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svetu.

Metan je gas koji čak 84 puta snažnije zagreva atmosferu nego CO2. Odranije se znalo da naveliko počinje da curi s otapanjem permafrosta u Sibiru, ali nikad na polarnom kontinentu. Zbog budućnosti života na Zemlji i čovečanstva, naučnici su zgroženi otkrićem.


Komentar: Ni metan ni CO2 nemaju stvarni utjecaj na klimu, a ako je ovo ležište prirodnog plina, to bi moglo biti dobra za svjetske energetske potrebe. Naš se planet ne zagrijava, a uključena je i Antarktika: Hladnija ljeta ubijaju mahovine šuma Antarktike


U podmorju oko južnog polarnog kontinenta naučnici procenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svetu. Objavljeno istraživanje troje naučnika u časopisu "Rojal sosajeti" otkriva ne samo prvo poznato veliko curenje metana na Antarktiku, nego i to tamo da godinama od početka curenja oko izvora metana na morskom dnu nema bakterija koje bi taj metan proždirale i sprečavale njegov odlazak u atmosferu.

Komentar: Prethodna istraživanja:


Comet

Nova studija: Kiša meteora koja je pogodila Zemlju prije 800 milijuna godina bila je do 60 puta jača od udara asteroida koji je ‘izbrisao’ dinosaure

kiša meteora
© Ilustracija umjetnika, zasluga: Murayama / Osaka UnivKiša meteora na sustavu Zemlja-Mjesec

Znanstvenici drže da je kiša meteorita koja je pogodila Mjesec i Zemlju imala snagu 30 do 60 puta veću od udara asteroida koji je prije oko 65 milijuna godina doveo do masovnog nestanka tri četvrtine života na Zemlji, uključivo i dinosaura


Snažna kiša meteorita pogodila je Mjesec, a najvjerojatnije i Zemlju, prije 800 milijuna godina, snagom puno većom od one kojom je udar prije oko 65 milijuna godina zbrisao s lica zemlje dinosaure, pokazala je studija objavljena u utorak

Zahvaljujući podacima japanske sonde Kaguya koja je lansirana u orbitu oko Mjeseca 2007., znanstvenici sa Sveučilišta Osaka otkrili su da se gigantski asteroid od najmanje 100 kilometara promjera raspao i uronio u sustav Zemlja-Mjesec, imajući golemi utjecaj na život na našoj planeti.

Ta kiša meteorita dogodila se prije 800 milijuna godina i vjerojatno je duboko izmijenila okoliš i biologiju na Zemlji, sugerira studija koja je objavljena u časopisu Nature Communications.

Fireball

Astronomi su identificirali asteroide međuzvjezdanog podrijetla koji nastanjuju Sunčev sustav

asteroid
© NASA
Dok NASA izvještava da prema zemlji kreće pet asteroida, od kojih su četiri promjera preko 50 metara, istraživanje iz Brazila otkrilo je oko 19 svemirskih stijena međuzvjezdanog porijekla, koje se nalaze u našem Sunčevom sustavu.

Znanstvenici Instituta za Geo znanosti i egzaktne znanosti Državnog sveučilišta Sao Paulo identificirali su asteroide formirane u drugom Sunčevom sustavu u galaksiji i klasificirali ih kao kentaure.

Tih 19 izvanzemaljskih asteroida nalazi se između orbita Jupitera i Neptuna, a uočeni su zahvaljujući neobičnoj putanji oko našeg Sunčevog sustava, izjavila je Marija Helena Moreira Morais, jedna od glavnih autorica studije.

Kao primjer, Morais i njezin tim istaknuli su asteroid 514107 Ka'epaoka'awela, što na havajskom znači "zlobni Jupiterov suputnik koji se kreće u suprotnom smjeru".

Orbita svemirske stijene odgovara onoj Jupitera, ali se vrti oko Sunca u suprotnom smjeru. Znanstvenici su koristili računalnu simulaciju za koju kažu da "djeluje kao vremeplov", prateći njenu putanju unazad 4,5 milijardi godina sve do navodnog vremena kada je naš Sunčev sustav nastao.

"Kad smo ga identificirali kao objekt koji dolazi izvan Sunčevog sustava, nismo znali je li to izolirani slučaj ili je dio velike populacije asteroida "useljenika", rekla je Morais. "U ovom najnovijem istraživanju prepoznali smo 19 međuzvjezdanih "kentaura".

