Uprkos svom zanovetanju i kuknjavi zbog njegove "politizacije" Četvrtog jula i "militarizacije" američkog rođendana, predsednik Donald Tramp je ignorisao svoje kritičare i postupio kako on hoće. Kao gospodar ceremonija i glavni govornik na svom događaju "Pozdrav Americi" povodom Dana nezavisnosti, Tramp je ostvario očigledan uspeh.

Predsednik koji se ponaša kao predsednik je gotovo uvek efikasniji učesnik u kampanji od predsednika koji se ponaša kao učesnik u kampanji. I Tramp se, po onome što je rekao i što nije rekao, u četvrtak uveče ponašao kao predsednik.

Ogromna i prijateljski nastrojena masa ljudi u Nacionanom parku (park u Vašingtonu, prim. prev.) protezala se od Linkolovog memorijalnog centra do spomenika Džordžu Vašingtonu. Televizijsko izveštavanje bilo je odlično. U petak su naslovne strane bukvalno svih velikih dnevnih listova bile pune priča i slika sa ovog dešavanja.

ODGOVOR BAJDENU

Bivši potpredsednik Džo Bajden je pre događaja sarkastično upitao: "Pitam se šta će Donald Tramp reći večeras kada se bude obraćao naciji na događaju koji je osmišljen više da podigne njegov ego, nego da proslavi američke ideale?". U četvrtak uveče, Džo je dobio odgovor na svoje pitanje.

Uprkos predviđanjima da će događaj "Pozdrav Americi" iskoristiti za predizborni govor, predsednik je ostavio partijsku politiku po strani kako bi iskazao i pozdravio sve dobre stvari koje Amerikanci svih rasa i verovanja čine i sve velike stvari koje su Amerikanci učinili od 1776. godine. "Zajedno, mi smo deo jedne od najvećih priča ikada ispričanih - priče o Americi", rekao je Tramp. "To je epska priča o velikoj naciji čiji su ljudi žrtvovali sve zarad onoga što su znali da je ispravno i tačno".

To nije bilo veličanje Trampa već Amerike. "Kakva sjajna zemlja!", izjavio je predsednik. "Za Amerikance ništa nije nemoguće". Naša nacija je "najizuzetnija u istoriji sveta".

Druga polovina Trampovog govora bila je posvećena odavanju počasti za pet rodova oružanih snaga - obalskoj straži, vazdušnim snagama, mornarici, marincima i kopnenoj vojsci - pri čemu se pohvalni govor svakoj od njih završavao akrobacijom vazdušnih snaga.

Britanski establišment se iz petnih žila trudi da umanji štetu nastalu curenjem poverljivih dokumenata britanskog ambasadora u SAD, u kojima je on žestoko kritikovao Donalda Trampa. Uprkos svemu, jasno je da se veći deo tog istog establišmenta slaže sa svime što je rečeno u dokumentu, prenosi RT.

U suštini, bes koji je zapljusnuo zapadnu javnost posle obelodanjivanja stavova prvog britanskog čoveka u Vašingtonu samo je stavio u prvi plan ono što svi znamo — da iskrenost apsolutno nema šta da traži u međunarodnim odnosima, stoji u analizi RT-a.

Ser Kim Derok je Trampa nazvao "neveštim", "nekompetentnim", nespretnim... Sada se ispostavlja da je upravo taj tajni izveštaj bio nevešt i nespretan, praktično — trampovski, analizira RT.

Ipak, ne treba se zavaravati: ovo je "mejnstrim" pogled snobovske i superiorne britanske političke klase, ali bes je usmeren na činjenicu da je izveštaj uopšte procurio, a ne na stavove iznete u njemu.

Sada možemo slobodno da se zavalimo i gledamo koliko je diplomatski jezik beskoristan, kada se sudari sa brutalnom iskrenošću. Pokušaj Britanije da ovaj slučaj gurne pod tepih je trijumf totalne neiskrenosti.

