Venecuela prelazi sa dolara na evro prilikom prodaje nafte, piše "Volstrit džurnal", pozivajući se na neimenovane izvore.

Državna kompanija PDVSA je zatražila od svojih partnera da otvore račune u evropskoj valuti za plaćanje izvoznih sirovina, rekao je sagovornik lista. Izvoznici nafte iz Venecuele već su počeli da otvaraju račune u evropskoj valuti.

Uz pomoć te mere venecuelanske vlasti se nadaju da će zaobići sankcije SAD, navodi izdanje.

Predsednik Venecuele Nikolas Maduro je 8. septembra izjavio da namerava da napravi svetsku valutu koja bi mogla da postane alternativa dolaru.

Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je 25. avgusta ukaz kojim se uvode finansijske sankcije protiv Karakasa. Kako je novinarima rekao predstavnik Bele kuće, Vašington će nastaviti da vrši pritisak na Madura sve dok venecuelanski predsednik "ne prestane da ugnjetava narod".

Predominantni uticaj Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku slabi, dok istovremeno jača uticaj Rusije, Kine i Irana. Tuda prolazi i Novi put svile, glavni projekat međunarodne ekonomije za 21. vek. To će biti region koji će obuhvatiti i Iran i na koji će čovečanstvo morati sve više da pazi i da ga prati, pa tako možda i mediji u Srbiji.

Jake utiske iz Teherana doneo je novinar, spoljnopolitički i ekonomski analitičar Borislav Korkodelović. Američki predsednik Donald Tramp je u predizbornoj kampanji bio prilično oštar kada je Iran u pitanju, podseća on, čak je najavljivao i povlačenje sporazuma o ograničenju nuklearnog oružja. Korkodelović ne očekuje da u doglednoj budućnosti odnosi SAD i Irana idu uzlaznom putanjom. Smatra se da će politika Vašingtona prema Teheranu biti slična ili oštrija.

"Međutim, niko u Iranu ne veruje da će ih Sjedinjene Američke Države napasti. Postoji drugi nepredvidiv faktor, a to je Izrael. Ukoliko se Izrael bude osećao ugroženo, onda možda mogu da se očekuju neke drastične akcije. Ja mislim da SAD namerno ističu to svoje neprijateljstvo prema Iranu da bi uverili Izrael da rade u njegovom interesu", dodaje Korkodelović.

On smatra da se razvija jedan novi Bliski Istok i dodaje da se Rusija vraća u taj istočni deo Mediterana, baš kao što je tu nekada bio Sovjetski Savez. Sirija će imati ogromne muke da se oporavi, ali će imati veliku podršku Kine, Irana i Rusije u tome, a Irak se polako oporavlja.

"Analize govore da će polako slabiti taj predominantni uticaj Amerike, a da će jačati ekonomski uticaj Rusije, Kine i Irana, jer tuda prolazi i Novi put svile, glavni projekat međunarodne ekonomije za 21. vek. To će biti region koji će obuhvatiti i Iran i na koji će čovečanstvo morati sve više da pazi i da ga prati, pa tako možda i i mediji u Srbiji", rekao je Korkodelović.

Obaveštajne službe koriste bojazan od terorizma u svoju korist, posebno u svrhu masovnog nadzora, kaže Edvard Snouden. On veruje da će terorizam predstavljati mnogo manju opasnost u odnosu na mnoga druga pitanja, čak i da se teroristički napadi poput onog od 11. septembar ponavljaju svake godine.

U ekskluzivnom intervjuu za nemački "Špigl", poznati uzbunjivač iz NSA, istakao je da iako terorizam "pravi problem" on služi kao "idealan primer sve veće kulture straha", naglašavajući da je "obaveštajna zajednica to iskoristila kako bi sprovela novu dinamiku masovnog nadzora".

Međutim, kako Snouden kaže, "najtragičniji deo" je to da proces zavođenja straha teroriše sam po sebi, da je postao sistemski u društvu i da nas dovodi do toga gde smo danas, jer "kako drugačije objasnili pojavu predsednika Trampa, nego kao sistemski gubitak racionalnosti".

Snouden ističe da bi trebalo da naučimo da se borimo sa strahom i da ga pretvorimo u energiju koja će nam pomoći da gradimo bolje društvo, a ne za terorisanje i slabljenje postojećeg društva.

Poznati uzbunjivač je dodao i da "nemamo dokaze da programi masovnog nadzora zaustavljaju terorističke napade".

Na pitanje da prokomentariše da li je iznenađen što je BND nadzirao "prijatelje" poput izraelskog premijera ili američkih ciljeva, Snouden je rekao da je ne samo "iznenađen" već i "razočaran", dodavši da "sve vlade žele da imaju više moći kada su u pitanju ekonomska špijunaža, diplomatska manipulacija i politički uticaj".

Snouden živi u Rusiji od 2013. godine, nakon što je otkrio podatne NSA o hiljadama tajnih dokumenata u vezi sa masovnim nadzorom. On nije u mogućnosti da napusti zemlju, zbog straha od ekstradicije Sjedinjenim Državama koje su izdale nalog za njegovo hapšenje.

