Nakon što je Riad Darar, visoki dužnosnik takozvanog Sirijskog demokratskog vijeća, izjavio kako su se kurdske snage nakon rata spremne integrirati sa sirijskom vojskom, obzirom da će se zemljom, koja bi trebala imati federalni ustroj, ipak upravljati iz Damaska, mnogi kurdski analitičari su komentirali budućnost sjevernog dijela zemlje, koji je za sada pod kurdskom upravom. Razlog više su nedavni razgovori američkog predsjednika Donalda Trumpa s turskim kolegom Erdoganom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

David Romano s Državnog sveučilišta u Missouriju, autor brojnih publikacija o Kurdima i Bliskom istoku, za televiziju Rudaw je dao izjavu u kojoj komentira aktualnu situaciju na sjeveru Sirije i što Kurdi u ovim okolnostima mogu učiniti da nakon završetka rata ostvare svoje težnje.

"Kurdske snage u Siriji sada su završile borbu proti "Islamske države", iako će se tu i tamo za neko vrijeme još uvijek boriti s nekoliko manjih preostalih skupina terorista. Zbog toga bi se svijet trebao zahvalili hrabrim muškarcima i ženama kurdskog pokreta u Siriji, čime se misli na stranku Demokratske unije (PYD) i njezinih multietničke Sirijske demokratske snage (SDF). Nažalost, PYD i SDF vjerojatno neće dobiti takvu pohvalu. Čini se da Turska i Assadova vlada planiraju svoje sljedeće korake, od kojih nijedan vjerojatno neće uključivati nešto što je nalik zahvalnosti. Čak se i Sjedinjene Države nastavljaju suzdržavati od izražavanja bilo kakve političke, možda i vojne potpore sirijskim Kurdima i njihovim saveznicima. Washington može jednostavno reći da je "misija izvršena" i ukinuti podršku SDF snagama i povući vojnike koji im pomažu. Američke snage su ipak služile kao presudni zastrašujući faktor pred turskim i sirijskim napadima na kurdske kantone u sjevernoj Siriji", za Rudaw piše David Romano, koji sjevernu Siriju i izvorniku naziva "Rojavom", što je ime koje Kurdi koriste za svoja tri kantona i područja okupirana tijekom proteklih godina.

"Najgori scenarij za Rojavu bi uključivao američko povlačenje, nakon čega bi uslijedio sve veći vojni pritisak Assada, proiranskih milicija, arapskih sunitskih islamističkih skupina koje nemaju veze s Islamskom državom, ali i Rusije i Turske. Teško je zamisliti da bi sirijski Kurdi, bez obzira koliko bili hrabri, mogli izdržati pritisak toliko neprijatelja, posebno saveznika koji bi im bili spremni pomoći. Najviše što bi PYD i SDF snage mogli učiniti je pružiti tako jak otpor, zbog kojeg bi cijena neprijateljske vojne ofenzive bila previsoka, što bi njihove protivnice prisililo da pokušaju pregovarati o kompromisu. Takva strategija bi se bitno razlikovala od nedavnog povlačenja iračkih Kurda iz Kirkuka i ostalih teritorija u sukobu s Bagdadom", nastavlja stručnjak.

Prekjučer je HRT u udarnom večernjem terminu, odmah nakon Dnevnika, prikazao emisiju Tema dana u kojoj su gosti komentirali teroristički napad takozvane "Islamske države" u Egiptu, gdje je na Sinaju ubijeno najmanje 305 ljudi, od koji su 25 bila djeca, a 128 ih je ranjeno.

Emisiju je vodio Zoltan Kabok, a gosti u studiju su bili vojni analitičar Igor Tabak i Boris Havel s Fakulteta političkih znanosti.

Dvojica su komentirala situaciju nakon vojnog poraza "Islamske države" u Iraku i Siriji i kako će ova teroristička organizacija nastaviti djelovati nakon gubitka teritorija. Igor Tabak je pojasnio kako mnoge islamističke terorističke skupine diljem izvorno nisu imale veze s "Islamskom državom", ali su joj se zaklele na vjernost 2014. godine, kada su teroristi okupirali velike dijelove Sirije i Iraka i proglasili "kalifat". Kao takve, obzirom da je riječ o lokalnim skupinama, kao što je Al-Shabab u Somaliji, Boko Haram u zapadnoj Africi ili lokalna islamistička skupina koja je nedavno poražena na Filipinima, one će nastaviti djelovati kao i ranije, koristeći pogodnosti područja u kojima institucije pojedinih država nisu prisutne u mjeri da bi ih mogle potpuno iskorijeniti.

