Tajna povijest
Tim s Katalonskog instituta za ljudsku paleoekologiju i društvenu evoluciju (IPHES) opisao je prikaze pronađene u mediteranskoj podzemnoj galeriji kao "iznimne, kako zbog svoje jedinstvenosti tako i zbog izvrsnog stanja očuvanosti".
Prema stručnjaku IPHES-a Ramónu Viñasu, radovi predstavljaju pogled na svijet prvih poljoprivrednih društava tijekom kalkolitika i bronzanog doba. Gravure je 13. maja 2021. prvi put otkrila skupina od tri istraživača pećina, a potom su ih analizirali arheolozi i paleontolozi s IPHES-a, stoji u saopćenju instituta.
Tri bronzana mikenska mača pronađena su blizu grada Egio na Peloponezu. Iskopavanje je bilo fokusirano na istraživanje mikenske nekropole, saopštilo je grčko ministarstvo kulture i sporta.
Mikenska kultura
Mikenska kultura je kultura bronzanog doba koja je dobila ime po arheološkom lokalitetu Mikeni. Bila je pod uticajem prethodne civilizacije, Minojske.
Mikenska civilizacija trajala je od 1750. do 1050. godine pre nove ere. Pored toga što su bili vešti trgovci, Mikenjani su bili žestoki ratnici i veliki inženjeri koji su projektovali i gradili izuzetne mostove, zidove utvrđenja i grobnice u obliku košnice. Gradili su kiklopske zidine i razrađene sisteme za odvodnjavanje i navodnjavanje.
Pčele proizvode pčelinji vosak, med, matičnu mlječ, cvijetni prah, propolis i pčelinji otrov. Svaki od ovih proizvoda korišten je u prošlosti, slično kao i danas, u različite svrhe: osvjetljenje, lijepljenje, medicinu, umjetnost, balsamovanje, hidroizolaciju i ishranu.
Hemijski tragovi pčelinjih proizvoda otkriveni su na neolitskoj grnčariji od Europe do Bliskog istoka. Inače, odnos između čovjeka i pčele je mnogo drevniji. Komad pčelinjeg voska pronađen je u Border pećini u južnoj Africi, a vjerojatno je korišćen da se vežu kameni vrhovi strijela za drvo. Umjetnički prikazi košnica uobičajeni su u prapovijesnoj umjetnosti na stijenama. Pčelarstvo je prikazano i na egipatskim muralima prije nekih 4.000 godina.
Nedavne DNK studije pokazuju da je pčela nastala u Aziji prije oko 300.000 godina i da se brzo proširila diljem Europe i Afrike.
Međutim, malo je direktnih dokaza o tome kada i gdje su drevni ljudi počeli sakupljati med i vosak od insekata.
Bitka u dolini Tolenze, u sjeveroistočnoj Njemačkoj, odigrala se prije više od 3 milenijuma u bronzano doba.
Arheološki nalazi predstavljaju prvi arheološki dokaz velikog nasilnog sukoba u Europi.
Ovaj lokalitet je danas, nažalost, ugrožen klimatskim promjenama. Još tada je ovo bilo močvarno područje, a današnje visoke temperature dovode do toga da ovaj lokalitet presuši i tako se izgube dragocjeni podaci.

Arheolozi u Shaanxiju otkrili su groblje iz dinastije Tang s desecima grobnica
Tokom građevinskih radova otkriveno je 58 grobnica koje su pripadale srednjoj i kasnoj dinastiji Tang.
Dinastija Tang je bila carska dinastija Kine koja je vladala od 618. do 907. godine. Dinastija Tang se smatra zlatnim dobom kineske umetnosti i kulture.
Nekropola se sastoji od malih i srednjih grobnica tipa šaht. One su pravougaone, trapezoidne ili nepravilnog oblika. Neke su bile i konkavnog oblika, a u njima bi se nalazio kovčeg pokojnika.
U dve grobnice nalaze se kameni epitafi iz 795. i 810. godine, koji su ukrašeni rezbarijama sa dvanaest simbola kineskog zodijaka.
Poznati američki novinar Steve Kroft napisao je ovaj članak u kojem iznosi podatke o usponu Baraka Obame i njegovome ponašanju u vođenju države s mnogim članovima Kongresa (naročito tzv. liberalnim demokratima i izboru Nancy Pelosi za manjinskog lidera u Kongresu).
Steve Kroft (rođen 22. kolovoza 1945.) je američki novinar i dugogodišnji korespondent za informativni televizijski program "60 Minutes". Za svoje istraživalačko izvještavanje dobio je mnoga priznanja, uključivši tri Peabody i devet Emmy nagrada, jedna od kojih je za doživotno postignuće (Emmy for Lifetime Achievement).
Ako vam je bilo čudno od kud je bivši američki predsjednik Obama odjednom došao i kako je brzo iz tmine došao za predsjednika ili zašto su mediji tako "selektivni" u onome što nam je o njemu rečeno, evo tko ga je najvjerojatnije postavio na to mjesto, tko je za sve to odgovoran i tko je kontrolirao svaki Obamin korak.