Komentar: Više o klasi asteroida kentaura, koji bi potencijalno mogli postati kometi (engl.jezik):


Control Panel

SOTT Fokus: "COVID cjepiva" i "genetski modificirani ljudi"

altering DNA
Dr. Carrie Madej liječnica je interne medicine osposobljena za osteopatske bolesti.

U sljedećem videu ona postavlja pitanje što znači biti čovjek. Zašto? Zato što takozvana "COVID" cjepiva primjenjuju rekombinantnu DNA/RNA tehnologiju koja "prepravlja" genetski kod, isto kao što i Monsanto, na primjer, prepravlja genetski kod rajčice i drugih sjemenki.


Komentar: Pogledajte: COVID-19: Specijalna točka za razvijanje "nove ere" visoko rizičnih, genetsko modificiranih cjepiva
Drugi aspekt DNK cjepiva - njihova svojstva za mijenjanje gena - još je više zabrinjavajući i ostaje neriješen. DNA vakcine, po definiciji, dolaze s rizikom "integracije egzogene DNK u genom domaćina, što može uzrokovati ozbiljnu mutagenezu i inducirati nove bolesti". Ukratko rečeno, "poremećaj u DNK je poput umetanja stranog sastojka u postojeći recept koji može promijeniti nastalo jelo". Trajna inkorporacija sintetičkih gena u primateljevu DNK u osnovi proizvodi genetski modificirano ljudsko biće, s nepoznatim dugoročnim učincima.


Komentar: Evo malo kraće Facebook verzije s uvodom:




Sun

Solarni orbiter: Najbliže ikad snimljene fotografije Sunca

slike sunca
© Solar Orbiter/EUI Team; PHI Team/ESA & NASA/via ReutersSlike Sunca vide se u kombinaciji fotografija koje je objavila NASA
Nove fotografije Sunca su napravljene na 77 miliona kilometara, najmanjoj udaljenosti od ove zvjezdane površine na kojoj su kamere nešto uspjele "uhvatiti" do sada.

Fotografije je napravila Evropska svemirska agencija za sunčevu orbitu (SolO) koja je lansirana ranije ove godine. Na njima se vidi Sunce na čijoj površini se nalaze mali plamenovi koji su nazvani "logorske vatre".

Postoje milioni plamenova različitih veličina na Suncu, a naučnicima je nepoznate da li i ovi mali plamenovi funkcionišu po istom mehanizmu kao i ti veliki koji su vidljivi i teleskopom sa Zemlje.

Pi

Google lansira digitalnog prevoditelja hijeroglifa

prevoditelj hijeroglifa

Google je lansirao prevoditelja za hijeroglife Fabricius koji koristi strojno učenje za dekodiranje drevnih egipatskih znakova.


Ova funkcija dodana je već postojećoj Googleovoj aplikaciji Umjetnost i kultura. Također omogućava korisnicima da prevode vlastite riječ i emotikone koji se mogu dijeliti na društvenim mrežama.

Google navodi da je Fabricius prvi takav alat koji će biti treniran pomoću strojnog učenja "da bi se hijeroglifi mogli razumjeti".

U teoriji, trebao bi se unaprijediti s vremenom kako ga ljudi budu koristili.

"Velike najave"

Verzija Fabriciusa za stolna računala ponuđena je i profesionalnim egiptolozima, antropolozima i povjesničarima kao podrška njihovim istraživanjima.

Jedan stručnjak pozdravio je inicijativu, ali rekao da se "velike najave" trebaju sagledati u kontekstu.

"Iako je impresivno, to još nije na razini da može nadomjestiti potrebu za visoko obučenim stručnjakom za čitanje drevnih natpisa", rekao je dr. Roland Enmarch, profesor egiptologije na Sveučilištu u Liverpoolu.

"Ostaju neke veoma velike prepreke za čitanje hijeroglifa jer se oni ručno izrađuju i tijekom vremena izuzetno variraju u razini slikovnih detalja i između pojedinih klesara i slikara."

"Ipak, ovo je korak na tom putu", podcrtao je.

