Medicina se promijenila. Nekada smo bili zanimanje koje se brinulo za dobrobit javnosti, a od prvenstvene važnosti nam je bio pacijent. Sada smo biznis, a neki od nas prakticiraju kao bezlične korporacije, bitna stvar nam je profit, a ne blagostanja pacijenta".

— Iz knjige The Doctor, Dr. Edward E. Rosenbaum, 1991

Najšokantnije u neoliberalnom modelu zdravstvene zaštite nije to što bankrotira i ubija stotine tisuća Amerikanaca svake godine, već da ga ogroman broj liječnika i dalje podržava. Nezasitna izopačenost virusa koji se protivi vrsti univerzalne zdravstvene skrbi metastazirala je po svim organima američke sveučilišne bolnice, ustanovi koja je iznevjerila svoju najsvetiju svrhu i koja sve više usađuje u umove polaznika štetnu ideju da je dobra zdravstvena zaštita privilegija, a ne pravo.

Sveučilišna bolnica postala je opasno mjesto, ne samo za pacijente, već i za polaznike, koje se pretvara u liječnike, bez da im se usade vrijednosti poštivanja osnovnih načela medicinske etike. Na taj su način američki liječnici uglavnom svedeni na vojsku automata obučenih u svrhu zarađivanja za medicinski industrijski kompleks. Zapravo, ne bi trebalo biti iznenađenje da se mnogi izgube u bezobzirnom moru bezdušnog karijerizma, jer su godinama uronjeni u okruženje u kojem su privrženi i stavljeni na milost i nemilost interesa koji stavljaju profit iznad svih ostalih razmatranja.

Evropska komisija je u sklopu nove strategije o vakcinama predložila da se privremeno ublaže strogi EU propisi o genetski modifikovanim organizmima (GMO) kako bi se ubrzali razvoj vakcine i lečenje od Kovida-19.

Potencijalne vakcine na kojima rade farmaceutske kompanije poput Astra Zeneke i Džonsona i Džonsona sadrže GMO ili se sastoje od GMO.

Brisel je spreman da ublaži stav o GMO da bi se u kliničkim ispitivanjima vakcine za koronavirus koja uključuju više zemalja izbegla "uska grla".

Važeće GMO zakonodavstvo ne poznaje hitne situacije već su procedure veoma kompleksne i dugotrajne, navodi Komisija i ukazuje "da postoje znatne razlike u nacionalnim procedurama za sprovođenje GMO direktiva", prenosi Beta.

Predloženo derogiranje, koje treba da odobre Evropski parlament i Savet EU, trajalo bi koliko i opasnost po javno zdravlje od kovida 19, navela je Komisija.

Labavija pravila bi se primenjivala ne samo na klinička testiranja vakcine za kovid 19, već i za lečenje, navodi se u saopštenju EK.

Međutim, kako se dodaje, pre stavljanja u promet svejedno će se tražiti dokaz o poštovanju dobre proizvođačke prakse i procena uticaja na životnu sredinu.

Komisija je pozvala da se predlog usvoji što pre kako bi se klinička ispitivanja vakcine u Evropi omogućila u što kraćem roku.

Nemački evroposlanik Peter Lize (EPP) iz odbora EP za zdravlje slaže se sa pozivom Komisije da se propisi ublaže u najkraćem roku i kaže da to treba uraditi pre letnje pauze.

"Izazov je da se to uradi u roku od tri nedelje ali smo u Parlamentu ranije koristili ubrzane procedure za mnogo manje važna pitanja", rekao je on, preneo je EURACTIV.com.

Pitanje GMO je kontroverzno ali Lize kaže da će predložena privremena promena zakonodavstva biti "mala" i "dobro ciljana".

Prva debata o predlogu u Odboru za prirodnu sredinu u zdravlje (ENVI) planirana je za 22. jun uz učešće evropske komesarke za zdravlje Stele Kiriakides.

