Jedno snimanje prsnog koša ili trbušne šupljine CT-om (kompjutoriziranom tomografijom) ozrači nas kao 400 snimanja pluća, dakle dobijemo istu količinu zračenja kao u četiri godine iz prirode. No, taj podatak, čini se, malo koga zabrinjava jer u samo četiri godine broj pregleda CT-om u Hrvatskoj prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo gotovo se udvostručio, odnosno sa sedamdesetak tisuća povećan je na više od 120.000 godišnje, i to bez pregleda koji se obavljaju kod privatnika.
Popularnost ovog, u biti za zdravlje potencijalno opasnog pregleda, neprestano raste u cijelom svijetu. U SAD-u primjerice od 1000 stanovnika njih više od 300 obavi godišnje jedan CT pregled. U Hrvatskoj, čim se spomenu liste čekanja, neizostavno se spominje i, primjerice, kompjutorizirana tomografija (CT) kao jedna od vrlo popularnih pretraga. Posljednjih godina gotovo da se i ne može postaviti dijagnoza prije nego što se dobije odgovor s CT-a. No dok se snimanje rengenom opravdano smatra opasnim, višestruko opasniji CT, kad je posrijedi zračenje, tako se ne doživljava premda rizik od raka postoji kod jedne od 1000 osoba koje su pregledane CT-om, a primile su oko 10 mSv zračenja. Kod djece taj rizik dodatno raste.
Tako snimanje glave djeteta CT-om može povećati rizik za rak mozga i leukemiju u kasnijem životu. Tvrde to kanadski znanstvenici u nedavno objavljenoj studiji u časopisu The Lancet. Dapače, taj se rizik može utrostručiti. Voditeljica studije Amy Berrington ističe da je korist od štete uvijek veća ako postoji opravdani razlog za snimanje glave, ali napominje da to nije uvijek slučaj jer ponekad postoje i manje opasni načini da se dođe do dijagnoze. U ovoj najnovijoj studiji znanstvenici su prikupili podatke od gotovo 180.000 britanskih pacijenata mlađih od 22 godine koji su u razdoblju od 1985. do 2002. imali pregled CT-om. Zatim su tražili slučajeve leukemije i tumora mozga. Utvrdili su koliko je bilo snimanja te kolika je bila doza zračenja koju je dobio mozak, odnosno leđna moždina tijekom snimanja.
Zbog pregleda na sud
Podaci govore da je 74 pacijenata dobilo leukemiju, a 135 tumor na mozgu.
Istraživači su izračunali da je relativni rizik od leukemije povećan za svakih dodatnih 0,036 miligreja (mGy), a tumor na mozgu za svakih 0,023 mGy. Po tome su izračunali da jedno snimanje glave CT-om prije desete godine života rezultira s jednim slučajem leukemije i jednim slučajem tumora mozga na 10.000 pacijenata deset godine nakon prvog izlaganja zračenju.
Nije bolje ni kod odraslih, ali o tome se, čini se, u tzv. defenzivnoj medicini u kojoj se liječnici nerijetko tehnologijom “pokrivaju” od mogućih tužbi pacijenta koji redom zahtijevaju CT čak i prije nego što se obavi temeljiti klinički pregled vodi premalo brige. Jedan nam je zagrebački neurolog rekao kao se svakodnevno susreće sa zahtjevima pacijenta za pregled CT-om uz prijetnju tužbom‚ “ako se nešto dogodi”.
Uzaludna zračenja
Predstojnica Klinike za radiologiju KBC-a Zagreb prof. dr. Ranka Štern kaže kako je na klinici samo u hitnom prijemu prošlog mjeseca obavljeno čak 737 CT pregleda, a još oko tri puta toliko bilo je onih koji su došli u redovitoj proceduri ili su bili bolnički pacijenti. - To je nedvojbeno izuzetno velik broj, a najgore je što se u čak 85 posto snimanja radi o CT-u glave, što je opasno ne samo zbog posljedično mogućeg tumora. Naime, snimanje CT-om utječe na zdravlje očne leće pa pacijenti mogu imati problem s vidom, primjerice dobiti sivu mrenu - objašnjava prof. dr. Štern.
Da se o mogućem štetnom utjecaju zračenja od CT-a ne vodi previše brige govori i činjenica da onkološki pacijeti, ne bi li nastavili s terapijom ili dobili novi lijek svaka tri mjeseca prema naputku HZZO-a, moraju na CT! Drugim riječima, uspiju li izliječiti prvi tumor i preživjeti, mogu računati da će za koju godinu možda dobiti novi kao posljedicu velikih doza zračenja. Vrlo popularni PET CT, s kojim se sve vidi u samo jednom snimanju, zrači dozu od 25 mSv, odnosno to je količina čak jedanestogodišnjeg zračenje dobivenog iz prirode.
Nažalost, premda i pacijenti i liječnici nerijetko inzistiraju na CT pregledima, prema nekim procjenama od 20 do 25 posto nalaza nikad se ne podigne, odnosno ostaju u radiološkim klinikama jer je dijagnoza u međuvrmenu postavljena i bez tog snimanja! U svakom slučaju, CT je vrlo važna pretraga koja nerijetko spašava život, ali prije odluke o snimanju valja utvrditi je li moguće doći do dijagnoze manje opasnim metodama.
Komentar: