Moskva konstatuje da u istrazi slučajeva otmice ljudi za ilegalnu trgovinu organima na Kosovu nema rezultata.

Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova je na redovnom brifingu podsetila da je "još 2017. godine u Hagu osnovan specijalni sud pod pokroviteljstvom Evropske unije za istraživanje zločina Oslobodilačke vojske Kosova, uključujući, između ostalog, i otmicu ljudi za naknadnu prodaju njihovih organa na crnom tržištu".

Prema njenim rečima, impuls za uspostavljanje tog suda bio je izveštaj potpredsednika Parlamentarne skupštine Saveta Evrope Dika Martija, objavljen 2010. godine. "Međutim, ne vide se nikakvi rezultati rada ove strukture. Još uvek nije podignuta nijedna optužnica", istakla je Zaharova.

U nedavnom intervjuu, bivši izvestilac PS SE za temu trgovine ljudskim organima Dik Marti je izrazio bojazan da će počinioci ostati nekažnjeni.

"Ubeđeni smo da je neprihvatljivo da se zataškavaju najstrašniji zločini na Kosovu. Tema ilegalne trgovine ljudskim organima treba da ostane predmet pune pažnje javnosti", naglasila je Zaharova.

Skandal sa ilegalnom trgovinom organima na Kosovu i u Albaniji dobio je veliki svetski publicitet nakon objavljivanja izveštaja člana Parlamentarne skupštine Saveta Evrope Dika Martija. On je 2010. objavio dokument koji govori o trgovini organima ljudi otetih na Kosovu tokom sukoba 1998-1999. U izveštaju se posebno tvrdilo da su ljudi bliski sadašnjem kosovskom premijeru Hašimu Tačiju navodno bili uključeni u trgovinu organima.

Istragu o ovom slučaju vode vlasti Srbije i Misija EU na Kosovu.

Kosovske albanske vlasti su uz podršku Sjedinjenih Američkih Država i niza evropskih zemalja proglasile nezavisnost od Srbije 17. februara 2008. godine.

Novi paket sankcija SAD je "nova šizoidna priča" povezana s konsolidacijom američke elite u borbi protiv predsednika SAD Donalda Trampa, koja se odvija uz pomoć priče o Rusiji, smatra ruski premijer Dmitrij Medvedev.

Američki senatori predstavili su Kongresu SAD 13. februara nacrt zakona o novim sankcijama protiv bankarskog i energetskog sektora Rusije, kao i protiv ruskog državnog duga. Nacrt zakona predlaže uvođenje sankcija ruskim bankama koje "podržavaju mešanje u izbore".

"Što se tiče samih sankcija, odnosno poslednjeg praska koji se dogodio sasvim nedavno, to je nova šizoidna priča povezana s načinom na koji se u Americi konsoliduje elita. Imam u vidu borbu protiv Rusije", rekao je Medvedev u intervjuu za NTV.

Prema njegovim rečima, konsolidacija elite u Americi, posebno demokratske, odvija se na bojnom polju s predsednikom Trampom.

"A borba protiv predsednika Trampa se vodi uz pomoć takozvanog 'ruskog slučaja'. Oko toga se odvijaju svi društveno-politički procesi, očigledno je da je to u mnogo većoj meri povezano s unutrašnjim problemima Sjedinjenih Američkih Država nego s našim odnosima s Amerikancima", naglasio je Medvedev.

Prema njegovom mišljenju, SAD imaju zaista mnogo problema.

"To je najveća ekonomija u svetu. Ali ona ima 22 biliona, ne rubalja - nego dolara - duga. To je brojka s kojom se treba nositi. Odatle potiču protekcionističke mere, borba protiv drugih ekonomija i sankcije svih vrsta. Sankcije EU, sankcije Rusiji, sankcije Iranu, sankcije Kini. Tako oni vide svoju budućnost", naveo je Medvedev.

Portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova prokomentarisala je reakciju Bi-Bi-Sija na to što je saradnik televizijskog kanala razotkrio lažni video-snimak o hemijskom napadu u Siriji.

Producent Rima Dalati je saopštio da su snimci scene u bolnici nakon navodnog hemijskog napada u sirijskoj Dumi bili izrežirani. Novinar je uveren da se sam napad dogodio, ali da upotrebu hlora treba da potvrdi ili negira Organizacija za zabranu hemijskog oružja. Zvanični predstavnik Bi-Bi-Sija izjavio je da Dalatijeve reči treba posmatrati kao njegovo lično mišljenje.