Evropska komisija je predložila i mnogo fleksibilniji pristup drugim regulatornim procesima, poput ubrzane procedure za stavljanje u promet i oko zahteva za označavanje i pakovanje lekova.

Tako će npr. skraćivanje perioda za konsultacije članica i omogućavanje prevođenja dokumenata na niz jezika posle davanja dozvole a ne pre skratiti Komisijinu proceduru autorizacije sa devet nedelja na jednu, navela je EK.

Poziv na veću fleksibilnost uključen je u Komisijinu strategiju o vakcinama objavljenu 17. juna. Cilj te strategije je da se ubrzaju razvoj, proizvodnja i upotreba vakcine protiv kovida 19.

U strategiji je EK predložila instrument za neodložnu pomoć od 2,7 milijardi evra kako bi unapred kupila vakcine za kovid 19 koristeći sporazume o kupovini unapred i zaključujući sporazume sa pojedinim proizvođačima vakcina u ime članica.

Do toga je došlo posle inicijative četiri članice koje su već sklopile sporazum sa farmaceutskom kompanijom Astra Zeneka o isporuci eksperimentalne vakcine za kovid 19.

Međutim, neke članice su na Savetu EU za zdravlje nedavno kritikovale inicijativu koju predvode Francuska, Nemačka, Italija i Holandija i zalažu se za više evropski pristup.

Evropska komisija je ponudila da pokrene centralni proces nabavke kako bi se obuhvatila cela EU.

"Zajedničko delovanje će povećati naše šanse da obezbedimo pristup sigurnoj i efikasnoj vakcini u obimu koji nam je potreban što je pre moguće", rekla je Kiriakides.

Naučnici u Italiji pronašli su koronavirus u otpadnim vodama prikupljenim iz Milana i Torina u decembru 2019, što sugeriše da je kovid-19 već kružio severnom Italijom pre nego što je Kina prijavila prve slučajeve.

Italijanski nacionalni institut za zdravlje pregledao je 40 uzoraka iz postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda na severu Italije između oktobra 2019. i februara 2020. godine, preneo je Rojters.

U analizi koja je objavljena kasno sinoć navodi se da su uzorci uzeti u Milanu i Torinu od 18. decembra pokazali prisustvo koronavirusa.

"Ovo istraživanje može da nam pomogne da shvatimo početak cirkulisanja virusa u Italiji", izjavila je Đuzepina La Rosa, stručnjak za ekološke otpadne vode pri Italijanskom nacionalnom institutu za zdravlje, koji je učestvovao u istraživanju, navodi se u saopštenju u kome su detaljno opisani rezultati istraživanja.

Manje studije koje su radili naučni timovi u Holandiji, Francuskoj, Australiji i drugim državama otkrili su znakove da virus koji uzrokuje kovid-19 može biti otkriven u kanalizaciji, a mnoge zemlje počinju da koriste istraživanje otpadnih voda da bi pratile širenje bolesti, javlja Tanjug.

La Rosa je rekla da je otkrivanje tragova virusa pre kraja 2019. godine u skladu sa dokazima koji su se pojavili u drugim zemljama i znači da je možda kovid-19 kružio pre nego što je Kina prijavila prve slučajeve bolesti 31. decembra.

Ona je, međutim, navela da prisustvo virusa u italijanskoj otpadnoj vodi ne znači automatski da je epidemija potekla iz Italije.

Ako bi netko putem straha htio manipulirati narod, virus bi bio odlično sredstvo za to postići. Po odgovoru na virus izgleda, kao da se danas nalazimo u najgoroj pandemiji u cijeloj ljudskoj povijesti.

Nikada, čak niti u vrijeme Španjolske gripe prije 100 godina nije se skoro cijeli Svijet stavljao u karantenu. Ali budući da je Sars-Cov-2 manje smrtonosan od Španjolske gripe, a da je skoro cijeli Svijet u karanteni, mi jedino možemo zaključiti da je u zadnjih 100 godina epidemiologija strašno nazadovala. Onda si možemo postaviti sljedeće pitanje. Pa ako je epidemiologija u 100 godina uspjela nazadovati, zašto ju mi uopće financiramo?

