Intravenski vitamin C već se koristi u Kini protiv korovirusa COVID-19. Primam redovna ažuriranja, jer sam dio medicinsko-znanstvenog savjetodavnog odbora pri Međunarodnom timu za medicinsku podršku kineskom timu za intravenski vitamin C u borbi protiv epidemije. Direktor mu je Richard Z. Cheng, dr. Med. pridruženi direktor je Hong Zhang, doktor znanosti. Među ostalim članovima tima su i doktor Qi Chen (izvanredni profesor, Medicinski fakultet Sveučilišta Kansas); Jeanne Drisko, dr. med. (Profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Kansasu); Thomas E. Levy, dr. Med., JD; i dr. med. Atsuo Yanagisawa. (Profesor, Sveučilište Kyorin, Tokio).

Izravno izvješće iz Kine

Urednik kineskog izdanja OMNS-a dr. Richard Cheng izvještava iz Kine o prvom odobrenom istraživanju od 12 000 do 24 000 mg intravenskog vitamina C na dan. Liječnik posebno poziva na neposrednu upotrebu vitamina C za prevenciju koronavirusa (COVID-19). https://www.youtube.com/watch?v=TC0SO9KDG7U

U Kini je 13. veljače objavljeno drugo kliničko ispitivanje intravenskog vitamina C. U ovoj drugoj studiji, dr. Cheng kaže "planiraju da daju 6 000 mg/dan i 12 000 mg/dan za umjerene i teške slučajeve. Također komuniciramo s drugim bolnicama o započinjanju više intravenskih kliničkih studija o vitaminu C. Željeli bi smo da oralni vitamin C bude uključen u ove studije, jer se oralni oblici mogu primijeniti na više pacijenata i kod kuće".

I 21. veljače 2020. objavljeno je treće istraživačko ispitivanje sada odobreno za intravenski vitamin C za COVID-19. https://www.youtube.com/watch?v=VMDX0RSDp1k&feature=youtu.be

Pored svoje prirodne slatkoće, ananas blista jer između ostalih hranljivih sastojaka nudi i kalcijum, mangan i vitamin C.

Ananas je više nego samo ukusno tropsko voće - nudi i značajne zdravstvene koristi. U stvari, koristi se u narodnoj medicini od davnih vremena, pokazalo je istraživanje objavljeno u septembru 2016. Potiče iz Amerike, a uzgaja se i u tropskim klimama širom svijeta. Ananas je odličan izvor vitamina C, vitamina grupe B, vlakana i minerala poput mangana.

Ananas se nudi svjež, smrznut i konzerviran, dajući tokom cijele godine mogućnost da ga konzumiramo. Konzervirani ananas je pogodan, ali svakako potražite opciju koja je upakovana u sopstvene sokove, a ne u sirup. Voće prirodno sadrži šećer u obliku fruktoze, tako da će i konzervirano voće u sopstvenom soku imati gramažu šećera navedenu na etiketi. Međutim, sirup se smatra dodatnim šećerom i povećati će ukupnu gramažu šećera, a istovremeno doprinosi dodatnom unosu šećera tokom dana.

Postoji puno načina za uživanje u ovom sočnom žutom voću. Možete peći kriške i poslužiti ih uz meso ili kao ukusan prilog, ili možete baciti smrznute komade u smoothie. Možete ga, naravno, isjeći na komade veličine zalogaja. Bez obzira na to kako želite da ga pojedete, poželjećete da uključite ananas u svoju ishranu, ako već niste. Evo sedam razloga zašto:

ANANAS JE VOĆE BOGATO VITAMINOM C

Izdvojena hranjiva materija u ananasu je vitamin C, koji podržava imuni sistem i pruža antioksidativne koristi. Jedna šolja ananasa sadrži 78,9 miligrama vitamina C. To je više od preporučenog dodatka prehrani za odrasle žene (koji je 75 mg dnevno) i blizu je preporuke za muškarce (90 mg dnevno). Vitamin C je važan jer podstiče rast i zarastanje rana širom tijela i igra ulogu u svemu, od zarastanja rana do apsorpcije gvožđa.

Stručnjaci su otkrili da srebro pomaže u sprečavanju širenja štetnih bakterija tako što remeti način na koji se one kreću.

