Tajna povijestS


Blue Planet

Babilonska karta svijeta, ili Imago Mundi, najstarija je poznata karta svijeta

slika
Imago Mundi
Drevna karta svijeta ne samo da pruža fascinantan pogled na to kako su Babilonci percipirali svijet prije nekoliko tisuća godina, već otkriva i mnogo o njihovom viđenju zemljopisa, religije i kulture.

Ovaj artefakt poznat kao Babilonska karta svijeta (lat. Imago Mundi) predstavlja najstariju poznatu kartu svijeta. Nastala je otprilike u 6. stoljeću pr. Kr. u gradu Sipparu (današnji Abu Habba u Iraku). Sama karta je urezana u glinenu pločicu i ispisana klinastim pismom, koje je jedno od najranijih oblika pisanja iz Mezopotamije.

Tsunami

Drevni brončani bodež minoanske civilizacije, star 3.600 godina, pronađen kod turske obale

bodež
Brončani bodež star 3600 godina iskopan iz drevnog brodoloma. Turski ministar kulture i turizma, Mehmet Nuri Ersoy, istaknuo je značaj ovog otkrića.
U dubinama Sredozemnog mora, uz obalu Turske, pronađen je drevni brončani bodež koji potječe od napredne, ali izumrle civilizacije. Ovaj bodež, ukrašen srebrnim zakovicama, star je oko 3.600 godina.

Pronađen je tijekom podvodnih iskopavanja koja su provodili arheolozi s Akdeniz sveučilišta u Antalyi, priopćilo je tursko Ministarstvo kulture i turizma. Iskopavanja su se odvijala uz obalu Kumluca, okruga na jugu Turske.

Otkriće je objavio ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy putem društvenih mreža. "Tajna stara 3.600 godina iz dubina Mediterana napokon je otkrivena," istaknuo je Ersoy u svojoj objavi na Facebooku. Ministar je zahvalio istraživačkom timu Akdeniz sveučilišta i Odjelu za iskopavanja i istraživanja na njihovoj preciznosti i posvećenosti u pronalaženju tragova drevnih civilizacija skrivenih ispod morskih dubina.

Colosseum

'Barbarski' grob, star 1.700 godina, otkriven duž granice Rimskog Carstva u Njemačkoj

Arheolozi misle da je čovjek pokopan u prvoj polovici četvrtog stoljeća.
barbarian
© Yvonne Mühleis/State Office for the Preservation of Monuments, Stuttgart Regional CouncilGrobni prilozi "barbara" uključivali su ovaj zamršeni češalj, koji je poslan u obližnji laboratorij na čišćenje i restauraciju
Arheolozi u Njemačkoj otkrili su 1.700 godina staru grobnicu "barbara" koji je živio na rubu Rimskog Carstva i dobio je vrijedne grobne predmete, uključujući stakleno posuđe, keramiku i češalj s finim zubima.

Grobnica, za koju se smatra da potječe iz prve polovice četvrtog stoljeća, sadrži ostatke čovjeka koji je umro u dobi od oko 60 godina. Pronađen je u svibnju tijekom iskapanja prije izgradnje novih kuća u središtu sela Gerstetten, oko 64 kilometra istočno od grada Stuttgarta u jugozapadnoj Njemačkoj, navodi se u prevedenoj izjavi Regionalnog vijeća Stuttgarta.

Grobnica je bila složeno građena i ograđena drvenom komorom, a nalazila se na osamljenom, ali istaknutom mjestu, navodi se u priopćenju.

Komentar: Ovo otkriće je od posebnog interesa jer, kao što je navedeno u Drevni DNK baca svjetlo na genetsku raznolikost post-rimskih elita, razdoblje kolapsa i ono što je uslijedilo nije dobro shvaćeno:
"Kada se Rimsko Carstvo raspalo, nismo zapravo znali puno o tome kako su nastale nove zajednice, ali mnoge od tih zajednica će postati osnova za moderne europske zemlje"
Pogledajte također:


Boat

Nove studije potvrđuju da je doista postojalo brodogradilište u Lothalu, trgovačkom središtu harapske civilizacije i najstarijoj luci na svijetu

The site of the dockyard at Lothal, Gujarat
© Harappa.comMjesto doka u Lothalu, Gujarat, tijekom civilizacije Harappa ili doline Inda
Od otkrića harappanskih nalazišta u Lothalu, smještenom oko 30 kilometara u unutrašnjosti od obale zaljeva Khambhat u Gujaratu u Indiji, 1950-ih, arheolozi su podijeljeni oko toga je li na tom mjestu postojalo pristanište tijekom civilizacije doline Inda.

