Skupina stručnjaka iz Japana i SAD-a proučavala je može li ispod negostoljubivog morskog dna Tihog oceana preživjeti mikroskopski život. Dobili su svoj odgovor - uspjeli su pomoću hrane i dodatnog kisika probuditi mikrobe koji su prije 100 milijuna godina ostali zarobljeni u sedimentima morskoga dna.

Rezultat je bio impresivan. Mikrobi su uspjeli preživjeti nevjerojatno teške životne uvjete, od ogromnog tlaka i nedostatka kisika pa sve do nestašice energije i hranjivih tvari. Obično se pod tako velikim pritiskom nakon više milijuna godina stvaraju fosili, odnosno ostaci organizama ili okamine koje je nemoguće povratiti u život.

75 metara ispod morskog dna

Znanstvenici su tijekom ekspedicije u 2010. godini, na brodu JOIDES Resolution, izvadili jezgre sedimenata s čak 75 metara dubine ispod morskog dna ili gotovo 6 kilometara ispod površine oceana, piše Science Alert.

Uzorke su prikupili iz drevne gline koja se akumulira u najdubljim i najudaljenijim dijelovima oceana i mnogo mlađih nanofosilnih materijala, starih između 4,3 i 13 milijuna godina.

Mnogi vulkani širom svijeta ispuštaju "kompozicijsku homogenu magmu" tisućama, pa čak i tijekom stotina tisuća godina. Primjeri takvih su vulkani na Havajima, Islandu i otocima Galapagos, što je pokazalo istraživanje objavljeno u časopisu "Nature Communications".
Skupina vulkanologa provela je istraživanje na udaljenim otocima u arhipelagu Galapagos, kako bi bolje shvatila zašto neki vulkani na Zemlji uobičajeno tijekom dužeg vremena ispuštaju kemijski jednoliku lavu. Rezultati njihove studije objavljeni su u časopisu "Nature Communications".

Američka Nacionalna vazduhoplovna i svemirska administracija (NASA) upozorila je da se Zemlji približava asteroid prečnika od 84 do 190 metara, što je veličina fudbalskog terena.

NASA navodi da će asteroid 2009 PKu1 biti najbliže Zemlji 5. avgusta. On će proleteti pored naše planete na rastojanju od 3,2 miliona kilometara brzinom 13,4 km/s.

Minimalno rastojanje na koje će asteroid prići planeti je sedam puta veće od rastojanja između Zemlje i Meseca.

Asteroid je otkriven 14. avgusta 2009. godine i pripada Apolonima - asteroidima čije orbite presecaju orbitu Zemlje i ponovo će se približiti Zemlji 2137. godine.

Ova nedelja počinje užurbanim naletima asteroida, a uz četiri "svemirske stene" koje će u utorak proći blizu Zemlje, dve tinejdžerke iz Indije otkrile su da će još jedan asteroid "zapretiti" našoj planeti.

Asteroid malih dimenzija 2020 OO1 prozujaće na udaljenosti od 669.000 kilometara od naše planete 27. jula, a onda ćemo dan kasnije biti svedoci četiri prolaska asteroida kraj Zemlje.

Za početak, imaćemo relativno siguran i kratkotrajan boravak 2020NZ i 2020 OE2 asteroida od 28 i 12 metara prečnika koji će proći kroz naše "kosmičko dvorište" na sigurnoj udaljenosti od 3,1 i 1,7 miliona kilometara.

Posle toga asteroid 2020 OY4 prečnika oko tri metra proći će kraj zemlje na udaljenosti od samo 41.500 kilometara a potom i 2020OR4, prečnika 26 metara, na deseatak puta većoj udaljenosti od 457.000 kilometara, javlja RT.

To je ipak preblizu jer udaljenost Meseca od zemlje iznosi 384.400 kilometara ali ne bi trebalo da nas zabrine jer nas oni verovatno neće pogoditi, a čak i kad bi krenuli ka Zemlji, atmosfera bi ih razgradila.

Uz to, dve četrnaestogodišnje Indijke Vajdehi Vekarija i Radika Lakani otkrile su asteroid HLV2514 koji će proći blizu Zemlje. Tinejdžerke su otkrile asteroid tokom kampanje pretrage asteroida u Indiji kojom rukovodi NASA.

Vrlo veliki teleskop (VLT) Europskog južnog opservatorija (ESO) snimio je prvu fotografiju u povijesti mlade zvijezde nalik Suncu oko koje se vrte dva divovska egzoplaneta.

Nedavno su znanstvenici ESO-a objavili jednu drugu fascinantnu snimku VLT-a na kojoj se vidi rađanje novog planetarnog sustava (slika dolje). Sada su putem istog teleskopa snimili izravnu fotografiju planetarnog sustava zvijezde koja nalikuje našem Suncu, a koja je od nas udaljena oko 300 svjetlosnih godina. Ime ove zvijezde je TYC 8998-760-1, piše ESO.