Ovaj dragocjeni metal već se duže vrijeme koristi pri različitim načinima zaustavljanja prijenosa bakterija. Primjerice, stavlja se u filtre medicinskih maski za lice i u antibakterijske premaze koji se koriste na Međunarodnoj svemirskoj postaji. No do sada nije bilo u potpunosti jasno na koje sve načine srebro djeluje na patogene.

Izložili bakterije ionima srebra

Da bi to saznali, znanstvenici sa Sveučilišta Arkansas izložili su E. coli malim dozama pozitivno nabijenih iona srebra koji su toksični za bakterije. Zatim su pomoću sofisticiranog mikroskopa promatrali što se događa s bičevima (flagele) na bakterijama koje one koriste kao pogon za kretanje.

Ustanovili su da bakterije nakon izlaganja ionima srebra "postaju puno, puno sporije" i da više mijenjaju smjer, piše New Scientist.

Bakterije znaju eksplodirati

"Srebro se već desetljećima koristi za bojanje flagela kako bi ih se lakše vidjelo pod mikroskopom. Ali ovo je vjerojatno prvi put da se proučavao njegov utjecaj na flagele", rekao je Jim Thomas sa Sveučilišta Sheffield u Velikoj Britaniji.

David Coil sa Sveučilišta California u Davisu smatra da srebro neće utjecati na ovaj način na sve bakterije jer nemaju sve flagele. No, dodaje kako srebro zaustavlja mikrobe i na druge načine te da može u većim dozama, primjerice, prouzrokovati štetu na staničnim stijenkama zbog čega bakterije znaju "eksplodirati".

Istraživanje naziva Antimicrobial silver inhibits bacterial movement and stalls flagellar motor objavljeno je u časopisu bioRxiv

Pandemija zagađenja vazduha prosečno skraćuje život gotovo tri godine i izaziva 8,8 miliona prevremenih smrti godišnje, objavili su nemački naučnici.

Uklanjanje toksičnog koktela molekula i čestica koje "začepe" pluća, a koja su rezultat izgaranja nafte, plina i uglja vratile bi prosečno čitavu godinu života, navodi se u radu objavljenom u časopisu "Kardiovasular riserč".

"Zagađenje vazduha veći je javni zdravstveni rizik od pušenja", navodi šef istraživanja Džos Leliveld s instituta Maks Plank u nemačkom Majncu za AFP.

"Mnogo se toga može izbeći zamenom fosilnih goriva čistom obnovljivom energijom."


Zagađenje vazduha ubija 19 puta više ljudi svake godine nego malarija

U poređenju s drugim uzrocima prerane smrti, zagađenje vazduha ubija 19 puta veći broj ljudi svake godine nego malarija, devet puta veći broj nego HIV/AIDS i tri puta više ljudi od alkohola, utvrdila je studija.

Sve lošija ishrana mogla bi da bude glavni krivac za smanjenje broja spermatozoida kod muškaraca, pokazala je studija Harvarda. Naučnici su ovaj problem nazvali "spermagedon", a rezultate do kojih su došli - šokantnim, apelujući na početak "buđenja" i preduzimanje mera za rešenje ovog problema koji je pogodio samo zapadnu civilizaciju.

Studija je otkrila da muškarci koji prekomerno konzumiraju brzu hranu imaju i do 25 odsto manji broj aktivnih spermatozoida od onih koji su jeli zdravo, piše Dejli mejl.

Naučnici su analizirali uticaj ishrane na mušku spermu i zaključili kako je "spermagedon" uveliko prouzrokovan nezdravim navikama u ishrani.

Ljubitelji pica, pomfrita i poslastica imaju za četvrtinu niži broj spermatozoida od onih koji jedu puno voća, ribe i povrća. Njihov broj spermatozoida, što se još uzima i kao mera plodnosti muškarca, u proseku iznosi oko 122 miliona u poređenju sa 167 miliona kod muškaraca sa zdravom ishranom.

To otkriće objavljeno je u časopisu JAMA Network Open, s naglaskom da moderan način života vodi u drastičan pad plodnosti. Otkriveno je da kvalitet sperme polako i sigurno pada u zapadnim zemljama u proteklih nekoliko decenija, kada smo istovremeno postali sve deblji i manje aktivni.

Analizirane su četiri grupe muškaraca s obzirom na njihovu ishranu, a uopšteno, ukupni broj spermatozoida iznosi 140 miliona po mililtru. Normalan raspon se, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, smatra od 40 do 300 miliona spermatozoida po mililitru.