Ovo bi se sada moglo promijeniti jer je nova studija Indijskog instituta za tehnologiju-Gandhinagar (IITGn) pronašla nove dokaze koji mogu potvrditi postojanje dokogradilišta. Ovo pionirsko istraživanje otkriva nove uvide u to kako je hidrografija regije oblikovala drevnu trgovinu i kulturne interakcije.

Harappska civilizacija, također poznata kao civilizacija doline Inda ili civilizacija Inda, najstarija je poznata urbana kultura indijskog potkontinenta. Čini se da su datumi civilizacije oko 2500.-1700. pr. Kr., iako su južna mjesta mogla trajati kasnije u 2. tisućljeću pr. Kr. Među tri najranije civilizacije na svijetu - druge dvije su one iz Mezopotamije i Egipta - civilizacija Inda bila je najopsežnija.

Calendar

Drevni hinduistički tekst Rigveda spominje pomrčinu Sunca koja se dogodila prije 6.000 godina

sunce
© Stefan Lambauer/Shutterstock.com/ WikisourcePrije 6.000 godina, pomrčina je bila viđena u središnjoj ili sjevernoj Aziji. Ljudi koji su to vidjeli prenijeli su nam svoja sjećanja na to.
Znanstvenici su otkrili najstariji poznati zapis o pomrčini Sunca, star približno 6.000 godina, što ga čini znatno starijim od svih prethodno poznatih zapisa. Ovaj izvanredan pronalazak ne samo da pruža uvid u drevne astronomske događaje, već otkriva i kako su naši preci tumačili ovakve kozmičke fenomene.

Pomrčina Sunca u očima drevnih naroda

Danas je općepoznato da Zemlja kruži oko Sunca, a Keplerov treći zakon svima je dobro poznat. Unatoč tome, pomrčina Sunca i dalje nas može ostaviti bez daha. No, zamislite kako je tek ovaj fenomen izgledao ljudima prije nekoliko tisuća godina.

Prema nedavnoj studiji, čiji su rezultati objavljeni na portalu IFLScience, imamo bolji uvid u to kako su drevni narodi doživljavali ovakve događaje. Studiju su proveli Mayank Vahia, bivši znanstvenik iz Tata Instituta za fundamentalna istraživanja u Mumbaiju, i Mitsuru Sôma iz Nacionalnog astronomskog opservatorija Japana, a otkriva zanimljive podatke o jednoj od najstarijih zabilježenih pomrčina Sunca.

Map

‘Na Kosovu se desio genocid samo jednog naroda, a to nisu Albanci’, tvrdi britanski novinar

slika
Britanski novinar Kit Klarenberg je napisao tekst naslovljen "Nepoznati genocid na Kosovu" koji započinje spominjanjem 9. lipnja 1999. godine, obljetnice kada se (tada još) jugoslavenska vojska povukla se s Kosova, nakon 78 dana neprekidnog NATO bombardiranja, čime je okončan sukob koji je imao dalekosežne posljedice za regiju.

Povlačenje jugoslavenskih snaga omogućilo je NATO-u, predvođenom SAD-om, neometanu slobodu kretanja i djelovanja u cijelom Kosovu, što je formalno trebalo osigurati mir u regiji.

Međutim, izlazak vojske otvorio je vrata za niz krvavih incidenata i nasilje koje je uslijedilo, posebno usmjereno protiv srpskog stanovništva, tvrdi Klarenberg.

NATO-ova kampanja protiv Jugoslavije, pokrenuta s ciljem zaustavljanja navodnog genocida nad Albancima na Kosovu, u praksi je, prema izvješćima, dovela do suprotnih rezultata. Kao što je britanski parlamentarni odbor zaključio u svibnju 2000., "sva navodna zlostavljanja albanskih građana dogodila su se nakon početka bombardiranja".

Komentar:


Tsunami

Otkriveni potopljeni kameni most star skoro 6.000 godina u španjolskoj špilji

most
© R. LandrethGotovo 6.000 godina star potopljeni kameni most u špilji Genovesa, Mallorca, Španjolska
Novo istraživanje Sveučilišta Južne Floride donosi iznenađujuće otkriće o ranoj ljudskoj naseljenosti na zapadnom Mediteranu, sugerirajući da su ljudi stigli u ovu regiju mnogo ranije nego što se dosad vjerovalo.

