Tajna povijestS


Dig

Zidovi napravljeni od ljudskih kostiju otkriveni su pod katedralom u belgijskom Gentu

kosti
© Ruben WillaertArheolozi otkrivaju niske zidove od složenih kostiju samo donjih udova
Istraživači nastoje da utvrde da li su sastav grozomornig zida diktirali praktični razlozi ili "verska dimenzija".

Arheolozi iz Genta, Belgija, došli su do jezivog otkrića kad su iskopali zidove od ljudskih kostiju ispod katedrale Svetog Bava, javlja "Sajens riports".

Arheološki tim otkrio je devet zidova napravljenih od kostiju odraslih osoba, čije su "međuprostorne zone" bile ispunjene ljudskim lobanjama.

Kako je objasnio vođa projekta Janiek De Gris u imejlu upućenom medijima, zidove su najverovatnije izgradili ljudi koji su "očistili staro groblje kako bi imali mesta za sahranjivanje novih leševa ili za obnovu crkve".

"Pri čišćenju crkve, skeleti se ne mogu tek tako baciti. S obzirom na to da su vernici verovali u vaskrsenje tela, kosti su smatrane najvažnijim delom", napisao je De Gris.

Iako kosti potiču iz 15. veka, kako je utvrdilo istraživanje radiokarbonom, izgleda da je zid napravljen u 17. ili početkom 19. veka, primetio je arheolog.

On je dodao da se nikada u Belgiji nisu susreli sa takvim građevinama, "poput zidova koji su namerno napravljeni od ljudskih kostiju".

Tim je otkrio da zidovi sadrže samo kosti sa donjih udova, a De Gris dodaje da istraživači sada utvrđuju da li je to urađeno iz "praktičnih razloga" ili u tome ima neke "religiozne ili duhovne dimenzije".

Kosti su prebačene u Univerzitet u Gentu gde će biti detaljno ispitane, dodao je arheolog.

Dig

Srednjovjekovna masovna grobnica 'Crne smrti' otkrivena je u engleskom selu

kosturi
© (Sheffield UniversityArheolozi su otkrili ostatke najmanje 48 osoba, uključujući 27 djece
U engleskojJ je između 1348. i 1349., u manje od dvije godine, zbog kuge, poznate pod nazivom - crna smrt, umrlo skoro pola stanovništva. U velikim srednjovjekovnim engleskim gradovima rađene su masovne grobnice kako bi se mogla smjestiti sva tijela, a sada je jedna takva grobnica otkrivena i u malom seoskom mjestu u Lincolnshireu.

Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu Antiquity, u opatiji Thornton pronađena je srednjovjekovna masovna grobnica u kojoj se nalaze posmrtni ostaci 48 osoba, među njima je 21 dijete.

Pažljivo pokopani

Sva tijela pokopana su u periodu od nekoliko dana, a djelatnici tadašnje srednjovjekovne bolnice koja se nalazila u sklopu opatije Thornton pažljivo su oko svakog tijela omotali grobnu tkaninu i ukopali ih razmaknuto jedno od drugoga, piše CNN.

Znanstvenici vjeruju da su neki oboljeli pobjegli iz prenapučenih gradova i gradskih bolnica u udaljena seoska mjesta kako bi na kraju umrli u opatiji.

Nakon analize zuba koji su pripadali 16 posmrtnih ostataka utvrđeno je da su žrtve oboljele od Yerisinije pestis, bakterije koja uzrokuje kugu. Opatija Thornton osnovana je 1139. godine u selu Lincolnshire, a zatvorio ju je Henrik VIII. 1539.

Rose

Kostur neandertalaca od prije 70 000 godina, otkriven je u Iraku na mjestu "pogrebnog rituala sa cvijećem"

pećina irak
Skelet neandertalca otkriven u pećini Šanidar u Iraku koja je već poznata po fosilima izumrlih rođaka naše vrste pruža nove dokaze da su oni sahranjivali svoje mrtve, kao i da su u tim ritualima koristili cvijeće, saopštili su naučnici.

U pećini u poluautonomnoj oblasti Kurdistan na sjeveru Iraka 1960. godine otkriven je dobro očuvan gornji dio tijela odraslog neandertalca, koji je živio prije oko 70.000 godina,

Procjenjuje se da je neandertalac koji je nazvan Šanidar Z bio u 40-tim ili 50-tim godinama, ali je njegov pol ostao neutvrđen.

Pećina je bila ključna lokacija za arheologiju 20. vijeka.

Prije šest decenija u njoj su iskopani ostaci 10 neandertalaca, sedam odraslih i troje dijece, što je pružilo uvid u njihove fizičke karakteristike, ponašanje i ishranu.

U to vrijeme pronađene su pregršti polena u zemljištu u blizini jednog od skeleta, što je navelo naučnike da istraže mogućnost da su neandertalci sahranjivali svoje mrtve uz pogrebne rituale sa cvijećem.

Ta hipoteza doprinela je tome da se promjeni preovlađujuće mišljenje da je doba neandertalaca bilo mračno i brutalno.