Galaxy

Astronomi otkrivaju zid Južnog pola, gigantsku strukturu koja se proteže na 1,4 milijarde svjetlosnih godina

zid južnog pola
© D. Pomarede, RB Tully, R. Graziani, H. Courtois, Y. Hoffman, J. LezmyVizualizacija koja prikazuje zid Južnog pola, veliki skup galaksija blizu najjužnijeg dijela neba
Naučnici su otkrili nebesku strukturu napravljenu od galaksija dugačku više od 1,4 milijarde svetlosnih godina i duboku 600 miliona na nebu nad Južnim polom, koji do nedavno nikada nije vidjen, navodi se u izveštaju.

Zid Južnog pola, kako je nazvan, nalazi se uz južnu granicu kosmosa iz perspektive Zemlje i sastoji se od hiljada galaksija, gasa, prašine i tamne materije, izvestili su "Vajs" i "Tehnolodži rivju", preneo je Foks njuz.

To je ujedno i jedna od najvećih poznatih struktura u svemiru.


Moon

Istraživači određuju mlađu dob za Mjesec

mjesec
© Ron MillerMjesec je rođen
Novo istraživanje postulira da je rastaljenoj magmi, koja je pokrila Mjesec nakon formiranja potrebno "gotovo 200 milijuna godina" kako bi se očvrsnula u plaštu.

Tim istraživača iz njemačkog Zračno-svemirskog centra (DLR) i Sveučilišta Munster utvrdio je da se Mjesec navodno formirao kroz desetke milijuna godina kasnije nego što se to prvobitno vjerovalo, prenosi phys.org.

Kao što mediji ističu, iako se "većina znanstvenika" slaže kako je nastao Mjesec, točne pojedinosti ovog procesa i njegovo vrijeme nastanka potpuno su različiti.
"Rezultati našeg najnovijeg modeliranja sugeriraju da je mladu Zemlju pogodio proto-planet, što se dogodilo prije otprilike 140 milijuna godina, dok se rođenje Sunčevog sustava dogodilo prije nekih 4.567 milijardi godina", rekao je Maxim Maurice, dopisni autor nove studije. "Prema našim proračunima, to se dogodilo prije 4.425 milijardi godina, s neizvjesnošću, odnosno "plus-minus" od 25 milijuna godina, kada se Mjesec "rodio".
Prethodne pretpostavke o nastanku Mjeseca "temeljile su se na računanju razdoblja od 4,51 milijarde godina", navodi se u medijima, dok izračuni tima pomiču mogućnost sudara na oko 85 milijuna godina kasnije.

Doberman

Koliko je vaš pas star u ljudskim godinama? Znanstvenici razvijaju bolju metodu od "pomnoži sa 7"

mali pas
Psi u prosjeku žive između deset i 13 godina. Mnogi od nas vjeruju u "pravilo šape", po kojem je jedna pseća godina jednaka sedam ljudskih godina. Stoga, ako je pas star deset godina, vjerujemo da je to zapravo 70 ljudskih godina.

Ali posljednja istraživanja pokazuju da nam ta računica nije tačna. Istraživači sa Univerziteta Kalifornija iz San Dijega tvrde da je jednogodišnji pas ekvivalent 30-godišnjem čovjeku, dok je šestogodišnjem psu pandan 60-godišnji čovjek.

Prema njihovom saopštenju, "psi su mnogo stariji nego što mislimo". Autor studije Trey Ideker i ostali istraživači pokušali su stvoriti tačniju formulu za računanje starosti psa na osnovu hemijskih promjena u DNK tokom starenja organizma.

"Psi dijele isto okruženje s vlasnicima i primaju jednaku zdravstvenu njegu kao ljudi, što naunicima pruža jedinstvenu priliku za razumijevanje starenja među vrstama", navodi se u saopštenju.

"Kao i ljudi, psi slijede slične razvojne putove prema starosti i postaju osjetljiviji na bolesti povezane s njim. Međutim, način starenja na molekularnom nivou je složeniji - brzo stare na početku, a kasnije u životu starenje se usporava", rekao je Ideker.

"Kad razmišljate o tome koliko je star jednogodišnji pas, treba uzeti u obzir da s devet mjeseci može imati štence. Već tu treba da vam bude jasno da to ne može biti sedam godina. Iznenađujuće je da je jednogodišnji pas poput 30-godišnjeg čovjeka", dodao je.