Gospodari lutakaS


USA

SAD spreman za razgovore s Rusijom nakon dogovora o primirju u Siriji

Ruski bombarderi
© Foto: Ministry of defence of the Russian Federation
SAD su spremne da razgovaraju sa Rusijom o perspektivama zajedničkih vazdušnih napada na teroriste u Siriji nakon postizanja dogovora o primirju u toj zemlji, izjavio je zvanični predstavnik Stejt departmenta Mark Toner.

„Ukoliko preduzmemo korake u tom pravcu, biće moguće da se govori sa Rusijom o izgledima nekog zajedničkog rada na vazdušnim napadima“, rekao je on.

Toner je objasnio da su u pitanju vazdušni napadi na terorističke grupe DAEŠ i Nusra front.

Komentar: Rusija je svojim postupcima pokazala da se zaista bori protiv terorističkih skupina, za razliku od lažne i ilegalne koalicije koju prevodi SAD.

Pogledajte: Zašto je Rusija iskrena u borbi protiv terorizma, a SAD nije

Stejt department: SAD ostvaruju napredak u pregovorima sa Rusijom oko toga kako postići prekid neprijateljstava u Siriji


Magnify

Najbolje od Weba: Filip Kovačević: Ponovno dolaze Rusi

rigged us elections
Prije tačno 50 godina, kanadski režiser Norman Džuison je, pod nazivom “Rusi dolaze”, snimio film koji ismijava paranojičnu političku propagandu hladnoratovskog vremena o potencijalnoj ruskoj invaziji SAD-a. Radnja se odvija u malom američkom obalskom gradiću pored kojeg se, greškom kapetana, nasukala ruska podmornica. Baš kao i u sferi tadašnje visoke politike, čitav film protiče na ivici sukoba između Rusa i Amerikanaca. Međutim, na kraju, uz obrt koji objedinjuje univerzalne težnje i jednih i drugih, Amerikanci pomažu Rusima da se bezbjedno vrate na pučinu, a publika napušta kinosalu sa uvjerenjem da su ideološke podjele besmislen izgovor za ratno stanje između dvije supersile.

Ova poruka međusobnog uvažavanja i suštinskog mira je naišla na veliku podršku širom svijeta, pa je film bio jedan od najpopularnijih ne samo te 1966. nego i kasnijih godina, sa ukupnim pozitivnim rejtingom od 81 odsto, a bio je nominovan i za Oskara. To se nije dopalo onima kojima su geopolitička zaoštravanja, nasilna sukobljavanja i ratovi izvori zarade, uticaja i moći pa je Džuisonu, kao kanadskom državljaninu, bilo onemogućeno da se vrati u SAD poslije posjete SSSR-u, a po holivudskim kuloarima se širio glas da je agent Kremlja. U filmu nije predstavio Ruse onako kako su zahtijevali interesi hegemonističke spoljno-političke agende, kao hladne, surove, plitkoumne, civilizacijski zaostale i primitivne.

Bizarro Earth

SAD skinuo sankcije ruskom državnom izvozniku oružja, trebaju im dijelovi za vojne helikoptere

SAD skinuo sankcije ruskom državnom izvozniku oružja, trebaju im dijelovi za vojne helikoptere
© Twitter

Sankcije su skinute ruskoj državnoj agenciji Rosoboroneksport i to s onih ugovora koji se tiču delova za vojne helikoptere Mi-17 koji se koriste za operacije u Avganistanu.


Ovu vest ruskoj agenciji preneo je Sergej Gorjeslavski, zamenik generalnog direktora Rosoboroneksporta.

Sankcije, uvedene ovom državnom izvozniku oružja, uvedene su 2. septembra prošle godine, a biće skinute 25. novembra.

"Rešenje o ukidanju sankcija doneto je na dve godine i američka strana može da ga produži", dodaje Gorjeslavski.

Bizarro Earth

U bahreinskim zatvorima hiljade političkih aktivista

U bahreinskim zatvorima hiljade političkih aktivista
Nebil Redžep je u pismu upućenom američkom listu Njujork Tajms istakao da se u bahreinskim zatvorima nalazi oko četiri hiljade političkih aktivista.

Informativni TV kanal Press TV prenosi da je jučer Nju Jork Tajms objavio pismo Nebil Redžepa u kojem se navodi da se u bahreinskim zatvorima nalazi najveći broj političkih aktivista na Bliskom istoku.

On je napomenuo da Bahreinci koji žele da se u njihovoj zemlji uspostavi demokratija, suočavaju sa različitim oblicima tortura, ponižavanja, pritvaranjem, pa čak i sa smrću. Nebil Redžep, bahreinski politički aktivista osuđen je na petnaest godina zatvora.