Zaharova je istakla da je taj sled događaja indikativna priča i navela da je nakon komentara Bi-Bi-Sija Dalati zatvorio svoje naloge na društvenim mrežama.

"Gde su naši zapadni borci za prava i slobode? Još nisu optužili Bi-Bi-Si za cenzuru, nisu otkrili činjenicu pritiska na novinara? Cirkus, naravno", napisala je Zaharova na Fejsbuku.

SAD više nisu poštovane kao nekad. Mnoge države pokazuju da dobro razumeju ovu promenu i ponašaju se u skladu sa tim
Majk Pompeo je američki državni sekretar i, sudeći prema izveštajima medija, osoba od posebnog poverenja predsednika Trampa, jedan od ključnih ljudi i član najužeg kruga moćnika u Beloj kući. Na Američkom univerzitetu u Kairu on je održao predavanje pod upečatljivim naslovom: Snaga dobra. Kako je Amerika ponovo oživela Bliski istok.

Ovako nešto ne dešava se često: visoki funkcioner američke administracije, jedan iz najužeg kruga izabranih, izlaže same osnove nove (u iskušenju smo da kažemo "najnovije") američke strategije za Bliski istok, jednog od najvažnijih regiona sveta, njene buduće prioritete i perspektive. Možemo očekivati da su njegove reči bile dočekane s dužnom pažnjom, u pobožnoj tišini, da su potom detaljno i pažljivo analizirane, kako bi ih svi akteri krvave igre koja se već decenijama vodi na Bliskom istoku primili na znanje i u svojim kalkulacijama ubuduće oprezno uzimali u obzir.

Predsjednik Irana Hassan Rouhani izjavio je da će Iran, Turska i Rusija nastaviti s dosadašnjim naporima i aktivnostima kako bi zaustavili oružane sukobe u Siriji, javlja Anadolija.

"Tri zemlje garanti, Iran, Turska i Rusija, nastavit će s naporima u cilju smanjenja sukoba i postizanja stabilnosti u Siriji", rekao je Rouhani na konferenciji za medije u Sočiju nakon četvrtog trilateralnog samita o Siriji, kojem su prisustvovali i predsjednici Turske Recep Tayyip Erdogan i Rusije Vladimir Putin.

Istakao je da vlasti u Damasku moraju zadržati suverenitet nad cijelom Sirijom.

Upozorio je i na opasnost od prebacivanja jednog dijela pripadnika organizacije ISIL u Afganistan.

Samit o Siriji

"SAD prebacuje dio pripadnika ISIL-a u Afganistan, što može biti opasno po srednju Aziju i druge regije", rekao je iranski predsjednik.

Dodao je i da bi bio sretan ako se američke trupe povuku iz Sirije, kao što je SAD i najavio.

"Nismo optimisti u vezi s očekivanim povlačenjem Sjedinjenih Američkih Država iz Sirije. No, ako se to dogodi, bit ćemo sretni", rekao je Rouhani.

U ruskom Sočiju danas je održan četvrti trilateralni samit o Siriji, kojem su prisustvovali predsjednici Turske Recep Tayyip Erdogan, Rusije Vladimir Putin i Irana Hassan Rouhani. Samit je trajao nešto duže od sat vremena.

Prijedlog rezolucije o pravu na mirne proteste i umjerenu upotrebu sile prošao je prvo čitanje u Evropskom parlamentu.

Prijedlog rezolucije o pravu na mirne proteste i umjerenu upotrebu sile kojom se prvenstveno traži zabrana sredstava za suzbijanje nereda koja mogu prouzrokovati teške povrede, poput raznih šok granata, prošao je prvo čitanje u Evropskom parlamentu.

Za prijedlog rezolucije, na zahtjev Konfederalnog saveza Ujedinjene evropske ljevice i Nordijske ljevice, glasalo je 438 zastupnika EP-a, 78 je bilo protiv, uz 87 suzdržanih, prenosi Hina.

Zastupnici su u ponedjeljak o tome održali raspravu, na kojoj su mahom odlučno osudili postupanje policije na protestima "Žutih prsluka" u Francuskoj, ali i slična ponašanja vlasti u Italiji, Rumuniji, Mađarskoj i Poljskoj.

Topovski udari i suzavac

Prema riječima francuske zastupnice Marie-Christine Vergiat, zastupnici smatraju da je krajnje vrijeme da se zabrani korištenje "nesmrtonosnog smrtonosnog oružja", odnosno šok granata koje stvaraju topovski udar, ali i granata koje proizvode snažan bljesak, granata koje puštaju neugodan miris i suzavce.