Studija, objavljena u časopisu Communications Earth & Environment, baca novo svjetlo na povijest naseljavanja Mediteranskih otoka i izaziva dosadašnje znanstvene pretpostavke. Špilja Genovesa, smještena na španjolskom otoku Mallorci, bila je središte ovog revolucionarnog istraživanja.

Znanstveni tim, predvođen profesorom geologije Bogdanom Onacom, otkrio je 7,6 metara dugi potopljeni most unutar špilje. Ovaj most, zajedno s drugim pronađenim artefaktima, pruža uvjerljive dokaze o sofisticiranoj ljudskoj aktivnosti u špilji, što ukazuje na to da su rani stanovnici ovog područja bili itekako svjesni vrijednosti vodnih resursa koje je špilja nudila.

Question

Al Naslaa: Kako je ovaj fascinantni kamen u Saudijskoj Arabiji podijeljen savršeno po sredini?

al nasla
© Wikipedia
Al Naslaa je jedna od najfascinantnijih prirodnih formacija u Saudijskoj Arabiji, smještena u sjeverozapadnom dijelu pustinje. Ova nevjerojatna stijena sastoji se od dva velika kamena bloka, gotovo savršeno simetrična, koja su odvojena iznimno tankim i neobično ravnim procjepom. Ono što dodatno intrigira jest činjenica da oba bloka stoje na malim prirodnim postoljima, što dodatno doprinosi njihovom jedinstvenom izgledu.

Formacija Al Naslaa visoka je oko 6 metara, a široka 9 metara, čime dominira krajolikom u kojem se nalazi. Ono što čini ovu stijenu posebnom je savršenstvo prirodne podjele. Procjep između dvaju blokova gotovo je ravan i gladak, što je iznimno rijetko u prirodnim formacijama.

Znanstvenici su pokušali objasniti ovaj fenomen, ali još uvijek ne postoji jednoznačno objašnjenje. Prema izvještajima portala Geology Science, postoji nekoliko teorija koje pokušavaju objasniti kako je ovaj neobični procjep nastao.

Komentar: Dokazi pokazuju da je drevna Saudijska Arabija imala složene i napredne kulture


Map

Drevni hram otkriva kult vode star više od 3.800 godina u Peruu

slika peru
© Milton Rodriguez // Getty Images
Arheolozi su u dolini Virú, smještenoj u sjeverozapadnom Peruu, otkrili ostatke hrama i grobnice stare više od 3.800 godina, što prethodi usponu moćnog Carstva Inka. Kako prenosi Popular Mechanics, ovo značajno otkriće donosi novi uvid u religijska vjerovanja i način života drevnih civilizacija koje su naseljavale ovo područje.

Na arheološkom nalazištu Queneto, istraživači su pronašli četiri kostura - dva djeteta, jednog tinejdžera i jednog odraslog. Svi su položeni na bok, okrenuti prema planinama, koje su bile izvor vode za ovu regiju. Ovaj specifičan položaj tijela sugerira da su drevni stanovnici štovali vodu kao božansku silu, izvor života i plodnosti. Hram Queneto 2, gdje su ostaci pronađeni, povezan je s kultom vode, a ovo otkriće dodatno potvrđuje značaj vode u religijskim obredima tog vremena.

Položaj tijela prema planinama simbolizira duboko poštovanje prema vodi, ne samo kao fizičkom resursu, već i kao duhovnom blagoslovu. Hram je izgrađen od zaobljenog kamenja i glinenih zidova s karakterističnim zaobljenim uglovima, što je jedinstvena arhitektonska značajka ranog formativnog razdoblja, datiranog između 1800. i 900. godine prije Krista. Keramički fragmenti pronađeni na ovom mjestu slični su onima iz drugih značajnih nalazišta, kao što su Gramalote u dolini Moche i Huaca Negra u dolini Virú.

Map

U turskom humku Arslantepe pronađeni 7.000 godina stari pečati s ugraviranim životinjama

Na nalazištu Arslantepe u Turskoj arheolozi su iskopali dva pečata sa ugraviranim životinjama. Ovi pečati potiču iz mlađeg kamenog doba, odnosno neolita.
turska
Arslantepe je 30 metara visoka humka koja se nalazi na Uneskovoj listi svjetske baštine. Humka je bila dom ljudima tisućama godina zahvaljujući svom visokom poljoprivrednom potencijalu, močvarama i strukturi zaštićenoj od poplave reke. Arheološka istraživanja pokazala su da je humka naseljena od neolita (5.000 g.pne) pa sve do srednjeg stoljeća (11. vijek).