Koronavirus - Susjedna Italija je uvela stroge mjere zbog širenja "epidemije" koronavirusa Covid 19. "Crveni" gradovi su pod budnom paskom policije, karabinjera, čak i vojske, što su u Italiji prizori koji su se mogli vidjeti davnih '70-ih, za vrijeme crvenog i crnog terora takozvanih "Olovnih godina". Ekonomske aktivnosti zemlje sa 140% duga BDP-a strmoglavo pada i situacija se ne smiruje.

Giovanni Maga, direktor Instituta za molekularnu genetiku Nacionalnog istraživačkog vijeća u Paviji, komentirao je za agenciju AGI najveće istraživanje provedeno u Kini na novom koronavirusu.

"Prva velika klinička studija koja se odnosi na morbiditet, dakle relativni intenzitet simptoma i letalnost virusa, potvrđuje sliku koja je već definirana posljednjih tjedana i suočeni smo s infekcijom koja u 80% slučajeva izaziva blage simptome, a otprilike 95 posto ljudi oporavlja bez ozbiljnih komplikacija", rekao je dr. Giovanni Maga.

"Podaci nam govore da samo ograničen broj ljudi može imati smrtonosne posljedice, posebno ako govorimo o starijim osobama ili onim sa zdravstvenim problemima kao što su kronične kardiovaskularne bolesti", objašnjava Maga.

"Naizgled visoka smrtnost u provinciji Hubei, posebno u gradu Wuhanu, vjerojatno ovisi o poteškoćama, posebno u ranim fazama epidemije, u pružanju pravovremene i adekvatne pomoći svima slučajevima koji su se prijavili", nastavlja liječnik s kojim je razgovarala agencija AGI.

Virolog zaključuje svoj komentar tako što umanjuje opasnost od virusa.

"S druge strane, kao što je slučaj s drugim pokrajinama, upravljanje ozbiljnim slučajevima omogućilo je smanjenje stope smrtnosti na razinu od 0,1 do 0,3 posto, potvrđujući ponovo da je to zarazna bolest koja može dati ozbiljne posljedice, ali u samo u određenoj skupini ljudi, dok ogromna većina ljudi ne doživi nikakve ozbiljne patologije i stoga reagiraju izlječenjem", zaključio je dr. Giovanni Maga.

Žena iz Pittsburgha prvi je dokumentirani medicinski slučaj osobe koja zbog fermentacije gljivica u mjehuru prirodno luči alkohol prilikom mokrenja.

Ovo medicinsko stanje, za koje liječnici predlažu da se nazove "sindrom fermentacije mokraćnog mjehura", slično je drugom izuzetno rijetkom stanju - sindromu autopivovare, pri kojem je dovoljno da osoba unese ugljikohidrate i da se unutar njenog probavnog sustava stvori alkohol.

Oštećena jetra, a ne pije alkohol

61-godišnja žena boravila je u bolnici Sveučilišta u Pittsburghu i bila na listi čekanja za transplantaciju jetre. Liječnici su sumnjali da ima problema s ispijanjem alkohola jer je na testovima mokraće stalno bila pozitivna na alkohol, piše Science Alert.

No uskoro su primijetili da su nalazi pretraga mokraće neuobičajeni i da je pacijentica izgledala trijezno iako joj je u mokraći pronađena visoka razina etanola. Dodatno, u mokraći su joj primijetili velike količine glukoze i gljivica.

Proveli su daljnja testiranja i ustanovili da se u njenom mjehuru zbog fermentacije šećera stvara velika količina etanola. Šećer su fermentirale gljivice Candida glabrata koje se i inače nalaze u ljudskom organizmu, ali ne u takvom obimu.

Liječnici su joj pokušali ukloniti gljivice iz mjehura, ali nisu uspjeli, vjerojatno zbog toga što boluje i od dijabetesa.

Izvješće o prvom slučaju stvaranja alkohola u mjehuru naziva Urinary Auto-brewery Syndrome: A Case Report objavljeno je u časopisu Annals of Internal Medicine.

Pilot-program eksperimentalne vakcine za malariju sprovodi se bez znanja učesnika u tri afričke države, navodi se u tekstu renomiranog medicinskog časopisa "Britiš medikal džornal". Stručnjaci navode da je u pitanju ozbiljno kršenje međunarodnih bioetičkih standarda, koje potencijalno predstavlja "katastrofu što se tiče poverenja javnosti u vakcine".