Inače, struka i mediji uporno ne žele narodu objasniti da postoji i drugi važni faktor, drugi igrač osim samog virusa; imuni sustav ljudi. Na kraju ovog teksta ćemo vidjeti da je on za vaše preživljavanje važniji od samog virusa. Recimo to je kao da u nogometnoj utakmici kada jedna ekipa zabije gol analizirate samo napad momčadi koja je dala gol, a da ne analizirate kako je odigrala obrana momčadi koja je primila gol. Da je obrana bolje odigrala možda ne bi niti dobila gol. Ali zašto stručnjaci stalno guraju priču, o virusu a uopće ne guraju o imunom sustavu, koji je važniji od samog virusa. Da li možda da zastraše ljude pa da s njima mogu manipulirati?

Na donjoj slici možete vidjeti ogromne razlike u smrtnosti u različitim zemljama. Pa tako možete vidjeti da je razlika u smrtnosti na Taiwanu i u Španjolskoj 1500 puta. Pazite, to je 150000%. Budući da se radi o istom virusu već i ovo je potvrda da osim virusa na smrtnost utječe i nešto drugo. Ali naši stručnjaci ne govore o tome drugom nego nas samo plaše virusom. Idemo mi govoriti o tome drugome, tj. o imunom sustavu.

Na stranici EUROMOMO možete vidjeti tjedni broj umrlih u 24 zemlje EU koju dostavljaju podatke. A to možete vidjeti i na slici koju sam skinuo sa te stranice. Na njoj je prikazan tjedni broj umrlih od prvog tjedna 2016. do danas, po dobnim skupinama za 24 zemlje EU koje šalju podatke. Pa tako u dobnu skupinu od 0-14 godina ne možete primijetiti nikakvu pravilnost, tj. podaci su nasumični, u dobnoj skupini od 15-44 godine se malo nazire pravilnost, ali zato je sa svakom sljedećom dobnom skupinom ta pravilnost izraženija. Vidi se povećani broj umrlih u zimskim mjesecima u odnosu na ljetne.

Iako je uloga "dobrih" virusa u ljudskom zdravlju i dalje relativno neistražena, polako otkrivamo važnost naših virusnih posjetitelja. U ovoj posebnosti uvodimo zanemareni dio mikrobioma - virom.

Uloga bakterija i našeg mikrobioma u zdravlju i bolestima često je tema medicinskih istraživanja. Iako smo daleko od odgovora na mnoga pitanja koja su postavila nedavna otkrića, sada je utvrđeno da bez naše osobne "flote prijateljskih" mikroorganizama - našeg mikrobioma - ne bismo uspjeli napredovati.

Dok se borimo kako bismo otkrili gotovo nepodnošljivo složene interakcije između bakterija i zdravlja, sljedeći izazov već čeka pred vratima: uloga viroma.

ŠTO JE VIROM?

Kad čujemo riječ "mikrobiom", odmah pomislimo na bakterije, ali tehnički, mikrobiom je zbroj svih mikroorganizama u određenoj sredini. Neki znanstvenici koriste taj izraz da označe zbroj genetskog materijala tih mikroorganizama.

Dakle, osim bakterija, mikrobiom također uključuje viruse (virom) i gljivice (mikrobiom) među ostalim posjetiteljima. Do danas su znanstvenici posvetili relativno malo pozornosti virom ili mikrobiomu.

Virusi su stvorili nizu ekoloških niša u ljudskom tijelu, posebno na površinama sluznice, poput unutrašnjosti nosa i usta i sluznice crijeva. U ovom ćemo se članku koncentrirati na virus crijeva jer u njemu živi najveći broj virusa i najviše je istražen.