Tada je Boris Havel, stručnjak s Fakulteta političkih znanosti, pojasnio da "kalifat" u islamu ne može postojati bez teritorija, te dodao kako bi za bolje razumijevanje situacije na Bliskom istoku u Hrvatskoj trebalo ponovno otvoriti studije orijentalistike.

Govoreći o porazu "Islamske države", Boris Havel je iznio skandaloznu tvrdnju da su na Bliskom istoku jedni ekstremisti poraženi, ali su na njihovo mjesto došli drugi, odnosno Hezbollah i šiitske milicije iza kojih stoji Iran. Po mišljenju Borisa Havela, "kako bi se spriječila ili barem reducirala šteta jedino je rješenje podupirati Kurde i da oni svoju kontrolu uspostave na najvećem području kojeg uspiju zauzeti".

Visoki čelnik takozvanih Sirijskih demokratskih snaga Sirije (SDF) najavio je kako će se njegove postrojbe pridružiti sirijskoj vojsci kada završi borba protiv terorizma.

"Kada se kriza u Siriji riješi, Sirijske demokratske snage će postati dio Sirijske vojske", izjavio je u za subotu kurdske televiziju Rudaw zamjenik čelnika Sirijskog demokratskog vijeća Riad Darar.

Kurdski dužnosnik, iako nije isključio nastavak suradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama, nakon uspostave mira na području Sirije je izrazio spremnost za pregovore s vladom u Damasku.

"Radimo na postizanju mira u Siriji, a ne na sukobu s bilo kojom sirijskom stranom. Obnavljamo naše regije i držimo ih sigurnima i mirnima dok ne dođe pravi trenutak pregovora", rekao je Darar.

"Ako uspostavimo sirijsku vladu s federalnim sustavom, vjerujemo da nema potrebe za oružjem, jer će glavna ministarstva, kao i vojska i vanjska poslovi biti u središtu Sirije. Demokratske snage će također biti sirijske snage, a ne lokalne snage", dodao je Riad Darar.

Podsjetimo da su uz napredovanje sirijske vojske i saveznika u istočnom dijelu pokrajine Deir Ez-Zor, gdje se zemlja čisti od ostataka terorista ISIL-a, SDF milicije uz potporu Sjedinjenih Američkih Država pokrenule svoju ofenzivu, riskirajući sukob s vladinim snagama.

Ministarstvo odbrane Rusije demantovalo je navode pojedinih medija da je ruska avijacija bombardovala selo Šafah u sirijskoj provinciji Dejr el Zor, istakavši da Rusija bombarduje isključivo položaje terorista.

Kako se navodi u saopštenju ruskog vojnog resora, reč je o još jednoj dezinformaciji koju je plasirala Sirijska opservatorija za ljudska prava sa sedištem u Velikoj Britaniji.

Ministarstvo ističe da se vazdušni napadi ne sprovode nad naseljenim mestima, već isključivo tamo gde nema civila i to po objektima međunarodnih terorističkih organizacija.

Štaviše, dodaje se, pred napadom se ciljevi proveravaju u realnom vremenu, i to putem nekoliko kanala - kako sa zemlje tako i bespilotnim letelicama.

Sirijska opservatorija za ljudska prava je saopštila da je ruska avijacija gađala civile u selu Šafah, a nešto ranije i da je sirijska vojska granatirala stambena područja u predgrađu Damaska, kao i da su tom prilikom ubijena 23 civila.

Sjedinjene Američke Države još uvek nisu omogućile pristup međunarodnim organizacijama za isporuku humanitarne pomoći sirijskom kampu Rukban, izjavio je šef ruskog Centra za pomirenje u Siriji Sergej Kuralenko.

Kako je rekao, uprkos održanim konsultacijama o tom pitanju, pristup još uvek nije omogućen.

"Blokadom oblasti u prečniku od 55 kilometara oko američke baze Tanf izolovano je preko 55.000 ljudi kojima je humanitarna pomoć preko potrebna. Reč je o slučaju bez presedana, budući da se humanitarna pomoć tom delu zemlje ne isporučuje već duže vreme", istakao je on.


Kuralenko je naveo i da ti građani nemaju nikakav pristup osnovnim potrepštinama, između ostalog ni prehrambenim proizvodima i lekovima, a medicinska pomoć je nedostupna, dok deca nisu u mogućnosti da idu u školu.

