Načelnik Generalštaba libanske vojske general Džozef Aun zatražio je od vojske "potpunu spremnost" na južnom delu granice da bi se suočila sa "pretnjama izraelske vojske".

Na svom nalogu na Tviteru, Aun je pozvao libanske vojnike da budu spremni za "dobru implementaciju" rezolucije Ujedinjenih nacija 1701 o "očuvanju stabilnost" na granici sa Izraelom, preneo je Rojters.

Bivši šef Antiterorističkog odjela Francuske i poslanik Alain Marsaud, uz veliko iznenađenje novinara, iznosi informacije koje se ne mogu često čuti u medijima, a koje su vezane za državljane Francuske koji se bore na strani terorista u Siriji.

Novinar: Zabrinuti smo za ljudska prava terorista koji se vraćaju, kao i za prava njihovih obitelji. Istina malo manje smo zabrinuti za prava žrtava. Vi ste netko tko je dobro informiran. Jesmo li iza pozornice malo manje naivni ili ne? Postoji li nešto što vidimo i ono drugo što ne vidimo?

Alain Marsaud: Mislim da ste dotaknuli nešto vrlo bitno. Slušam naivne priče onih koji tvrde "Da se radi o dobrim ljudima (teroristima) koji se trebaju vratiti kući. Kako im Francuska treba oprostiti. Što se tiče djece ovih terorista, pitanje je radili se o djeci ili ne?

Međutim postoji realnost na terenu. Realnost je takva da trenutno vršimo čišćenje. Čistimo naše državljane na licu mjesta jer predstavljaju opasnost za našu zemlju. Stvari su već za vrijeme predsjednika Hollande bile jasne, ali sada za vrijeme predsjednika Macrona su puno jasnije. Predsjednik Macron nije naivan glede ovog problema i čini sve u suradnji s lokalnim partnerima da se građani Francuske, koji su otišli u Siriju, ne vrate. Naši partneri na terenu su Kurdi, Amerikanci ali i sirijska vojska predsjednika Assada koga "ne volimo", a koji nam pomažu pri tome.

Novinar: Što to znači da se ne vrate?

Alain Marsaud: To znači da ih likvidiramo.

"Dobro je imati Google kao podsjetnik kako se prkosi logici i zdravom razumu, jer činjenice neće biti dozvoljeno objavljivati ako to čini RT", izjavila je glavna urednica RT-a Margarita Simonyan.
O suprotstavljanju navodnom uplitanju Kremlja u američki izborni proces je izvršni predsjednik kompanije Alfabet, matične kompanije Google tražilice, Eric Schmidt izjavio je da će Google News početi ograničavati ​​prisutnost ruskih medijskih stranica u državnom vlasništvu, koje su prethodno dobile normalan status kod internetske tvrtke pri pretraživanju i oglašavanju.

Talijanski ratni reporter s više od 25 godina staža sa svih svjetskih bojišta, Gian Micalessin, dopisnik koji je radio za listove i časopise Corriere della Sera, La Repubblica, Panorama, Libération, Der Spiegel, El Mundo, L'Express, Far Eastern Economic Review i brojne druge, medije, za emisiju Terra televizije TG5, analitički portal Analisi Difesa i neovisnu internetsku stranicu Occhi della Guerra otkriva tko su bili snajperisti na prosvjedima u Kijevu koji su bili ključna karika za rušenje bivšeg predsjednika Janukoviča.
Vijest nije nova, ali nitko nikada nije razgovarao s gruzijskim snajperistima koji su sijali smrt i kaos kako bi svrgnuli legitimnu ukrajinsku vladu.

Tko je ubio više od osamdeset prosvjednika i policajaca koji su se okupili se na Trgu nezavisnosti u Kijevu, kobnog 20. veljače 2014. godine kako bi pružili podršku savezu Ukrajine s Europskom unijom?

Igra je sada krajnje hazardna, a vraćanje na "veliku koaliciju" je takođe gubitničko, jer su i socijaldemokrate i konzervativci katastrofalno izgubili na parlamentarnim izborima u septembru.

Nemačka je, nakon što su propali pregovori o novoj vladajućoj koaliciji, zapala u duboku političku krizu, najveću od Drugog svetskog rata. Pokušaj kancelarke Angele Merkel da stabilizuje politički ambijent formiranjem koalicione vlade između njenih konzervativaca, Stranke slobodnih demokrata i stranke Zelenih, završio se neuspehom.