Naravno, virusi su najpoznatiji po uzrokovanju bolesti, poput malih boginja, hepatitisa, HIV-a i bjesnoće. Zbog virusnih bolesti, ovaj je aspekt istraživači su dobro proučavali. Međutim, mnogi virusi nemaju ni najmanji interes za ljudske stanice. Neki virusi kao što je HiV nikada nisu vizualno identificirani, čak ni najmodernijim elektronskim mikroskopima, tvrde poznati znanstvenici.

Čak i kada izaberete partnera i odlučite da sa njim imate dete, možete da imate probleme da prosto ne možete da zatrudnite, iako je biološki sve u savršenom redu.

"Ideja da jajne ćelije biraju spermatozoide je nova na polju proučavanja ljudske plodnosti", kaže klinički embriolog Danijel Brajson sa Univerziteta u Mančesteru.

Stručnjaci sa Univerziteta u Stokholmu i Mančesteru su, međutim, utvrdili da se baš to dešava kada su testirali folikularnu tečnost koja okružuje jajne ćelije.

Jajne ćelije u tečnost ispuštaju "hemoprivlačivače", jedinjenja koja hemijski komuniciraju sa spermom.

Iako tačan hemijski sastav tih jedinjenja tek treba da se utvrdi (neki stručnjaci misle da se u njima između ostalog nalazi i progesteron), naučnici su utvrdili da može da utiče na spermatozoide da skrenu sa svoje putanje.

Istraživači su izložili spermatozoide folikularnoj tečnosti dve žene, od kojih je jedna bila partnerka, a druga potpuni stranac.

Osim toga, zato što spermatozoidi ne mogu u prirodnim okolnostima da odjednom budu izloženi folikularnoj tečnosti dve žene, tim je takođe sproveo testove izlaganja spermatozoida jednoj, pa onda i drugoj tečnosti.

Sve u svemu, naučnici su testirali spermatozoide i folikularne tečnosti 60 parova, koji već prolaze kroz medicinske tretmane.

"Folikularna tečnost različitih žena privlači spermu specifičnih muškaraca", zaključili su naučnici, utvrdivši da jajne ćelije privlače od 18 do 40 odsto više spermatozoida od poželjnih muškaraca.

Takođe, odluka jajnih ćelija o poželjnosti sperme određenih muškaraca nije se uvek poklapala ni sa izborom partnera, odnosno činjenica da se radi o partnerima nije uticala na povećanje privlačnost spermatozoida.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) i vlade mnogih država su politiku suzbijanja bolesti KOVID-19 koju izaziva novi korona virus, i proceduru lečenja izmenile na osnovu neispravnih podataka jedne male američke kompanije koja se navodno bavi analitikom u zdravstvu.

Tako je sada u pitanju čak i pouzdanost ključnih studija o lečenju te bolesti, objavljenih u nekim od najprestižnijih medicinskih časopisa sveta - ekskluzivno danas piše londonski list "Gardijan" koji je to istražio.

Nepoznata američka kompanija "Surgisphere", među čijom nekolicinom zaposlenih su "pisac naučne fantastike" i "manekenka za odrasle", dala je podatke za nekoliko studija o KOVID-19, a koautor tih studija i vlasnik te firme, koji ne uspeva da objasni odakle mu podaci i kako su obrađeni.

Podaci za koje ta firma tvrdi da su legitimno dobijeni od više od hiljadu bolnica širom sveta, bili su osnova naučnih članaka koji su potvrđeno doveli do promena u lečenju KOVID-19 u latinoameričkim zemljama.

Ta firma je dala osnovu i za odluke SZO i istraživačkih instituta širom sveta da obustave ispitivanja kontroverznog leka "hidroksihlorokina".

Dva vodeća svetska medicinska časopisa - britanski "Lanset" i američki "Nju Ingland džornal of medisin", objavila su studije na osnovu podataka firme "Surgisphere". Koautor tih studija je direktor te firme, Sapan Desai.

U utorak, pošto mu se "Gardijan" obratio, "Lanset" i "Nju Ingland džornal of Medisin" su "izrazili zabrinutost" što su objavili te studije, a ostali autori tih članaka koji nisu povezani s firmom "Surgisphere" su danas naručili hitnu nezavisnu reviziju porekla i validnosti njenih podataka i takođe izrazili zabrinutost.