Evo samo nekoliko primera reakcija na skandal.

Prvi primer je zvanični odgovor premijerke:

"Premijerka ima puno poverenje u svog ambasadora u Vašingtonu. Naši ambasadori nam daju iskrene, nelakirane ocene politike država u kojima rade".

Ovo je ključna rečenica:

"Ti stavovi nisu obavezno mišljenje ministara, kao ni Vlade u celini". Za sve ljude koji nisu upoznati sa nijansama engleskog jezika, ovo zapravo znači da većina ministara i članova Vlade zapravo deli ove stavove, ali ne smeju to da kažu naglas.

Američki State Department odobrio je, unatoč protivljenju Kine, potencijalnu prodaju oružja u vrijednosti od 2,2 milijarde dolara Tajvanu, priopćio je u ponedjeljak Pentagon.

Prema Pentagonovoj Agenciji za obrambeno-sigurnosnu suradnju (DSCA), Kongres je obaviješten o potencijalnoj prodaji koja bi mogla uključivati 250 projektila Stinger, tenkove i pripadajuću tehnologiju.

Oružje bi pomoglo Tajvanu u borbi protiv trenutnih i budućih regionalnih prijetnji, poboljšalo sigurnost te bi mogli održati političku stabilnost i vojnu ravnotežu u regiji, poručili su iz DSCA-a.

Kinesko ministarstvo vanjskih poslova prošlog je mjeseca kritiziralo najavu moguće prodaje oružja te upozorilo Washington da zaustavi taj proces kako ne bi naštetio bilateralnim odnosima.

Peking autonomnu državu Tajvan smatra dijelom svojeg teritorija.

Glasnogovornik ureda predsjednice Tajvana zahvalio je SAD-u za podršku.

"Tajvan će ubrzati ulaganja u nacionalnu sigurnost te nastaviti s jačanjem sigurnosnog partnerstva sa SAD-om i drugim bliskim zemljama kako bi zajedno osigurali regionalnu sigurnost i stabilnost", poručio je Xavier Chang.

Njemačka je danas odbacila zahtjev SAD da u Siriju pošalje kopnene snage.

"Vlada se pridržava trenutnih dogovora koalicije za borbu protiv 'Islamske države', a to uključuje da neće biti slanja kopnenih snaga, što je poznato", naglasio je portparol njemačke Vlade Štefan Zajbert.

Njemačka novinska agencija DPA javila je ranije da je specijalni predstavnik SAD za Siriju i koalicije za borbu protiv "Islamske države" Džejms Džefri zatražio od Berlina da pošalje jedinice za obuku, logistiku i tehničku pomoć.

"Želimo da kopnene snage iz Njemačke djelimično zamijene naše vojnike", rekao je Džefri i izrazio očekivanje da će odgovor od Berlina dobiti do kraja mjeseca.

Američke snage podržavaju "Sirijske demokratske snage" u kojima je i kurdska "Jedinica narodne zaštite".

Sirijske demokratske snage u martu su zauzele posljednje uporište "Islamske države", mada su džihadisti i dalje aktivni u tajnosti.

Američki predsjednik Donald Tramp je u decembru najavio planove za povlačenje svih 2.000 pripadnika oružanih snaga SAD sa sjeveroistoka Sirije. On je kasnije saopštio da će oko 400 vojnika ostati kako bi pomogli u stabilizaciji regiona.

SAD od tada pokušavaju da dobiju dodatnu podršku od 80 saveznika iz koalicije za borbu protiv "Islamske države", uključujući Njemačku.

Rezultati izbora u Grčkoj i pobeda opozicione Nove demokratije na čelu sa Kirjakosom Micotakisom bili su očekivani, kaže dopisnik grčke državne televizije ERT Nikos Pelpas.

