pećina irak
Skelet neandertalca otkriven u pećini Šanidar u Iraku koja je već poznata po fosilima izumrlih rođaka naše vrste pruža nove dokaze da su oni sahranjivali svoje mrtve, kao i da su u tim ritualima koristili cvijeće, saopštili su naučnici.

U pećini u poluautonomnoj oblasti Kurdistan na sjeveru Iraka 1960. godine otkriven je dobro očuvan gornji dio tijela odraslog neandertalca, koji je živio prije oko 70.000 godina,

Procjenjuje se da je neandertalac koji je nazvan Šanidar Z bio u 40-tim ili 50-tim godinama, ali je njegov pol ostao neutvrđen.

Pećina je bila ključna lokacija za arheologiju 20. vijeka.

Prije šest decenija u njoj su iskopani ostaci 10 neandertalaca, sedam odraslih i troje dijece, što je pružilo uvid u njihove fizičke karakteristike, ponašanje i ishranu.

U to vrijeme pronađene su pregršti polena u zemljištu u blizini jednog od skeleta, što je navelo naučnike da istraže mogućnost da su neandertalci sahranjivali svoje mrtve uz pogrebne rituale sa cvijećem.

Ta hipoteza doprinela je tome da se promjeni preovlađujuće mišljenje da je doba neandertalaca bilo mračno i brutalno.

lobanja neandertalac
U Iraku je pronađen kost sredovječnog neandertalaca koji je živio prije 70 000 godina i kojeg je drevni ljudski predak 'namjerno pokopao'. Na slici, zgnječena glava skeleta Shanidar Z
Kritičari su izneli sumnje, navodeći da bi polen mogao da bude kontaminacija od modernih ljudi koji rade u pećini ili od glodara ili insekata.

Kosti Šanidar Z, koje su, kako se čini gornji dio skeleta otkrivenog 1960. godnie, otkrivene su međutim u sedimentu koji sadrži drevni polen i druge mineralizovane ostatke biljaka, što je ponovo oživjelo mogućeost da su održavane sahrane sa cvijećem.

Naučnici već godinama vode debatu o tome da li su neandertalci sahranjivali mrtve uz pogrebne rituale, kao što to radi naša vrsta, u okviru šire debate o nivou njihove kognitivne sofistikacije.

"Ovdje je ključna namera koja se krije iza sahranjivanja. Možete da sahranite tijelo iz čisto praktičnih razloga, kako biste izbjegli opasne lešinare ili kako biste eliminisali zadah. Kada u pitanju nisu praktični razlozi, to je važno jer pokazuje kompleksnije, simboličko i apstraktno razmišljanje, saosjećanje i brigu za mrtve, a možda i osjećanje žalosti i gubitka", rekla je naučnica s Univerziteta Kembridž Ema Pomeroj.

Naučnicima izgleda da je Šanidar Z namjerno smješten u jamu iskopanu u dubljim slojevima zemlje, a bio je dio grupe od četiri individue.

Pronađen je kako leži na leđima sa lijevom rukom ispod glave i savijenom desnom rukom ispruženom u stranu.

Neandertalci, krupnije građeni od homo sapiensa i sa gušćim obrvama, naseljavali su Evroaziju i atlantsku obalu do planine Ural od prije otprilike 400.000 godina, a nestali su prije oko 40.000 godina, kada je naša vrsta naselila region.