Ona je rekla da je "brutalni napad" policije na pripadnike "Žutih prsluka" rezultirao brojem od 3.200 povrijeđenih, 175 povreda glave, 17 povreda oka i četiri teško povrijeđene šake i podlaktice.

Sjedinjene Države su sazvale anti-iranski sastanak na visokoj razini koji se jučer i danas održava u Poljskoj. Službeno je skup nazvan "Summit o miru i sigurnosti na Bliskom istoku", iako se svi slažu da je glavni cilj Washingtona iskoristi Varšavu za proširenje svoje anti-iranske koalicije izvan Izraela, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Stručnjaci sumnjaju da će Washington uspjeti u svom naumu, ali je Izrael oduševljeno pozdravio ovu inicijativu.

Pozivnice za dolazak na sastanak su odbili Rusija i Kina, a neće biti ni šefice europske diplomacije Federice Mogherini. Libanonski ministar vanjskih poslova Gebran Bassil je u ponedjeljak rekao da neće sudjelovati u radu ovog summita, kao i što nisu došli ni palestinski dužnosnici, koji konferenciju vide kao američko-izraelsku "zavjeru s ciljem da se unište palestinski ciljevi".

Pravi je cilj bio uskladiti saveznike i vazale s američkim planom za Iran, kako bi ih se barem potaknulo na izricanje strožih sankcija Islamskoj Republici. No Europljani su to odbacili.

"Ideja je bila organizirati konferenciju, ministarski sastanak, kako bi u praksi prekinuli našu diplomatsku izolaciju od Irana", kazala je jedna osoba koja je znala za planiranje događaja.

Počela je kao prerušena konferencija o Iranu, ali se sudionike vjerojatno prisiljava da prihvate širi sadržaj o Bliskom istoku. Zatim je State Department promijenio dnevni red, jer je bio prisiljen suočiti se sa Sirijom i posebno s Jemenom.

Prvi dio sastanka je održan jučer, ali europske sile nisu upale u zamku. One žele očuvati nuklearni sporazum s Iranom. Poljska je također izjavila da se ne slaže s američkim pristupom Iranu. Ministar vanjskih poslova Jacek Czaputowicz je izjavio novinarima kako je nuklearni sporazum vrijedan i izrazio je nadu da će konferencija pomoći sudionicima u pronalaženju zajedničkog stajališta.

Dok je američka delegacija uključivala potpredsjednika Mikea Pencea, državnog tajnika Mikea Pompea i savjetnika Bijele kuće Jareda Kushnera, drugi važni sudionici odbili su sudjelovati ili su poslali delegacije na niskoj razini.

Čini se kako Turska i definitivno iskače iz sfere utjecaja Sjedinjenih Država. Osim po pitanju Sirije, što je, uz neuspio državni udar 2016.g. u Turskoj bio i glavni uzrok poremećaja odnosa dvaju važnih partnera unutar NATO saveza, to je vidljivo i kroz razvoj svestrane, uključno i vojne suradnje Turske i Rusije, ubrzanog razvoja tursko-iranskih odnosa, suprostavljanje Ankare jednostranom američkom povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Iranom i uvođenju američkih sankcija protiv Teherana i td., i td. A upravo na ovo posljednje odnosi se i danas prispjela vijest o tome, da je Ankara spremna na osnivanje mehanizma za bilateralnu trgovinu s Iranom, sličnog onom kojeg uspostavlja Europska unija.

"Turska pozdravlja europski mehanizam posebne važnosti (SPV) za trgovinsku suradnju s Iranom i spremna je surađivati u njegovom okviru, a također je spremna i za uspostavu (svog) sličnog mehanizma", izjavio je u četvrtak, 14. veljače, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan na sastanku s iranskim predsjednikom Hassanom Rouhanijem uoči trostranoig summita Rusija-Turska-Iran koji danas počinje u Sočiju.

Iranski predsjednik je istom prigodom također izrazio zainteresiranost za daljnji razvoj gospodarske suradnje s Turskom, između ostalog u energetskoj i industrijskoj sferi.

Podsjećamo: Njemačka, Francuska i Velika Britanija osnovale su zasebni platni kanal za trgovinu s Iranom (vidi poveznicu ispod teksta). Radi se o mehanizmu INSTEX, koji će omogućiti zaobilaženje američkih sankcija pri obavljanju poslova s Iranom i očuvanje Zajedničkog plana djelovanja unutar iranskog nuklearnog programa, dogovorenog u sklopu sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015.g., iz kojeg su se Sjedinjene Države jednostrano povukle u svibnju prošle godine. Washington je nakon toga protiv Teherana uveo "nikada strože" sankcije, uključno i one protiv iranskog energetskog sektora i svih onih inozemnih tvrtki i zemalja koje s njim po tom pitanju surađuju.