"Uspjeli smo snimiti okruženje koje je vrlo slično našem Sunčevom sustavu, ali u mnogo ranijoj fazi njegova razvoja", rekao je astronom Alexander Bohn sa Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj.

Prva takva snimka

"Iako su astronomi do sada u našoj galaksiji neizravno otkrili više tisuća planeta, samo je mali dio tih egzoplaneta izravno snimljen", objasnio je astronom Matthew Kenworthy sa Sveučilišta Leiden, dodajući da su "direktna zapažanja egzoplaneta važna u pronalaženju okruženja u kojima je moguć razvoj života".

"Izravna snimka dvaju ili više egzoplaneta koji orbitiraju oko iste zvijezde još je rjeđa; dosad su izravno primijećena samo dva takva sustava, oba sa zvijezdama koje su značajno različite od našeg Sunca. Nova snimka VLT-a prva je izravna slika više od jednog egzoplaneta oko zvijezde koja je slična Suncu. Prva izravna fotografija nekog egzoplaneta snimljena je 2004. također putem VLT-a kada je uhvaćena malena mrlja svjetlosti koja kruži oko smeđeg patuljka, neke vrste neuspjele zvijezde", dodao je Kenworthy.

Mikrobi su istinski dominantna grupa živih bića. Ti nevidljivi djelići biogene materije upravljaju Zemljom milijardama godina. Biljke i životinje pojavile su se kao nusproizvodi mikrobskog udruživanja tek nedavno u istoriji naše planete.

Nije lako razumjeti mikrobe. Trebalo nam je mnogo vremena da saznamo o postojanju ljudskog mikrobioma, kolekcije virusa, bakterija i gljivica unutar i izvan naših tijela, koja nas povezuje sa ostatkom mikrobskog oblaka prisutnog svuda gdje život može da opstane.

Sada učimo da postoji čak i mikrobiom visoko na nebu. To su mikrobi koji se transportuju uvis i zatim prebivaju u donjim dijelovima atmosfere. Nalazimo ih u srednjoj i gornjoj troposferi na visinama između 8 i 12 kilometara iznad zemlje, i donjoj stratosferu na visinama do 15 kilometara.

Šta više, pridružujući se planetarnom sistemu vjetrova, ove biogene forme stvaraju mikrobske autoputeve na nebu koji ih prevoze širom svijeta.

Autoputevi bakterija

Naučnici su prvi put nedvosmisleno utvrdili postojanje bakterija na nebu u pionirskim studijama objavljenim 2013. i 2018. godine.

To nisu izolovani mikroorganizmi koji su se tamo slučajno zadesili. Umjesto toga, bakterijske zajednice kruže nebom u velikom broju, tako da svaki kubni metar troposferskog zraka sadrži po nekoliko stotina hiljada bakterija.

Između 60 i 100 odsto bakterija u prikupljenim uzorcima bile su žive i obično su živjele na nebu duže od pet dana.

Analizom njihovog genetskog materijala potvrđeno je prisustvo desetina različitih bakterijskih vrsta.

Međutim, troposferske zajednice bakterija bile su manje kompleksne od nekih bakterijskih zajednica na zemaljskim staništima.

Ali bakterije nisu jedine sićušne forme života na nebu.

Sada znamo da nebeski mikrobiom uključuje viruse, pa čak i gljivice. Izgleda da su donji slojevi atmosfere istinski živi i puni mikroba.

Ovi mikrobi su dobro prilagođeni novom okruženju. Samo bakterije koje su otporne na UV zračenje, nedostatak vode i visoke nivoe opasnih oksidanasa kao što je ozon, preživljavaju put u nebo, gdje se hrane ugljenikovim jedinjenjima koja su dostupna u atmosferi.

Događa se 18. srpnja 1969., Richard Nixon prenosi svečanu vijest: "Slijetanje letjelice Apollo 11 na Mjesec završilo je tragično."

To je ono što istraživači MIT-a žele da vidite u njihovom uvjerljivom doktoriranom videu, koji sadrži govor koji zapravo nikada nije izrečen.

Stručnjaci u AI području stvorili su video-zapis predsjednika Nixona, koji najavljuje govor o smrti astronauta nakon neuspjele misije slijetanja letjelice Apollo 11 na Mjesec. 7-minutni video, pod naslovom "O katastrofi na Mjesecu", sadrži stvarne NASA-ine snimke, koje su dodatno uređene, kako bi se stvorio dojam da se na šatlu Apollo 11 dogodila katastrofa.