"Gardijanova" istraga je pretragom javno dostupnih podataka utvrdila da nekolicina zaposlenih firme "Surgisphere" ima malo ili nimalo naučnih kvalifikacija. Jedan zaposleni, naveden kao "naučni urednik", autor je naučne fantastike i "umetnik fantazije". Jedna žena zaposlena u toj firmi, koja se navodi kao "direktorka marketinga" u stvari je "manekenka za odrasle i hostesa".

Ta kompanije koja na "LinkedInu" ima manje od 100 pratilaca, prošle nedelje je imala samo šest zaposlenih, a danas ih je svega troje.

Iako "Surgisphere" tvrdi da vodi jednu od najvećih i najbržih baza bolničkih podataka na svetu, te firme skoro da nema internetu. Na "Tviteru" ima manje od 170 pratilaca, a tamo nije imala objava od oktobra 2017. do marta ove godine.

Do ponedeljka, link "Stupite u kontakt" na početnoj stranici sajta "Surgisphere" usmeravao je na oglas "kripto-valute".

Vlasnik te firme, Desai, optužen za tri slučaja nesavesnog lečenja, 2008. godine je sakupljao novac preko interneta za svoj "uređaj nove generacije za povećanje sposobnosti koji vam može pomoći da postignete ono za što nikada niste mislili da je moguće", ali taj uređaj nikada nije napravljen, piše "Gardijan".

Holandski naučnici su kod pacijenata koji su umrli od posledica COVID-19 ili su primljeni na odeljenje intenzivne nege sa dijagnozom te bolesti otkrili nedostatak vitamina K. Ovaj vitamin je pretežno zastupljen u bananama, spanaću, jajima i pojedinim vrstama sireva, što daje nadu da bi promena prehrambenih navika mogla da dopinese borbi protiv ove bolesti.

Lekari koji su proučavali razvoj bolesti kod pacijenata zaraženih koronavirusom u bolnici "Canisius Wilhelmina" u Holandiji, otkrili su povezanost nedostatka vitamina K u organizmu sa smrtnim ishodom kao posledicom COVID-19.

Ovo oboljenje prouzrokuje zgrušavanje krvi što dovodi do razgradnje elastičnih vlakana u plućima, a vitamin K, koji se u organizam unosi hranom i apsorbuje u gastrointestinalnom traktu, ključan je za proizvodnju proteina koji reguliše zgrušavanje, pa bi pacijente mogao da zaštiti od razvoja težeg oblika oboljenja pluća.

Istraživači su studiju predali na recenziju i sada traže finansijska sredstva za pokretanje kliničkog ispitivanja.

Dr Rob Jansen, naučnik koji je uključen u ovo istraživanje kaže da će, s obzirom na početne rezultate studije povećati unos vitamina K u organizam obolelih pacijenata, izuzev kod pacijenata koji dobijaju terapiju za zgrušavanje krvi.

"Savetovao bih uzimanje suplementa vitamina K. Čak i ako se pokaže da ne pomaže u borbi protiv ove smrtonosne bolesti, ovaj nutrijent je dobar za krvne sudove, kosti i verovatno za pluća", objasnio je doktor.

Istraživanje je sprovedeno u saradnji sa Institutom za kardiovaskularne bolesti u Mastrihtu, jednim od najvećih europskih instituta za istraživanje bolesti srca i krvnih sudova.

Naučnici su proučavali stanje i razvoj bolesti 134 pacijenta hospitalizovanih zbog COVID-19 između 12. marta i 11. aprila, zajedno sa kontrolnom grupom od 184 pacijenta starije životne dobi koji nisu bili zaraženi koronavirusom.

"Namera nam je da nasumično odabranim pacijentima koji boluju od COVID-19 odredimo placebo terapiju ili terapiju vitaminom K, koji je vrlo siguran za upotrebu u opštoj populaciji. Daćemo im vitamin K u visokim dozama koji će aktivirati protein toliko značajan za zaštitu pluća, pa ćemo pokušati da ustanovimo u kolikoj meri je delotvoran", rekla je koautorka studije, dr Jona Vok.