Miroslav Stojanović, dugogodišnji dopisnik Politike iz Nemačke, za Sputnjik kaže da se od početka znalo da će bilo vrlo teško ukomponovati koaliciju stranaka potpuno različitih, kako programski tako i po sujetama njihovih lidera, ali da se očekivalo da će Merkelova, kao vešta i pragmatična političarka, u tome ipak uspeti. Ona je, međutim, sada u krajnje nezavidnoj situaciji.

"Prema nekim medijima, ovo bi mogao da bude kraj njene političke karijere. Igra je sada krajnje hazardna, a vraćanje na veliku koaliciju je takođe gubitničko, jer su i socijaldemokrate i konzervativci katastrofalno izgubili na parlamentarnim izborima u septembru. Naravno, dva gubitnika sada mogu da naprave većinu u Bundestagu, ali to je ono što verovatno birači, samom činjenicom da su nešto drukčije glasali, ne bi želeli. To je, međutim, za Merkelovu jedini pravi izlaz da nekako opstane i da produži svoj četvrti, rekordni mandat. Sa novim parlamentarnim izborima njena sudbina verovatno bi bila zapečaćena jer i u njenoj stranci bi se verovatno pojavili apetiti nekih rivala da ipak probaju da u novu varijantu i novu rundu uđu sa novim ličnostima", ocenjuje Stojanović.

On napominje da je teško prognozirati šta će se dešavati na nemačkoj političkoj sceni, ali ukazuje da je sada na potezu predsednik države Štajnmajer.

Američki milijarder Džordž Soroš frontalno napada Mađarsku, ocenio je danas potpredsednik vladajuće mađarske partije Fides Gergeli Guljas.

Prema njegovim rečima, Soroš napada Mađarsku preko svojih nevladinih organizacija i birokrata Evropske unije, preneo je Rojters.

Guljas je rekao da Soroševe tvrdnje da je mađarska vlada iznela laži o njemu, nisu suštinske i da su i on, kao i Evropska unija, radili na istoj promigrantskoj agendi.

Potpredsednik Fidesa je, takođe, odbacio optužbe koje je izneo Soroš, da je mađarska vlada podsticala antimuslimanska osećanja i koristila antisemitske izraze.

Soroš je danas po prvi put javno odgovorio na napade mađarske vlade, navodeći u saopštenju da su ti napadi sadržali "laži i izvrtanja" i da su bili smišljeni kako bi od njega stvorili lažnog spoljašnjeg neprijatelja.

Soroš, koji je Mađar, i čiji pogledi su u suprotnosti sa vladajućom partijom Fides mađarskog premijera Viktora Orbana, rekao je da Budimpešta "izaziva antimuslimansko osećanje i koristi antisemitske izraze koji podsećaju na '30. godine", prenosi Rojters.

On je odbacio tvrdnje iz "nacionalne konsultacije" koju je sprovela Orbanova vlada da Soroš želi da naseli milion migranata godišnje u Evropu, prisiljavajući ih da se rasele po državama Evropske unije.

Tanjug

Neke zemlje NATO-a i Evropske unije pogođene su virusom patološke rusofobije, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov na konferenciji za medije posle razgovora sa svojim jermenskim kolegom Edvardom Nalbandijanom.

"Razgovarali smo o odnosima između naših zemalja i Evropske unije i Severnoatlantskog pakta u situaciji u kojoj su, nažalost, neki članovi ovih struktura zaraženi virusom patološke rusofobije", istakao je Lavrov.

Ruski ministar dodao je da nije iznenađen zbog odbijanja SAD da podrže izjavu Saveta bezbednosti UN kojom se osuđuje napad na ambasadu Rusije u Damasku.

"Što se tiče odbijanja Sjedinjenih Američkih Država da podrže izjavu Saveta bezbednosti kojom se osuđuje napad, granatiranje ruske ambasade u Damasku, nisam iznenađen, jer se to svakako ne dešava prvi put", rekao je Lavrov.

Prema njegovim rečima, bilo je nekoliko slučajeva kada je ruska ambasada bila izložena prilično ozbiljnom granatiranju, kada su granate padale na teritoriju diplomatske misije. "I svaki put Savet bezbednosti nije mogao da reaguje na te terorističke napade, ta najteža kršenja međunarodnog prava zbog stava Sjedinjenih Američkih Država", naglasio je ruski ministar spoljnih poslova.