On u pismu dalje navodi da su Sjedinjene Američke Države prošle godine poništile odluku o slanju oružja u Bahrein, nakon što je ista bila na snazi zbog mučenja bahreinskih zatvorenika.

Redžep je istakao da Obamina adminsitracija umjesto što šalje oružje u Bahrein koje se koristi za napade u Jemenu, treba da poduzme korake za smirivanje tenzija na Bliskom istoku.

Bullseye

Najbolje od Weba: Da li je TTIP zaista mrtav i zašto predstavlja opasnost

Belgija prosvjedi protiv TTIP-a
© AP Photo/ Martin Meissner
Zašto je TTIP opasnost za demokratiju?

Odavno nije bilo tako tajnog sporazuma koji je izazvao toliku pažnju javnosti kao što je to slučaj sa TTIP-om, Transatlantskim trgovinskim i investicionim partnerstvom, sporazumom o slobodnoj trgovini između Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije protiv kojeg stotine hiljada građana EU na ulicama demonstriraju već godinama, zbog straha da će njegovo eventualno usvajanje transnacionalnim korporacijama omogućiti da im kidnapuju demokratiju i oduzmu socijalna prava koja su uspela da se održe u dosadašnjem procesu neoliberalne globalizacije skrojene po meri jednog procenta najbogatijih.

Najnovije vesti ulivaju tračak nade: zvaničnici dveju najmoćnijih evropskih država, Nemačke i Francuske, saopštili su ovih dana da je — rečima Zigmara Gabrijela, potpredsednika Vlade Nemačke — TTIP mrtav. Međutim, predstavnici Evropske komisije i SAD uzvratili su na to da razloga za nadu ipak nema previše, jer, pregovori se nastavljaju...

Zašto je TTIP opasnost za demokratiju? Zbog čega je Sjedinjenim Američkim Državama toliko važno da on bude usvojen, zajedno sa svojim azijskim parnjakom, TTP-om, i trećim velikim sporazumom koji se takođe dogovara u tajnosti, TISA-om (Trade in Services Agreement)? Šta bi moglo da spreči njihovo usvajanje?

Bulb

Da li je moguća izgradnja azijskog energetskog prstena?

Kaspijsko more nafta
© Sputnik/ Anton Denisov
Sibir i Daleki istok poseduju ogromne zalihe nafte i gasa, a zbog slabe naseljenosti imaju višak električne energije, koju bi mogli da koriste ruski partneri u okviru zajedničkih energetskih projekata.

U zemljama Pacifičkog obruča zabeležen je drastičan rast potražnje za električnom energijom, zato sve zemlje nastoje da diversifikuju izvore i maršrute isporuka energenata. Sibir i Daleki istok poseduju ogromne zalihe nafte i gasa, a zbog slabe naseljenosti imaju višak električne energije, koju bi mogli da koriste ruski partneri u okviru zajedničkih energetskih projekata.

O jednom od njih se govorilo na konferenciji „Energetska saradnja u Azijsko-pacifičkom regionu“ u okviru Istočnog ekonomskog foruma u Vladivostoku. Projekat se zove „Azijski energetski prsten“, a predviđa ujedinjavanje energetskih sistema Rusije, Japana, Južne Koreje, Kine i Mongolije. U martu 2016. godine predstavnici ruske kompanije „Roseti“, kineske kompanije „Čajna stejt grid korporejšen“, korejske „Koreja elektrik pauer korporejšen“ i japanske „Softbank grup“ potpisali su u Pekingu memorandum o zajedničkoj promociji energetskog sistema koji obuhvata skoro celu severoistočnu Aziju. Naravno da taj projekat neće biti realizovan u bliskoj budućnosti, ali u perspektivi bi mogli da budu izgrađeni energetski mostovi između zemalja Pacifičkog obruča, uključujući i most između ruskog ostrva Sahalina i Japana.

Komentar: Pogledajte također: Ruski Daleki istok i stvaranje jakog saveza u severnom delu Pacifika
Nema sumnje da je razvoj Dalekog istoka za Rusiju prioritetni zadatak, a to pokazuje i činjenica da su na nedavno održanom ekonomskom forumu u Vladivostoku potpisani veliki investicioni sporazumi, vredni više od 14 milijardi evra.