Komentar: Pogledajte također:


Broom

Hram iz željeznog doba otkriven u Tel Motzi kod Jeruzalema dovodi u pitanje biblijsku tvrdnju da je Salomonov hram bio jedini hram u drevnom Judinom kraljevstvu

hram jeruzalem
Hram iz željeznog doba otkriven u Tel Motzi, blizu Jeruzalema
Postojanje hrama koji datira iz željeznog doba, otkriveno je u Tel Motza (blizu Jeruzalema) 2012. godinei. Prva iskopavanja su tek završila, ali su prvobitne informacije u suprotnosti s Biblijom prema kojoj je postojalo samo jedno kultno mjesto u to vrijeme, piše u upravo objavljenom radu sveučilišta u Tel Avivu.

Sveučilište u Tel Avivu objavilo je rezultate iskopavanja koja su započela 2019. godine u blizini Jeruzalema, u Tel Motzi, gdje je 2012. godine otkriven hram star 3000 godina.

Njegovo postojanje dovodi u sumnju određene biblijske tekstove, prema kojima je u to doba postojao samo jedan hram ovlašten u Judeji nakon reformi kraljeva Ezekije i Jozije, a Salomonov u Jeruzalemu.


Komentar: Judaizam i kršćanstvo - 2000 godina laži - 60 godina državnog terorizma (2008.)


Binoculars

Fosili bacaju novo svjetlo na kornjače veličine automobila koje su nekoć lutale Južnom Amerikom

kornjače
© JA Chirinos / ReutersOgromna izumrla slatkovodna kornjača stupendemys geographicus, koja je živjela u jezerima i rijekama na sjeveru Južne Amerike tijekom miocenske epohe, vidi se na ilustraciji
Fosili kornjače veličine automobila pronađeni su u sjevernom dijelu Latinske Amerike.

Vjeruje se da je kornjača naučnog imena stupendemys geographicus živjela na tom području prije sedam do 13 miliona godina.

Fosili su pronađeni u pustinji Tatakoa u Kolumbiji i regiji Urmako u Venecueli, prenosi BBC.
kornjače
© Edwin Cadena / ReutersKolumbijski i venecuelanski paleontolozi zajedno rade tijekom iskopavanja divovske kornjače stupendemys geographicus u sjevernoj Venezueli
Prvi fosili ove kornjače pronađeni su 1970-tih godina, ali su životinje duge četiri metra i dalje misterija za naučnike.

Ove životinje veličine i težine salonskog automobila naseljavale su ogromne močvarne oblasti širom Južne Amerike, prije nego što su formirane rijeke Amazon i Orinoko.

Microscope 2

Genetičari pronalaze dokaze o nepoznatoj ljudskoj vrsti 'duhova'

lubanja
© CCO
Misteriozna i do sada nepoznata populacija drevenih ljudi živjeli su u Zapadnoj Africi prije 500.000 godina, a znanstvenici vjeruju da se njihovi geni mogu naći i danas kod ljudi. Ovaj 'stari narod duhova', kako su ih nazvali u Science Advances, koji je objavio ovu vijest, potječe od modernih ljudi prije nego su se neandertalci od njih odvojili.

Do odvajanja je negdje između 360.000 i milijuna godina, a znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta navode da se ovaj narod križao s precima današnjih Afrikanaca, kao što su se neandertalci križali s precima današnjih Europljana.

DNK ovog drevnog naroda danas se poklapa s dva do devet posto gena današnjih modernih Afrikanaca, kažu genetičari Arun Durvasula i Sriram Sankararaman.

Bioarheologist Joel D. Irish kaže da sigurno postoji još raznih vrsta nepoznatnih naroda i vrsta.

- Povijest nam govori da svatko križa sa svakim. Mislim da ćemo u budućnosti otkriti još ovakvih "naroda duhova" - rekao je za CNN.

Naime, prošli mjesec su prvi put nađeni dokazi o mogućoj genetskoj povezanosti Afrikanaca i neandertalaca, nakon otkrića da su moderni Afrikanci prije 200.000 godina napustili kontinent, otišli u Europu, križali se s neandertalcima i ponovno se vratili u Afriku.

To je otkriće ujedno dalo pokazatelje da su moderni ljudi potekli iz Afrike i raširili se po ostatku svijetu prije 60.000 i 80.000 godina.

Blue Planet

U španjolskoj špilji otkrivene su 15.000 godina stare rezbarije desetine životinja i apstraktnih simbola

rezbarije
© Generalitat de Catalunya
U pećini u oblasti Tarragona, na sjeveroistoku Španije, pronađene su rezbarije koje prikazuju različite životinje stare oko 15.000 godina.

