hram jeruzalem

Hram iz željeznog doba otkriven u Tel Motzi, blizu Jeruzalema
Postojanje hrama koji datira iz željeznog doba, otkriveno je u Tel Motza (blizu Jeruzalema) 2012. godinei. Prva iskopavanja su tek završila, ali su prvobitne informacije u suprotnosti s Biblijom prema kojoj je postojalo samo jedno kultno mjesto u to vrijeme, piše u upravo objavljenom radu sveučilišta u Tel Avivu.

Sveučilište u Tel Avivu objavilo je rezultate iskopavanja koja su započela 2019. godine u blizini Jeruzalema, u Tel Motzi, gdje je 2012. godine otkriven hram star 3000 godina.

Njegovo postojanje dovodi u sumnju određene biblijske tekstove, prema kojima je u to doba postojao samo jedan hram ovlašten u Judeji nakon reformi kraljeva Ezekije i Jozije, a Salomonov u Jeruzalemu.


PREVIŠE HRAMOVA ZA BIBLIJU?

Istraživači vjeruju da je hram Motza odgovarao drevnim vjerskim tradicijama Bliskog Istoka, kao i biblijskim mjestu: "To znači da su hramovi poput hrama Motza trebali postojati veći dio željeznog doba. Uz to, bili bi dio službene vjerske strukture koju su kraljevi odobrili."

MOGUĆE PODRIJETLO GRADNJE HRAMOVA

Iako se planira nekoliko faza iskopavanja 2020. i 2021. godine, istraživači u ovoj fazi pretpostavljaju da bi hram Motza mogao biti postavljen na inicijativu male skupine ljudi koji su udružili snage. Hram bi mogao biti element moći i pomoći lokalnim čelnicima da zadrže kontrolu nad zajednicom. Tijekom iskopavanja pronađen je i niz artefakata, poput antropomorfnih i zoomorfnih figurica, kameni oltar, kao i jama napunjena pepelom i životinjskim kostima.
hram izrael

Na slici figurica konja pronađena u Tel Motzi
BIBLIJA I ARHEOLOGIJA

Biblija je zbirka tekstova nastalih u vremenu između 8. i 2. stoljaća prije Krisa (Stari zavjet) i drugi dio krajm 1. i početkom 2. stoljeća (Novi zavjet). Stari zavjet pisan je hebrejskim jezikom, izuzev dijelova Ezre i Daniela te nekoliko riječi u Knjizi Postanka i u Jeremiji pisanih aramejskim jezikom.

Autografi biblijskih knjiga ne postoje, nego mnogobrojni njihovi prijepisi, tzv. tekstualni svjedoci. Služeći se njima, biblijska znanost nastoji strogim znanstvenim metodama prirediti što pouzdaniji biblijski tekst, tzv. kritičko izdanje Biblije. Židovi tumače Bibliju doslovno i propovjednički, tražeći u njoj skriveni, dublji smisao, tumače je već od 2. stoljeća pr. Kr. sve do danas. U novije doba židovski tumači Biblije uzimaju u obzir rezultate arheologije i drugih znanosti, te se približuju kršćanskim biblijskim komentarima. (Wikipedia)