Upitan od strane novinara "Špigla" da li je cela akcija "vredela", Snouden tvrdi da jeste i da se nada da će se jednog dana vratiti u Sjedinjene Države, ali i da "ne može da proceni verovatnoću takvog ishoda".

U utorak je irački parlament glasovao protiv referenduma o neovisnosti regije Kurdistan, kojeg kurdske vlasti planiraju provesti 25. rujna. Parlament u Bagdadu je obvezao iračku vladu da poduzme mjere za "očuvanje jedinstva Iraka".

Glasovanje je odobrio premijer Haider Al-Abadi, koji će poduzeti sve mjere protiv procesa referenduma u regiji Kurdistan, ali ne samo. Naime, irački Kurdi su najavili da će referendum održati i na "spornim" područjima pod kontrolom kurdskih snaga. To su područja u pokrajinama Kirkuk, Diyala i Niniva, koja Kurdi su u borbama protiv "Islamske države" pripojili svojoj regiji, iako su izvan njezinih administrativnih granica.

Pitanje aktivnog protivljenja središnjih vlasti referendumu je na dnevni red stavljeno na zahtjev 80 zastupnika. Ukupno je na sjedini sudjelovalo 204 od 328 zastupnika, jer su sve kurdske frakcije u iračkom parlamentu bojkotirale glasovanje.

"Odobrene su i vojne mjere u suzbijanju ovog procesa"

"Irački je ustav jasno propisao oko kojih se pitanja može održati referendum, a popis ne uključuje referendum o neovisnosti Kurdistana. Uključivanje spornih teritorija u referendum također predstavlja kršenje ustava", izjavio je glasnogovornik parlamenta Salim Al-Jubouri.

Prosvjedujući protiv glasovanja, zastupnici Kurdistanske demokratske stranke (KDP) su napustili parlament.

Izglasana odluka sadrži i "vojne mjere" protiv tog poteza, izvijestio je kurdski portal Rudaw.

U regiji, ali i u svijetu se izražava zabrinutost zbog sve veće vjerojatnosti izbijanja sukoba između kurdskih snaga i ostalih etničkih i vjerskih skupina koje se protive odcjepljenju Kurdistana. Protiv ovog scenarija su se bezrezervno izjasnili i irački Turkomani i Jezidi na sjeverozapadu zemlje.

Uoči summita Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, koje će trajati od 11. do 27. ovog mjeseca, povjerenstvo za Siriju je objavilo izvješće u kojem većina dokumenta optužuje vladu u Damasku za ratne zločine, uporabu kemijskog oružja i druga kršenja ljudskih prava, a tek usput i maglovito se spominju zločini američke koalicije u kampanji u Raqqi i na kraju, što je bilo dovoljno prepisati s interneta, "zločini terorističkih organizacija Hayat Tahrir Al-Sham i ISIL nad civilnim stanovništvom i zarobljenim pripadnicima vladinih snaga i suparničkih skupina".

Situacija u Jemenu ili Mianmaru još "nije stigla" doći na dnevni red, ali zato jest Venezuela

Naime, jordanski princ Zeid Ra'ad Al Hussein, visoki povjerenik za ljudska prava Ujedinjenih naroda, objavio je izvješće u kojem optužuje Venezuelu zbog "prekomjerne uporabe sile" od strane snaga sigurnosti zemlje u razdoblju od travnja do srpnja, te za "policijsku represiju" tijekom vala oporbenog nasilja kojem je cilj svrgnuti vladu na čelu s Nicolasom Madurom.

Uvođenje embarga protiv Katara je bila strateška pogreška njegovih autora. Ova situacija može izazvati domino efekt koji će stvoriti nove krize u arapskom svijetu. Osim toga, kriza dovodi u pitanje budućnost organizacije Zaljevskog vijeća za suradnju (GCC) i označava prijelazno razdoblje za države i institucije na širem Bliskom istoku i diljem svijeta.
Iran je pozdravio odluku Katara da vrati svog veleposlanika u Teheran i nastaviti razvijati diplomatske i bilateralne odnose između dviju zemalja. Teheran je pozvao potez logičnim i pozitivnim.

Referendum prvog oktobra sigurno će značiti jedan istorijski iskorak u katalonskom nacionalizmu i nisam siguran da se ti sukobi mogu na miru rešavati, kaže za Sputnjik bivši ambasador Srbije u Španiji Trivo Inđić.

Da Španiju čeka burna jesen, potvrđuje protest skoro milion Katalonaca koji su na dan Dijade, nacionalnog praznika ove bogate, severoistočne španske pokrajine, u Barseloni zatražili otcepljenje od Španije, svega tri nedelje uoči referenduma o nezavisnosti koji Madrid strogo zabranjuje.

Trivo Inđić, bivši ambasador Srbije u Španiji, za Sputnjik objašnjava razloge katalonskog nezadovoljstva i želju za secesijom. Kako kaže, katalonski nacionalizam nije novijeg datuma i ima svoje istorijske korene jer borba Katalonaca za otcepljenje od Madrida traje praktično dva veka, otkada su, podseća, manje-više silom prisajedinjeni Španiji.