Rusija je 20. novembra predložila komandi američkih snaga u bazi Tanf da zajednički obezbede pristup međunarodnim organizacijama kako bi one isporučile humanitarnu pomoć građanima koji žive u toj zoni, ali to pitanje i dalje nije rešeno.

Viši sigurnosni dužnosnik u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) izazvao je osude nakon što je pozvao na bombardiranje Al Jazeere, medijske kuće sa sjedištem u Kataru.

U seriji objava na Twitteru, general pukovnik iz Dubaija Dhahi Khalfan pokrenuo je lavinu napada na Al Jazeeru, optužujući tu mrežu za bombaški i oružani napad na džamiju na Sinajskom poluotoku u petak.

"Koalicija treba bombardirati mašineriju koja poziva na terorizam... kanal ISIL-a, Al-Kaide i fronta Al-Nusre, terorističku Al Jazeeru", napisao je bivši šef policije i sadašnji čelnik u Emiratima koji ima 2,42 miliona sljedbenika na društvenoj mreži Twitter.

"Koliko dugo će oni [Al Jazeera] remetiti sigurnost Egipta i arapskog svijeta", napisao je on.

Montirana fotografija

Khalfan je zatim objavio fotografiju logotipa Al Jazeere, montiranog ispred likova Abu Bakra al-Baghdadija, lidera grupe Islamska država Irak i Levant (ISIL), bivšeg lidera al-Kaide Osame bin Ladena, lidera Hezbollaha Hassana Nasrallaha i 91-godišnjeg islamskog teologa Yusufa al-Qaradawija.

Yaser Abuhilalah, izvršni direktor kanala Al Jazeera Arabic, kazao je da Khalfan snosi "punu odgovornost za eventualni napad na Al Jazeeru ili njene uposlenike".

"UEA treba odgovoriti [na Khalfanove komentare]. On nije samo građanin Emirata, već zvaničnik vlade te države", kazao je Abuhilala za al-Quds al-Arabi u subotu.

Skupina BRICS, koju čine Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, razmatraju mogućnost uspostave sustava kupnje i prodaje zlata koji bi bio odvojen od tradicionalnih centara trgovine plemenitih metala, potvrdio je od strane potpredsjednik Središnje banke Rusije, Sergej Švecov.

"Tradicionalni sustav trgovine zlatom sa sjedištem u Londonu, dijelom u švicarskim gradovima, postaje sve manje relevantan, prije svega zbog nastajanja novih poslovnih žarišta, osobito u Indiji, Kini i Južnoj Africi", rekao je Švecov u petak tijekom konferencije za novinare.

"Razgovaramo o mogućnosti uspostave jedinstvenog sustava za trgovinu zlatom unutar skupine BRICS i na bilateralnoj razini zemalja članica", rekao je, dodajući da bi novi sustav, trenutno s impresivnom razinom potrošnje i proizvodnje plemenitih metala u zemljama skupine, doveo do stvaranja novih referentnih točaka na međunarodnoj razini.

Kina i Rusija su poduzeti prvi korak

Prema Švecovu, Središnja banka Rusije je već potpisala memorandum o razvoju bilateralne trgovine zlatom s Kinom i transakcije zlatom se u okviru bilateralnog trgovinskog sustava s Pekingom trebaju početi provoditi 2018. godine. Time Središnja banka Rusije i Narodna banka Kine idu ka ostvarenju plana u stvaranju platformu koja bi ujedinila trgovinu zlatom dva najveća kupca zlata na svijetu.

Svjetsko vijeće za zlato napominje da je Rusija najveći službeni kupac i treći najveći proizvođač zlata na svijetu. Također izvještava da je Kina posljednjih mjeseci pridonijela više nego bilo koja duga zemlja rastu potražnje za zlatnim polugama.

Službeni predstavnik Europske unije za vanjske poslove je objavio priopćenje u kojemu ruski zakon o stranim medijima opisao kao "prijetnju slobodi tiska".

"Zakon o stranim agentima se protivi obvezama Rusije na području ljudskih prava", stoji u priopćenju. Također se napominje da zakon predstavlja "dodatnu prijetnju" za slobodne medije.

U subotu je ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao zakon o statusu inozemnih agenta za medije koje financiraju strane vlade. Zakon se posebno odnosi na medije Glas Amerike, Radio Slobodna Europa, Deutsche Welle i CNN. Ruski je zakon zapravo kopija ranije usvojenog američkog zakona, koji nalaže da se kao inozemni agenti registriraju televizija RT America, a isti status ima i internetski portal Sputnik.