Nova demokratija osvojila je većinu poslaničkih mesta u Areopagu, što joj daje mogućnost da samostalno formira Vladu. Sa druge strane, Siriza, dojučerašnjeg premijera Aleksisa Ciprasa, nije doživela katastrofalan poraz, kako je isprva bilo procenjivano. Sa osvojenih 31,5 odsto glasova, ta partija učvrstila je lidersku poziciju među partijama na levom centru.

Theresa May ostat će zapamćena kao političarka koja nije znala izabrati pravi način ulaska na veliku scenu svjetske politike, koja se na njoj nije znala ponašati tako da bi ostavila traga i koja nije umjela udariti završne akorde svoje karijere
Donedavna čelnica britanske Konzervativne stranke i (još) premijerka Ujedinjenog kraljevstva, Theresa May, ostat će u političkim analima, ne samo Velike Britanije, ne samo Evrope, nego i svijeta zapamćena kao političarka koja nije znala izabrati pravi način ulaska na veliku scenu svjetske politike, koja se na toj sceni nije znala ponašati tako da bi na njoj ostavila traga i koja - napokon - nije umjela na pravi način ni udariti završne akorde svoje karijere.

Ambiciozna Theresa May ušla je u Downing Street broj 10 s neskrivenom ambicijom da postane "nova željezna lady", da nastavi stopama Margaret Thacher koja je, u drugačijim okolnostima doduše, demonstrirala čvrstinu i odlučnost, pa i onda kada je pribjegavala sili u "najboljoj" tradiciji iščezlog imperija koji je nekada praktično vladao svijetom (napr. kada je poslala ratnu flotu put daleke Argentine da vrati britansko gospodstvo nad Falklandskim otočjem). Dama s neizbježnom malom ženskom torbicom obješenom o lijevu ruku bila je tvrda, ali ne i nerazumna u odnosu prema Sovjetskom Savezu, bila je bespogovorni saveznik, ali ne nužno uvijek i poslušnik Sjedinjenih Država i bila je nepokolebljivi skeptik u odnosu na Evropsku uniju, mada je u premijersku fotelju zasjela kada je Britanija već bila članicom Unije. I kao bivša premijerka, ali još uvijek čelnica konzervativaca, uporno je ponavljala kako su najveća zla 20. stoljeća došla iz Evrope: komunizam, fašizam i evropsko integriranje. Ovaj autor može posvjedočiti da je upravo na to i tim riječima upozorila i tadašnjeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića, kada ga je - sukladno protokolu - posjetila u hotelu u kojemu je odsjeo u vrijeme službenog posjeta Velikoj Britaniji, godine 2001.

Iako se agonija po pitanju nuklearnog sporazuma sa Iranom nastavlja, budući da je Teheran Evropi dao još jedan rok od dva meseca kako bi ispunila svoje obaveze iz tog dokumenta, analitičari su skeptični da će ta mera uroditi plodom, te da ukoliko se ne osmisli neko prelazno rešenje, tom sporazumu preti krah.

Iran je Evropi dao novi rok od 60 dana kako bi evropska trojka, koju čine Velika Britanija, Francuska i Nemačka, ispunila svoje obaveze iz nuklearnog sporazuma i zaštitila naftne i bankarske sektore Irana od američkih sankcija.

"Pravimo drugi korak. Naše obaveze po pitanju nivoa obogaćivanja uranijuma su revidirane, smanjujemo obaveze iz sporazuma. Odgovarajuće pismo ćemo poslati šefici evropske diplomatije Federiki Mogerini. Na snagu stupa drugi period od novih 60 dana", izjavio je zamenik ministra inostranih poslova Irana Abas Arakči.

On je istakao i da će Teheran na svakih 60 dana davati novi rok za diplomatiju kako bi se pronašlo adekvatno rešenje za problem, ali ukoliko nikakvog pomaka u zadatom periodu ne bude bilo, Iran će svaka dva meseca dodatno smanjivati svoje obaveze iz sporazuma.