Bomb

Najmanje 20 osoba je poginulo, a 50 ranjeno u nizu eksplozija u Siriji

Najmanje 20 osoba je poginulo, a 50 ranjeno u nizu eksplozija u Siriji
© almasdarnews.com

Niz eksplozija pogodio je jutros najmanje četiri sirijska grada koja se nalaze pod kontrolom vladinih snaga, uključujući i glavni grad Damask.
Lokalni mediji prenose kako je ubijeno najmanje 20 osoba dok ih je oko 50 ranjeno - broj mrtvih mogao bi rasti kako nove informacije s terena budu stizale.

Dvije eksplozije desile su se i u blizini Tartusa, sirijske luke na sjeverozapadu zemlje u kojoj se nalazi ruska pomorska vojna baza. "Stižu informacije o dvije eksplozije na ulazu u grad Tartus, ispod mosta Arzuna", objavila je jutros ruska novinska agencija RIA Novosti.

Neposredno prije dogodili su se slični napadi i na punktovima na ulazu u Damask kao i na prostoru grada Hasakah na sjeverositoku i Homsa na zapadu zemlje.

Napadi bi mogli biti teroristička odmazda za veliki gubitak jučer u Aleppu - naime, vladine snage uspjele su ponovno uspostaviti obruč nad istokom grada.

Komentar: Teroristi koji izvršavaju ove zločine dobivaju direktnu pomoć Zapada i njihovih saveznika.


Eye 2

Saudijska koalicija ponovo bombardirala Jemen kazetnim bombama

Saudijski napadi Jemen
Saudijski bombarderi su po drugi put bombardovali stambena područja Jemena kasetnim bombama.

Prema izvještaju televizijskog kanala El Masire bombarderi saudijske koalicije, na čijem čelu se nalazi Kraljevina Saudijska Arabija, bombardovali su područja pokrajine Sa'ade, prilikom čega je poginulo najmanje 8 civila. Prilikom istih napada je povrijeđeno četvoro ljudi.

Bombarderi saudijske koalicije su također u potpunosti uništili komunikacijske kanale na području El Sud, u pokrajini Omran, na sjeveru Jemena. Ova područja su bombardovana u tri navrata.

Isto tako, bombarderi saudijske koalicije su izvršili napad i na području Al Matuna, u pokrajini Džuf, prilikom čega je poginula jedna žena.

Saudijski bombarderi nastavljaju sa bombardovanjem jemenskih civila, a između ostalog, koriste se i kasetnim bombama.

Komentar: Pogledajte: Monolitna i nemilosrdna urota: Zapad uništava Jemen posredničkim metodama


Newspaper

Ruski Gazprom i kineski CNPC grade podvodnu dionicu plinovoda "Snaga Sibira"

Snaga Sibira
© Foto: Gazprom
Ruski „Gasprom“ i kineska državna naftna kompanija CNPC potpisali su sporazum o izgradnji podvodnog tranzita gasovoda „Snaga Sibira“ kroz reku Amur.

To su učinili direktor „Gasproma“ Aleksej Miler i predsednik Saveta direktora CNPC Van Ilin na marginama samita G20 u Kini.

Kako je navedeno, ta deonica biće izgrađena metodom isecanja i natkrivanja.

Izvođač radova biće kineska kompanije „Čajna petroleum pajplajn“, koja funkcioniše u okviru CNPC.

Puštanje u rad „Snage Sibira“, kojim će gas prolaziti iz Rusije u Kinu po istočnoj trasi, planirano je za 2018. godinu.

Komentar: Pogledajte također: Xi Jinping: Rusija i Kina trebaju ojačati međusobnu političku podršku


Bullseye

Xi Jinping: Rusija i Kina trebaju ojačati međusobnu političku podršku

Putin Xi
© Sputnik/ Sergey Guneev
Kineski predsednik Si Đinping izjavio je da Rusija i Kina treba da ojačaju međusobnu političku podršku kako bi uspešnije branile nacionalni suverenitet.

On je to izjavio na sastanku sa ruskim liderom Vladimirom Putinom na marginama samita G20 u Kini.

„Nadamo se da će naše zemlje uspeti da ostvare dublju saradnju kako bismo ojačali političku podršku i uspešnije branili nacionalni suverenitet“, rekao je on.

Đinping je takođe ukazao da je potrebno efikasnije realizovati projekat „Put svile“ i dati veću podršku Evroazijskoj uniji.

Istovremeno, ruski predsednik Vladimir Putin rekao je da Rusiji i Kini predstoji mnogo toga da učine kako bi optimizovali trgovinsku razmenu, iako se obe zemlje trenutno nalaze na dobrom putu da to i postignu.

„U porastu je izvoz automobila iz Rusije u Kinu, a mi smo zahvalni kineskom rukovodstvu što tome posvećuju puno pažnje jer to utiče na uzajamnu trgovinsku razmenu“, rekao je Putin.