Što je učinila Rusija? Ništa. Uzela gotovo u cijelosti novi američki zakon, prevela ga na ruski, dala na glasanje u Državnu Dumu, gdje je i usvojen, a onda ga je potpisao predsjednik.

Reakcija Europske unije i paralelni svemir smušenih eurobirokrata je neobjašnjiv. Podsjetimo da je ranije Europskom parlamentu izglasana rezolucija koja analizira dva glavna neprijatelja s kojima se suočavaju države članice EU i u kojoj se donose upozorenja te zaključci kako se boriti protiv tih opasnosti. U izvješću koje je prethodilo rezoluciji navedeno je da su te dvije opasnosti - Rusija i takozvana "Islamska država".

Prije više od dvije i pol godine je Saudijska Arabija počela bombardirati i okupirati Jemen kako bi podržala marionetsku vladu Abd Rabuha Mansura Hadija. Saudijski zračni udari namjerno razaraju civilnu infrastrukturu i ubijeno je na tisuće ljudi.

Milijuni se suočavaju s glađu. Opsada je izazvala epidemiju kolere bez presedana. Narod ne može ni pobjeći, jer je zračna luka zatvorena po naredbi saudijskog režima. Mainstream mediji uglavnom ne slijede situaciju u Jemenu, osim ako im to nije izgovor za napade na Iran. Ne samo da izbjegavaju prenijeti ključne informacije, već i otvoreno lažu da nametnu i opravdaju imperijalističku priču. Međutim, u današnjem svijetu brzog protoka informacija lako je razbiti mnoge mitove i objasniti istinu. Naravno, to se zove hibridni rat protiv NATO pakta i njegovih zaljevskih saveznika. No, krenimo redom.

1. Građanski rat

Rat u Jemenu nije građanski rat, jer bi to značilo da se jedan dio Jemenaca bori protiv druge skupine, ili njih više međusobno. Ali to nije istina. Jemenske snaga, koje uključuju pokret Ansarullah, Republikansku gardu bivše vojske i drugi, trenutno se bore protiv plaćenika koje podupiru Saudijci, uključujući i sudanske vojnike, vojsku UAE, te privatne američke vojne tvrtke Blackwater. Ne može se govoriti o građanskom ratu, jer su Saudijska Arabija i saveznici upućivanjem stranih boraca izvršili invaziju s ciljem okupacije Jemena.

2. Posrednički rat

S jedne strane možemo govoriti o posredničkom ratu, ali su u njemu opet glavni akteri Saudijska Arabija i saveznici. Otpor Jemena ne prima inozemnu pomoć i ne bori se za bilo koju stranu vlast. Jednostavno želi upravljati zemljom bez stranog uplitanja. Da bi sukob u Jemenu bio posrednički rat dvije vanjske sile, neka druga strana sila bi trebala manipulirati otporom Jemena, ali to nije tako, iako se želi nametnuti mišljenje kako jemenskim borcima upravlja Iran.

SAD su izašle kao gubitnice iz Sirije, a Rusija je uspela da postavi izazov dosadašnjoj američkoj strategiji svrgavanja režima, piše portal "Salon".

Dokazi za to su uspesi Kremlja u političkom rešavanju sirijske krize putem pregovora i učvršćivanjem saradnje sa Turskom, Iranom i drugim zemljama Bliskog istoka, navodi se.

Upravo su se iz tog razloga u Sočiju sastali lideri Rusije, Turske i Irana kako bi usaglasili političko rešenje završnog stadijuma sirijskog konflikta, a uprkos tome što i dalje još uvek ništa nije definisano, jedno je zasigurno - teroristička organizacija DAEŠ i njeni saveznici postaju istorija, piše autor.

Kako navodi, poziv sirijskom lideru Bašaru el Asadu na pregovore u Astani predstavlja veliki iskorak Vladimira Putina, a alijansa Rusija-Turska-Iran dolazi na smenu tradicionalnoj strategiji Vašingtona koja se zasnivala na Izraelu, Saudijskoj Arabiji i zemljama Persijskog zaliva.

"Putin je čak uspeo da napravi i partnerstvo sa Rijadom, što je potvrdio i kralj Salman ibn Abdul Aziz el Saud dolaskom u Moskvu. Turska je takođe uspostavila istorijske diplomatske, političke i ekonomske veze sa Rusijom, dok je ruski predsednik dodatno učvrstio i veze sa Teheranom. Čak je i izraelski premijer Benjamin Netanijahu uključio Putina u svoju igru", ističe on.