Da je Iran prekoračio ograničenje od 3,67 odsto obogaćenja uranijuma potvrdio je i portparol iranske Organizacije za atomsku energiju Behruz Kamalvandi, koji je precizirao da on sada iznosi 4,5 odsto i da za sada nije potrebno obogaćivanje uranijuma od 20 odsto, ali da će Teheran to učiniti "ukoliko bude želeo".

Objašnjavajući u čemu je problem i zašto se ne ostvaruju bilo kakvi pomaci kada je reč o realizaciji obaveza po pitanju nuklearnog sporazuma sa Iranom, Vladimir Sažin, specijalista za iransku nuklearnu problematiku, za Sputnjik kaže da tajna leži u samom mehanizmu koji je za to osmišljen, ali je zapušten.

U jednoj od današnjih vijesti objavili smo komentar američkog analitičkog portala MarketWatch o, kako se navodi, kraju američko-kineskog trgovinskog rata i pobijedi Kine. Međutim, iz Kine dolaze sasvim suprotne vijesti, koje demantiraju spomenute navode američkoga medija (koje se ne odnose neposredno na spomenuti tekst), i koje su, prema našem mišljenju, puno realističnije i opreznije kada je riječ o trgovinskom ratu između dviju svjetskih mega-ekonomija, a da se pri tom i ne govori o ishitrenom davanju prognoza vezano uz odabir njegovog konačnog pobjednika.

Tako medij South China Morning Post jučer navodi kako kineski ekonomisti upozoravaju na mogući prekid ekonomskih odnosa između Kine i SAD-a, i da se Kina za to mora pripremiti.

Sukob između Washingtona i Pekinga izišao je iz okvira trgovine. Bijela kuća nastoji potisnuti Kinu iz globalnog lanca, smatra Li Xiangyang, direktor Nacionalnog instituta za međunarodne strategije - think thank (analitičkog) centra unutar Chinese Academy of Social Sciences.

"Teoretski je takva ekonomska podjela u potpunosti moguća", izjavio je Li u subotu na simpoziju o trgovinskom ratu na Kineskom narodnom sveučilištu (Renmin University of China). "Konačan cilj SAD-a je zaustaviti rast Kine", kazao je Li i dodao, kako se prekid veza može smatrati "strateškom ucjenom" Washingtona u nastojanju za ometanjem Kine da postane još snažnija.

Pojedinci u Kini tvrde kako će teško doći do takve podjele zbog dubokih ekonomskih i trgovinskih veza između dviju država. "Ali to ne može biti razlog da mi to odbacimo proučavati (i uzimati u obzir, op. a.)", izjavio je Li Xiangyang. U najcrnjem scenariju, nastavlja kineski ekonomski stručnjak, Kina može biti u potpunosti odvojena od ostaloga svijeta. U boljem slučaju doći će do odvajanja Kine i SAD-a, što će značiti da Peking može nastaviti gospodarsku suradnju s drugim zapadnim državama, kao i državama u razvoju. Prekid odnosa također može utjecati na kinesku otvorenost u budućnosti. U Pekingu se postiže konsenzus oko toga, kako veći pristup kineskome tržištu ostaloga svijeta može pomoći u prevladavanju nesigurnosti od trgovinskog rata s Washingtonom.

Sun Jie, analitičar Instituta za svjetsku ekonomiju i politiku kineske Akademije društvenih znanosti (Institute of World Economics and Politics at the Chinese Academy of Social Sciences), tvrdi kako suparništvo između Kine i SAD-a ne može biti razrješeno jednim sporazumom. On smatra kako bi Kina mogla više surađivati sa svojim azijskim susjedima kako bi se pripremila za mogući prekid veza sa Sjedinjenim Državama.