Natpis 'On je Odinov čovjek' vidi se iznad glave figure na zlatnom brakteatu iskopanom u Vindelevu u Danskoj krajem 2020. Znanstvenici su identificirali najstariji - poznata referenca na nordijskog boga Odina na zlatnom disku iskopanom u zapadnoj Danskoj.
Lisbeth Imer, runologinja iz Nacionalnog muzeja u Kopenhagenu, rekla je da natpis predstavlja prvi čvrsti dokaz da se Odin slavio već u 5. stoljeću, najmanje 150 godina ranije od prethodne najstarije poznate reference, koja je bila na brošu pronađenom u južnoj Njemačkoj i datiran u drugu polovicu 6. stoljeća.
Disk otkriven u Danskoj bio je dio riznice koja je sadržavala oko kilogram zlata, uključujući velike medaljone veličine tanjurića i rimske kovanice izrađene u nakit. Iskopan je u selu Vindelev, centralnom Jutlandu.
Stručnjaci smatraju da je skrovište zakopano prije 1500 godina, ili da bi se sakrilo od neprijatelja ili kao počast da se umilostive bogovi. Zlatni brakteat, vrsta tankog, ukrasnog privjeska, ima natpis koji glasi: "On je Odinov čovjek", vjerojatno se referirajući na nepoznatog kralja ili vladara.
Smješten u Egejskom moru, otok Kreta bio je kolijevka minojske civilizacije tijekom brončanog doba. Svoje ime duguje mitskom kralju Minoju, sinu Zeusa i Europe, koji je navodno zaslužan za razvoj talasokracije i dominaciju nad morima i okolnim područjima.
S ciljem da saznaju više o tome kako su stari Minojci uspjeli zagospodariti morima, arheolog sa Sveučilišta u Walesu, Alessandro Berio, proveo je istraživanje koje potvrđuje da je ova drevna civilizacija razvila nautičke tehnologije koje su doprinijele komercijalnom širenju Mediteranom.
Zašto joj nedostaje otpornosti i što će zauzeti njeno mjesto [1]
Najveći izazov s kojim su se društva suočavala oduvijek je bio kako voditi trgovinu i kredit bez dopuštanja trgovcima i vjerovnicima da zarađuju iskorištavanjem svojih kupaca i dužnika. Čitava je antika priznavala da je nagon za stjecanjem novca zarazan i da zapravo vodi izrabljivanju, a time je i društveno štetan. Moralne vrijednosti većine društava suprotstavljale su se sebičnosti, prije svega u obliku pohlepe i ovisnosti o bogatstvu, što su Grci nazivali philarguria - ljubav prema novcu, srebromanija. Pojedinci i obitelji koji su se prepuštali upadljivoj potrošnji bili su izopćeni, jer se znalo da se bogatstvo često stječe na račun drugih, osobito slabijih.
Grčki koncept oholosti uključivao je egoistično ponašanje koje je nanosilo štetu drugima. Škrtost i pohlepu trebala je kazniti božica pravde Nemesis, koja je imala mnogo bliskoistočnih prethodnika, poput Nanshe iz Lagasha u Sumeru, koja je štitila slabe od moćnih, dužnike od vjerovnika.
Ta je zaštita ono što se od vladara očekivalo da pruže pri služenju bogovima. Zato su vladari bili prožeti dovoljnom moći da zaštite stanovništvo od svedenosti na dužničku ovisnost i klijentelu. Poglavice, kraljevi i hramovi bili su zaduženi za dodjelu kredita i zemlje za usjeve kako bi omogućili malim posjednicima da služe u vojsci i da osiguraju neplaćeni rad. Vladari koji su se ponašali sebično mogli su biti svrgnuti s vlasti, ili bi njihovi podanici mogli pobjeći, ili podržati vođe pobunjenika ili strane napadače koji su obećavali otpis dugova i pravičniju redistribuciju zemlje.
Komentar: Hudsonov informativni okvir i uvidi nude sažetu sintezu globalnih putanja, ako ispravno protumačimo znakove.
Međunarodni tim istraživača otkrio je najraniju upotrebu čelika u Europi na iberijskim kamenim stijenama iz posljednjeg brončanog doba.
Istraživači studije, objavljene u časopisu Journal of Archaeological Science, sproveli su analizu na stubovima kamenih ploča napravljenih od silikatnog kvarcnog pješčara. Gravure na stijeni napravljene su korištenjem kaljenog čelika.
"Baš kao kvarcit, ovo je izuzetno tvrda stijena koja se ne može obrađivati bronzanim ili kamenim alatima, već samo kaljenim čelikom", kaže Gonzales u priopćenju.
Ovo je podržano metalografskom analizom gvozdenog dlijeta iz istog perioda pronađenog u Rocha do Vigio, a koje ima neophodan sadržaj ugljenika da bi se klasificirao kao čelik.
Komentar: Ako želite saznati više o problemu psihopatije pogledajte: Osnove ponerologije: Lobaczewski i porijeklo "Političke ponerologije"
Pogledajte i: Georg Soros - Životno djelo i ciljevi genija zla