Oko 100 rezbarija životinja, uključujući konje, goveda i jelene, kao i misteriozne apstraktne simbole, pronađeno je u pećini u selu L'Espluga de Francolí.
rezbarije
© Generalitat de Catalunya

Dig

"Najstarija drvena struktura takve vrste do danas“: Neolitički bunar pronađen u Češkoj star je 7.775 godina

bunar
Pogled iz zraka na mjesto iskopavanja. Istraživači su zaključili da je bunar bio izolirana građevina koja je služila obližnjim naseljima
Neolitički bunar pronađen u Češkoj prije dvije godine najstarija je drvena struktura takve vrste do danas otkrivena u svijetu, objavili su češki arheolozi na temelju rezultata provedenih analiza.

"Odredili smo starost dendrokronologijom i potvrdili je datiranjem radioaktivnim ugljikom", izjavio je Jaroslav Peska iz Arheološkog centra grada Olomouca na istoku Češke Republike.

"Bunar datira između 5256. i 5255. godine prije Krista. Danas ne znam ni za jednu drvenu strukture datiranu dendokronologijom u svijetu koja bi bila starija od ove, no moguće je da se to u budućnosti promijeni", objasnio je Peska.

U tijeku konzervacija

Na oko četiri metra dubine bunar je pronađen 2018. godine prilikom gradnje autoceste, nekih 120 kilometara istočno od Praga.

"Otkopali smo donji dio bunara visine 1,4 metra", kazao je Peska.

Beaker

Nova otkrića o tome kako je drevna civilizacija čuvala vodu

mapa Maje
Karta regije Maya koja prikazuje Yaxnohcah.
Skupljanje, skladištenje i upravljanje vodom bili su glavni prioriteti drevnih Maja, čija su nalazišta u Meksiku, Belizeu i Gvatemali bila prisiljena izdržati sedam mjeseci u godini s vrlo malo kiše. Dok istraživači šire svoje civilizacijsko istraživanje izvan velikih, elitno usmjerenih istraživačkih centara, tehnologija zračnih slika pomaže im u pronalaženju i proučavanju područja koja im pokazuju kako je manje urbanizirano stanovništvo čuvlo vodu za piće i navodnjavanje.

Istraživači sa sveučilišta u Cincinnatiju koristili su istraživačku tehnologiju nazvanu LiDAR (otkrivanje i raspon svjetlosti) - zajedno s podacima o iskopavanju - kako bi ispitali prostorne karakteristike, kulturne modifikacije i funkciju rezervoara za vodu u stambenim područjima- malo istraživanu komponentu upravljanja vodama Maja od strane običnih ljudi nasuprot moćnijim i vidljivijim elitama, kaže Jeffrey Brewer, jedan od istraživača.

LiDAR tehnologija na daljinsko istraživanje omogućila je istraživačima preslikavanje zemaljske površine kroz gustu vegetaciju.

Tehnologija štedi značajno vrijeme na terenu, u usporedbi s pješačenjem kroz šume kako bi se te male udubljenosti locirale na razini tla.

Specifično proučavano područje je drevno nalazište Maya Yaxnohcah koje se nalazi u središnjem Jukatanu. "Jedan od jedinstvenih aspekata ovog nalazišta je u tome što se čini kako datira malo ranije od mnogih regionalnih mjesta iste veličine u smislu prikazivanja značajne kulturne aktivnosti", kaže Brewer. "Dakle, još uvijek smo na početnoj razini s našim otkrićima."

Iako je LiDAR analizom otkriveno više od 100 potencijalnih malih rezervoara razbacanih po cijelom nalazištu, dosad je iskopano samo pet. Brewer kaže da tri od pet rezervoara imaju vodena obilježja na temelju arheoloških dokaza.

Hourglass

Tajanstveni egipatski artefakt iz brončanog doba pronađen uz izraelsku obalu

egipatski artefakt
© Laura Lachman / Museo de Israel
Veliki kamen, za kojeg se smatra da su ga stari putnici koristili kao sidro, ima sliku egipatske božice bez lica. Kao što povjesničari sugeriraju, nastao je u drevnom hramu, ali ostaje enigma o tome kako je završio na morskom dnu kraj sjeverne obale Izraela.

Drevno sidro, ukrašeno egipatskim hijeroglifima i slikom božice, namučilo je izraelske povjesničare do su pokušavali rekonstruirati put kojim je morao proći od drevnog hrama u zemlji faraona do dna Sredozemlja u blizini Haife.

Tajanstveni kamen s natpisima otkrio je, prošle godine, 55-godišnji veterinar What Bahalul dok je plivao. Ispostavilo se da je kameno sidro staro 3.400 godina, a navodno se nasukalo tijekom oluje, zaključili su stručnjaci izraelske Uprave za starine.

"Ovo je bilo poznato mjesto s kojeg su potekli i drugi nalazi, ali tada nismo ovdje kopali. More ponekad odradi naš posao, a srećom, javnost ga je vidjela i upozorila ", rekao je voditelj pomorske arheološke jedinice IAA, Jacob Sharvit.

Iako funkcija kamena u obliku trapeza s rupom na vrhu nije bila zagonetka za znanstvenike, koji su takve artefakte pronašli i prije, ovo se sidro posebno izdvaja od ranijih nalaza jer je neobično ukrašeno.