INSTEX će biti predstavljen kroz privatnu tvrtku, čije će sjedište biti u Francuskoj, upravljački menadžment predvodit će Nijemci, dok će predstavnik Ujedinjenog Kraljevstva predsjedati nadzornim vijećem. I druge članice EU moći će se priključiti tom novom sustavu, kojeg su u međuvremenu pozdravile i Kina i Rusija.

Iako je američki predsjednik Donald Trump jučer rekao kako i dalje razmatra "sve opcije za Venezuelu", na jučerašnjoj sjednici posebnog odbora Zastupničkog doma Kongresa nije dobio zeleno svjetlo za vojnu intervenciju, koju je tražio njegov specijalni predstavnik za ovu latinoameričku zemlju Elliott Abrams.

Kako je Kongres taj koji po američkom ustavu mora odobriti inozemne vojne operacije, jučer je održano zasjedanje o ovom pitanju.

Američki Kongres neće podržati vojnu intervenciju u Venezueli, usprkos nagovještajima predsjednika Donalda Trumpa da ni ta opcija nije isključena, rekao je čelnik Odbora za vanjsku politiku Kongresa.

"Brinem se zbog predsjednikovog zveckanja oružjem, njegovih naznaka da je američka vojna intervencija i dalje opcija. Želim jasno poručiti da američka vojna intervencija nije opcija", kazao je Eliot Engel na početku saslušanja o stanju u Venezueli.

Debata je bila vrlo zanimljiva. Republikanska zastupnica Ilhan Omar se tijekom jučerašnjeg saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Kongresa, gdje se raspravljalo o ulozi američke vojske u Latinskoj Americi, sukobila s novoizabranim izaslanikom Bijele Kuće za Venezuelu Elliottom Abramsom

"Gospodine Abrams, 1991. godine ste se izjasnili krivim po dvije točke optužbe za uskraćivanje informacija Kongresu o vašem sudjelovanju u aferi Iran-Contra, koju vam je kasnije oprostio predsjednik George H.W. Bush", počela je Omar. "Ne razumijem zašto bi članovi ovog odbora ili američki narod trebali vjerovati u bilo kakvo svjedočanstvo koje danas dajete?", dodala je republikanska zastupnica.

"Kad bih mogao odgovoriti na to...", ubacio se Abrams.

"To nije bilo pitanje", uzvratila je Omar.

Nakon kratke razmjene u kojoj je Abrams prosvjedovao "kako to nije bilo u redu" Omar je presjekla Abramsa govoreći: "Hvala vam na sudjelovanju."

Producent BBC-a Riam Dalati, odgovoran za praćenje situacije u Siriji, izjavio je da je navodna uporaba kemijskog oružja u travnju 2018. u sirijskom gradu Dumi bila inscenirana, što je jučer potvrdio na svom službenom računu na Twitteru.

Dalatijevo izvješće kaže da nakon gotovo šest mjeseci istrage on "bez sumnje može potvrditi" da je prizor u bolnici u Dumi bio insceniran.

"Nitko nije umro toj u bolnici", napisao je Riam Dalati.

Početkom travnja 2018. godine su brojne nevladine udruge, uključujući navodne humanitarce Bijelih kaciga, objavile da je 7. travnja korišteno kemijskog oružja od strane sirijskih vladinih snaga u Dumi. Dana 9. travnja su predstavnici ruskog Centra za pomirenje zaraćenih strana proveli su istraživanje tog područja, ali nisu pronašli nikakve znakove upotrebe kemijskog oružja.

U noći 14. travnja, Washington, London i Pariz su bez odobrenja Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda proveli snažan udar na Siriju. Napadnuti su Centar za istraživanje u Damasku, sjedište Republikanske garde, baza sirijske protuzračne obrane, kao i nekoliko vojnih aerodroma i vojnih skladišta.

Prema priopćenju ruskog ministarstva obrane, sirijska protuzračna obrana je uspjela presresti i oboriti 71 od 103 krstarećih projektila.

Sjedinjene Države, Velika Britanija i Francuska su izjavile da su ti napadi bili odgovor na navodnu uporabu kemijskog oružja u gradu Dumi.

Izvješće koje je objavio Riam Dalati dolazi neposredno nakon više raznih izvješća zapadnih medija koji priznaju da u Dumi nije bilo kemijskog napada.