Vojna operacija u Siriji se bliži kraju, ali situacija u toj zemlji ostaje nestabilna, vlast legitimne sirijske vlade je i dalje slaba, pa će pomoć Rusije i ubuduće biti potrebna kako bi se situacija u toj zemlji stabilizovala.

Posla ima još mnogo - sada treba preći na političke procese i pomiriti zaraćene i zavađene strane, ocenjuju ruski analitičari, nakon sastanka ruskog i sirijskog predsednika, Vladimira Putina i Bašara el Asada, u Sočiju.

"Sastanak je pokazao da političko regulisanje situacije u Siriji ulazi u najvažniju fazu. Jedan od glavnih pravaca biće uključivanje susednih država i njihovih lidera u ovaj proces, jer igraju veoma važnu ulogu u unutrašnjim događajima u Siriji. Nije slučajno što će se za dva dana sastati lideri Turske, Irana i Rusije. Osim toga, određenu ulogu igraju i druge zemlje regiona. Sada se govori o tome da je veoma važno da zemlje koje su se našle 'na različitim stranama barikada' shvate da nema povratka u prošlost, da je Sirija na putu povratka svog suvereniteta i uspostavljanja državnosti. Pokušaji da se ta zemlja podeli, rasparča, kako su se neki nadali, propali su. Ubuduće se mora delovati tako da se ne dozvoli preostalim neprijateljima Sirije da uspore proces obnove", rekao je za Sputnjik orijentalista Jurij Zinin.

Rusija je u sirijskom konfliktu odigrala glavnu i odlučujuću ulogu. Moskva je pružila pomoć u vojnoj tehnici, slanjem svoje vojske u tu zemlju i ogromnim brojem savetnika - upravo su ruski oficiri obnovili sirijsku armiju posle događaja 2012-2013. godine.

Analitičari smatraju da je glavni značaj učešća ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga u Siriji bio taj što nisu dozvolili direktnu vojnu invaziju SAD u Siriji. Kako kažu, da se Rusija nije umešala u taj sukob, sirijska država ne bi opstala i verovatno bi zemlja danas bila rasparčana na delove, a vodile bi je marionetske vlasti, koje bi bile pod kontrolom Vašingtona.

Sjedinjene Države stavile su ponovno Sjevernu Koreju na crnu listu "država koje podržavaju terorizam" kako bi povećale pritisak protiv njezina nuklearnog programa, rekao je u ponedjeljak američki predsjednik Donald Trump.

"Osim što prijeti svijetu nuklearnim uništenjem, Sjeverna Koreja opetovano je podržavala djela međunarodnog terorizma, uključujući ubojstva na stranom teritoriju", rekao je Trump, a prenosi AFP.


Kao primjer je naveo slučaj američkog studenoga Otta Warmbiera, koji je bio u sjevernokorejskom zatvoru i koji je umro u lipnju nakon što je vraćen kući u komi.


To znači da će Sjeverna Koreja i osobe povezane s njome dobiti nove gospodarske sankcije. Američko ministarstvo financija objavit će ih u utorak, najavio je Trump.

Tužiteljka Međunarodnog krivičnog suda zatražila je danas od sudija da odobre istragu o navodima za kršenja ljudskih prava u Avganistanu, uključujući optužbe protiv vojske SAD i CIA za silovanje i mučenje, zločine talibana protiv čovječnosti i ratne zločine avganistanskih bezbjednosnih snaga.

Ovo je prvi put da je tužiteljka tog suda, Fatu Bensuda, zatražila istragu protiv Amerikanaca zbog navoda o ratnim zločinima, navodi AP, uz napomenu da SAD nisu članica tog suda, ali da američki državljani mogu da budu optuženi za ratne zločine počinjene u državama koje jesu članice ovog suda.

Američki Stej department saopštio je da analizira Bensudin zahtjev za odobrenje istrage, ali je istakao da se protivi mješanju Međunarodnog krivičnog suda u Avganistanu.

"Naš stav je jasan: istraga Međunarodnog krivičnog suda u vezi sa američkim osobljem bila bi potpuno neopravdana i nedopuštena", navodi se u saopštenju Stejt departmenta, u kojem se zaključuje da pokretanje takve istrage neće služiti interesima mira, niti pravde u Avganistanu.

Bensuda namjerava da istraži i aktivnosti operativaca CIA u tajnim zatvorima u Avgaistanu i drugim zemljama koje su članice suda.