Pomenuto ispitivanje sprovodi se u Malaviju, Gani i Keniji i u njemu treba da učestvuje 720.000 dece, koja će tokom dvogodišnjeg perioda primiti eksperimentalnu vakcinu protiv malarije "Mosquirix", navodi Piter Doši, jedan od urednika časopisa.

Prvi slučaj korona virusa danas je potvrđen u Hrvatskoj. Broj obolelih vrtoglavo raste u Italiji, a u toj zemlji je potvrđena smrt deset osoba. Iako je na pragu dolaska u Srbiju, u našoj zemlji još nije potvrđen nijedan slučaj ovog virusa.

Epidemija je u punom jeku, a mnogi stručnjaci ocenjuju da će njoj doći kraj kada krene toplije vreme. I sam američki predsednik Donald Tramp je naveo da će "vrućina ubiti virus".

Lekari Jonas Nilsen i Džon Nikols to potvrđuju, a Nilsen kaže da će koronavirus teže zaraziti ljude tokom leta.

- Toplo vreme nije pogodno za koronavirus. Prehlade su češće zimi jer hladne temperature hlade membranu na nosu što olakšava ulazak virusa u telo - rekao je Nilsen.

Ovaj virus je osetljiv na toplotu. Umereno je stabilan i može se čuvati nekoliko godina na temperaturi od -60 stepeni. Ipak, kako temperatura raste, njegova otpornost opada.

Nikols dolazi s Odeljenja za patologiju Univerziteta u Hongkongu i ukazuje da će vremenski uslovi da budu ključni faktor u zaustavljanju koronavirusa.

Priseća se epidemije SARS-a te dodaje da su temperatura, vlažnost i sunčeva svetlost ključni faktori za preživljavanje virusa.

Tokom leta će, stoga, skoro polovina virusa da bude mrtva, a ostatak će postepeno slabiti.

Farmaceutska industrija navela bi nas da vjerujemo da brzo smanjivanje nivoa našeg prirodnog holesterola upotrebom statinskih lijekova predstavlja relativno bezopasan proces koji definitivno koristi društvu.

Ali kako svaki dan saznajemo više o ovoj sveprisutnoj i jedinstvenoj supstanci holesterola, moramo da dovedemo u pitanje vjerodostojnost ljekara. Holesterol je možda najvažnija supstanca u našem životu, jer ne bismo mogli živjeti bez obilne zalihe u tijelu. Istraživači svuda uče kako su neobično složeni i često iznenađujući putevi koji proizvode i metabolišu holesterol.

Holesterol je preteča čitave klase hormona poznatih kao steroidni hormoni koji su, kako mi to znamo, apsolutno kritični za život. Ovi hormoni određuju našu seksualnost, kontrolišu reproduktivni proces, regulišu nivo šećera u krvi i metabolizam minerala. Ta ista supstanca za koju je društvo učilo da je se boji je jedini izvor naših hormona, androgena, estrogena i progesterona.

Istraživači se dive nevjerovatnoj sličnosti u hemijskoj strukturi koju ovi hormoni imaju međusobno i sa originalnim "roditeljem" holesterolom iz kojeg su izvedeni.

Moglo bi se reći da sjajna sličnost porodice svjedoči o silnoj moći metilne grupe i karboksilne grupe. Sudbinom svih nas čudesno kontroliraju takve naizgled manje promjene. Sada uz mnogo reklamiranih statinskih lijekova smanjujemo bioraspoloživost našeg prirodnog holesterola na nivo koji nikada ranije nije viđen u velikim populacijskim grupama.

Godinama se pojavljuju izveštaji povezani sa impotencijom, gubitkom libida i erektivnom disfunkcijeom povezanim sa upotrebom statinskih lijekova.

Nalazi u pregledu erektivne disfunkcije iz 2002. godine ostavljaju malo sumnje da postoji snažna veza između uzimanja statinskih lijekova i erektivne disfunkcije. Otkrili su najveći broj slučajeva erektivne disfunkcije među korisnicima simvastatina, iako bi to moglo biti posljedica snažnog tržišnog udjela Zocor-a u trenutku njihovog pregleda. Pokazalo se da su svi statini koji su tada bili dostupni i imali pridružene slučajeve erektivne disfunkcije kao i lijekovi koji smanjuju holesterol kao statini.