Nakon SAD-a i Iran odustaje od međunarodnog sporazuma o razvoju njegovog nuklearnog programa, očito, izgubivši strpljenje u iščekivanju konkretnih poteza ostalih potpisnica istog - prije svega triju članica EU: Njemačke, Francuske i Velike Britanije, koji bi vodili do nastavka produljenja normalnih gospodarskih odnosa s Teheranom, poremećenih nakon jednostrano uvedenih američkih protuiranskih sankcija, prije svega na njegov energetski i financijski sektor.

Teheran počinje obogaćivanje urana na razinu veću od 3.67%, izvjestio je u nedjelju, 7. srpnja, zamjenik ministra vanjskih poslova i glavni pregovarač o provedbi nuklearnog sporazuma Abbas Arakchi. Kazao je kako je početak obogaćivanja urana postala druga faza smanjenja preuzetih iranskih obveza iz sporazuma, i ono će se nastaviti produživati svakih 60 dana ukoliko se i drugi potpisnici ne budu pridržavali svojih obveza. Iako su "vrata za diplomaciju još uvijek otvorena", izjavio je iranski diplomat, nužne su nove inicijative za riješenje nastale situacije. "Mi ćemo Europskoj uniji poslati izjavu da Teheran zaustavlja dio obveza iz nuklearnog programa", rekao je Arakchi.

Iran je već u više navrata upozoravao ostale zemlje-potpisnice sporazuma da će biti prinuđen učiniti taj potez, jer je, zapravo, od svibnja prošle godine i uvođenja američkih sankcija on i jedini u potpunosti provodio preuzete obveze koje su iz njega proizlazile.

Na taj je način Trumpova administracija i dobila ono što je htjela - konačan "pad" nuklearnog sporazuma kojeg je ona smatrala štetnim po SAD usprkos toga što su ga upravo Sjedinjene Države same i inicirale i bile glavni sukreator njegovih odredbi i usvajanja u srpnju 2015. godine. Osim Irana i SAD-a, ostale zemlje potpisnice bile su još i spomenuti EU trojac, kao i Rusija i Kina.

Taj je sporazum od Irana tražio velike i striktno precizirane restrikcije u razvoju njegovog nuklearnog programa (čega se Teheran sve ove godine i pridržavao, a što su potvrđivala i redovita izvješća Međunarodne agencije za atomsku energiju - zadužene za nadzor provedbe preuzetih obveza), a zauzvrat je istodobno obvezao drugu stranu na ukidanje UN-ovih sankcija protiv Irana, kao i jednostranih američkih sankcija i sankcija EU protiv te zemlje.

Između ostalog, jedna od glavnih odredbi sporazuma bila je i iranska obveza kako u idućih 15 godina neće obogaćivati uran na razinu veću od 3,67%, da neće stvarati zalihe obogaćenog urana, veće od 300 kilograma, kao i da se neće baviti proizvodnjom atomskih bombi.

Gruzijski premijer Mamuka Bahtadze osudio je nedavno korišćenje psovki tokom programa na opozicionoj televiziji "Rustavi 2" na račun ruskog predsednika Vladimira Putina ocenivši da je u pitanju čista provokacija.

"To što smo videli na programu televizije 'Rustavi 2' je obična, odvratna provokacija sa pokušajem da se dodatno destabilizuje situacija u našoj zemlji. To je apsolutno neprihvatljivo", rekao je on.

Prethodno je voditelj na toj televiziji Georgij Gabunija na ruskom jeziku izrekao nekoliko psovki na račun ruskog predsednika, iako mediji nisu preneli šta je konkretno on rekao.

Ubrzo su stigle velike količine komentara na društvenim mrežama sa osudama na račun voditelja, a mnogi su izrazili bojazan da bi takve izjave mogle dodatno da naruše već krhke rusko-grluzijske odnose.

Čak se i direktor te televizije Nika Gvaramija oglasio po tom pitanju rekavši da je, iako se slaže sa stavom voditelja, korišćenje psovki na televiziji neprihvatljivo.