Ljudi koji redovno piju mlijeko životinjskog porijekla mogli bi imati veći rizik od raka dojke, otkrila je nova studija.

Istraživači su pratili unos mlijeka 52.795 žena iz Sjeverne Amerike tokom skoro osam godina. Sve su bile bez raka kada je započela studija, ali do kraja, istraživači su zabilježili 1.057 novih slučajeva raka dojke.

"Konzumiranje svega jedne četvrtine do jedne trećine šoljice mlijeka dnevno povezano je sa povećanim rizikom za karcinom dojke od 30 odsto", rekao je istraživač dr Gary Fraser u saopštenju za štampu.

Pijenje do jedne šolje mlijeka bilo je povezano sa rizikom od raka dojke od 50 procenata, a pijenje dvije do tri šolje dnevno povećavalo je rizik osobe do 80 procenata u nekim slučajevima. Čini se da sadržaj masti u mlijeku nije uticao na rezultate.

U istraživanju su takođe uzete u obzir porodična istorija osobe, fizička aktivnost, konzumiranje alkohola, upotreba lijekova i reproduktivna i ginekološka istorija.

Istraživači su takođe pratili sojino mlijeko, ali nije pronađena povezanost s povećanim rizikom od karcinoma dojke. Prema istraživačima, otprilike 75 odsto krava koje daju mlijeko u savremenoj proizvodnji mlijeka su steone, što bi moglo biti razlog povećanog rizika.

Studija je "veoma snažna", kaže Wendy Demark-Wahnefried, profesorica nauka o ishrani i stariji naučnik sa O'Neal Comprehensive Cancer Centre na Univerzitetu Alabama u Birminghamu. Rezultati ove studije dokazuju da je potrebno još istraživanja - posebno zato što se mlijeko i dalje smatra važnim dijelom uravnotežene ishrane, rekla je Demark-Wahnefried.

Društvena izolacija za 40 posto povećava rizik od srčanog i moždanog udara, a za 50 posto rizik od smrti od bilo kojeg uzroka, pokazala je njemačka studija predstavljena na nedavno održanom virtualnom kongresu Europske akademije za neurologiju (EAN).

Rezultati su osobito značajni u svjetlu aktualne socijalne izolacije stanovništva zbog pandemije koronavirusa. Istraživanje je pokazalo i da nedostatak ili izostanak financijskih sredstava povećava rizik od negativnih kardiovaskularnih ishoda.

Analizirani podaci 4326 ispitanika

U sklopu istraživanja, koje su vodili dr. Janine Gronewold i prof. Dirk M. Hermann iz Sveučilišne bolnice u Essenu, analizirani su podaci prikupljeni među 4316 ispitanika prosječne dobi od 59 godina u razdoblju između 2000. i 2003. godine.

Sudionici studije na njezinu početku nisu bolovali od otprije poznatih kardiovaskularnih bolesti, a njihovo je zdravstveno stanje praćeno u prosjeku 13 godina.

Na početku studije prikupljane su informacije o različitim vrstama društvene potpore, pri čemu se socijalna integracija procjenjivala na temelju bračnog statusa i života u zajednici, kontakata s bliskim prijateljima i članovima obitelji te na temelju članstva u političkim, vjerskim, sportskim ili profesionalnim organizacijama.

"Otprije nam je poznato da osjećaj usamljenosti ili nedostatak kontakta s bliskim prijateljima i članovima obitelji mogu utjecati na fizičko zdravlje", kazala je dr. Gronewold. "Ova studija nam ukazuje na to da su čvrsti društveni odnosi od velike važnosti za zdravlje srca te se mogu usporediti s uobičajenim zaštitnim faktorima, poput normalnoga krvnog tlaka, prihvatljive razine kolesterola i normalne tjelesne težine."