"Sve to vreme, uključujući sedamdesete i osamdesete godine prošlog veka, Katalonija nije imala zaštićen kulturni identitet, a tu pre svega mislim na jezik. Za vreme Frankove diktature 'katalan' ili katalonski jezik je postao domaći jezik, a represija prema svima koji su pokušavali javno da govore katalonski ili da ga uključe u javnu upravu kao službeni jezik, bila je zaista krajnje ekstremna. Zato i postoji istorijsko negodovanje i distanciranje od Madrida", napominje Inđić.

Većina katalonskih mislilaca i političara, podseća iskusni diplomata, smatrala je da Španija treba da bude federalna zemlja, zemlja ravnopravnih teritorijalno-političkih jedinica koje bi zahvatale i još neke takozvane "istorijske" regione, kao što je zemlja Baska - Baskija, Galisija i Katalonija.

Predsednik Turske Redžep Tajip Erdogan kritikovao je reakciju SAD na ugovor o isporuci ruskih protivraketnih sistema S-400 Turskoj i dodao je da će Ankara nastaviti samostalno da preduzima mere za svoju bezbednost.

Prema rečima portparola Pentagona Džonija Majkla, sistem protivraketne odbrane koji je kompatibilan sa NATO-om ostaje najbolja varijanta za zaštitu Turske od pretnji u njenom regionu i Vašington je turskim zvaničnicima iskazao svoju zabrinutost zbog kupovine S-400.

"Razbesneli su se kada smo se dogovorili o kupovini S-400. Pa šta, zar smo dužni da vas čekamo? Mi samostalno preduzimamo mere i to ćemo raditi i ubuduće. Mi smo gazde u svojoj kući", istakao je Erdogan obraćajući se gradonačelnicima turskih gradova u Ankari.

On je dodao da nakon što su SAD i Izrael odbili da u Tursku isporuče vojne bespilotne letelice, Ankara ih je razvila i počela sama da ih izrađuje, što je kod tih zemalja izazvalo "zabrinutost".

Moskva i Ankara postigle su dogovor o isporuci ruskih sistema S-400 Turskoj i potpisale su ugovor, saopštila je služba za medije Federalne službe za vojno-tehničku saradnju Rusije. Pre toga je Erdogan izjavio da je Ankara izvršila prvu uplatu za ruske sisteme S-400.

Svetska antidoping agencija (VADA) prekinula je istragu protiv 95 ruskih sportista koji su pomenuti u izveštaju predsedavajućeg nezavisne komisije VADA Ričarda Maklarena, saopštio je "Njujork tajms".

Prema internom izveštaju koji je kružio među članovima te organizacije proteklih dana, u 95 od 96 slučajeva koji su razmatrani u ovom trenutku VADA nije našla ubedljive dokaze da su ruski sportisti kršili antidoping pravila. Imena sportista nisu saopštena.

"Nema dovoljno dokaza da bi se tvrdilo da je ovih 95 sportista prekršilo antidoping pravila", saopštio je generalni direktor VADA Oliver Nigli u internom pismu organizacije u koje je "Njujork tajms" imao uvid.

Godine 2016. objavljena su dva dela izveštaja nezavisne komisije pod rukovodstvom Maklarena o upotrebi dopinga od strane ruskih sportista. U izveštaju se tvrdilo da je više od hiljadu sportista učestvovalo u manipulaciji doping-testovima na različitim turnirima u 30 sportova.

Pored toga, Maklaren je izjavio da je u Rusiji postojao državni sistem koji je manipulisao doping-testovima i pokrivao sportiste.

Ruskog predsjednika Vladimira Putina možete mrziti ili voljeti, jednako kao Kim Jong-una, Assada, Angelu Merkel, Donalda Trumpa ili druge svjetske vođe. Od novinara se očekuje da imaju nepristran stav, iako je to u slučaju nekih svjetskih lidera jako teško, budući da vode politike ne samo vlastitih zemalja, nego u ovim okolnostima doslovno određuju tijek povijesti. Međutim, čak i tada bi se trebalo držati novinarske etike i određene razine profesionalnosti, što nije bio slučaj s njemačkim časopisom Focus.

U svom najnovijem izdanju, Focus ne samo da se koristi terminima koji nemaju nikakve veze sa slobodom tiska ili slobodom izražavanja, nego je uspio izazvati mali diplomatski skandal.

Naime, veleposlanstvo Ruske Federacije u Njemačkoj čeka službenu ispriku časopisa Focus zbog gotovo uličarske uvrede upućene ruskom predsjedniku. Diplomatski prosvjed je jučer potvrdio glasnogovornik ruskog veleposlanstva u Berlinu Denis Mikerin.

Prema njegovim riječima, prošli broj časopisa Focus je uvrijedio ruskog predsjednika Vladimira Putina, pišući na način koji nema nikakve veze sa slobodom izražavanja ili tiska.

"Jedina je nada da članak s uvredljivim izjavama protiv ruskog predsjednika u najnovijem broju Focusa nije ništa više od jezične vježbe nesretnog novinara koja je tiskana greškom", priopćio je ruski diplomat.