Umjetna inteligencija, koja govori kao da govori Nixon, odaje počast Neilu Armstrongu i Edwinu 'Buzzu' Aldrinu, dvojici astronauta koji su hodali Mjesecom.

"Sudbina je uredila da ljudi koji su otišli na Mjesec, kako bi po njemu hodali u miru, sada na njemu i počinu u miru", kaže Nixon.

"Ovi hrabri ljudi, Neil Armstrong i Edwin Aldrin, znaju da nema nade za njihov oporavak. Ali oni također znaju da je čovječanstvo iz njihove žrtve dobilo nadu".

Nixonove primjedbe u videozapisu preuzete su iz stvarnog govora o nepredviđenim situacijama, koje je pripremio njegov govornik William Safire, u slučaju da pokušaj spuštanja na Mjesec ne uspije.

Istraživači s Massachusetts Instituta Tehnologije stvorili su Nixonov sintetizirani AI (odnosno umjetnu inteligenciju) koja ima samo glas; umjetna inteligencija nastala je korištenjem tehnologija dubokog učenja i repliciranjem Nixonovih izraza lica, uz korištenje tehnologije zamjene izrečenih riječi.

U podmorju oko južnog polarnog kontinenta na planeti naučnici procenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svetu.

Metan je gas koji čak 84 puta snažnije zagreva atmosferu nego CO2. Odranije se znalo da naveliko počinje da curi s otapanjem permafrosta u Sibiru, ali nikad na polarnom kontinentu. Zbog budućnosti života na Zemlji i čovečanstva, naučnici su zgroženi otkrićem.


U podmorju oko južnog polarnog kontinenta naučnici procenjuju da se nalazi čak četvrtina svih podzemnih količina metana na svetu. Objavljeno istraživanje troje naučnika u časopisu "Rojal sosajeti" otkriva ne samo prvo poznato veliko curenje metana na Antarktiku, nego i to tamo da godinama od početka curenja oko izvora metana na morskom dnu nema bakterija koje bi taj metan proždirale i sprečavale njegov odlazak u atmosferu.

Znanstvenici drže da je kiša meteorita koja je pogodila Mjesec i Zemlju imala snagu 30 do 60 puta veću od udara asteroida koji je prije oko 65 milijuna godina doveo do masovnog nestanka tri četvrtine života na Zemlji, uključivo i dinosaura

Snažna kiša meteorita pogodila je Mjesec, a najvjerojatnije i Zemlju, prije 800 milijuna godina, snagom puno većom od one kojom je udar prije oko 65 milijuna godina zbrisao s lica zemlje dinosaure, pokazala je studija objavljena u utorak

Zahvaljujući podacima japanske sonde Kaguya koja je lansirana u orbitu oko Mjeseca 2007., znanstvenici sa Sveučilišta Osaka otkrili su da se gigantski asteroid od najmanje 100 kilometara promjera raspao i uronio u sustav Zemlja-Mjesec, imajući golemi utjecaj na život na našoj planeti.

Ta kiša meteorita dogodila se prije 800 milijuna godina i vjerojatno je duboko izmijenila okoliš i biologiju na Zemlji, sugerira studija koja je objavljena u časopisu Nature Communications.

Dok NASA izvještava da prema zemlji kreće pet asteroida, od kojih su četiri promjera preko 50 metara, istraživanje iz Brazila otkrilo je oko 19 svemirskih stijena međuzvjezdanog porijekla, koje se nalaze u našem Sunčevom sustavu.

Znanstvenici Instituta za Geo znanosti i egzaktne znanosti Državnog sveučilišta Sao Paulo identificirali su asteroide formirane u drugom Sunčevom sustavu u galaksiji i klasificirali ih kao kentaure.

Tih 19 izvanzemaljskih asteroida nalazi se između orbita Jupitera i Neptuna, a uočeni su zahvaljujući neobičnoj putanji oko našeg Sunčevog sustava, izjavila je Marija Helena Moreira Morais, jedna od glavnih autorica studije.

Kao primjer, Morais i njezin tim istaknuli su asteroid 514107 Ka'epaoka'awela, što na havajskom znači "zlobni Jupiterov suputnik koji se kreće u suprotnom smjeru".

Orbita svemirske stijene odgovara onoj Jupitera, ali se vrti oko Sunca u suprotnom smjeru. Znanstvenici su koristili računalnu simulaciju za koju kažu da "djeluje kao vremeplov", prateći njenu putanju unazad 4,5 milijardi godina sve do navodnog vremena kada je naš Sunčev sustav nastao.

"Kad smo ga identificirali kao objekt koji dolazi izvan Sunčevog sustava, nismo znali je li to izolirani slučaj ili je dio velike populacije asteroida "useljenika", rekla je Morais. "U ovom najnovijem istraživanju prepoznali smo 19 međuzvjezdanih "kentaura".