Stručnjaci su predstavili nekoliko prehrambenih krivaca kao moguća objašnjenja za brzo rastuće stope hroničnih bolesti u industrijalizovanim zemljama, uključujući i šećer. Međutim, jedna najčešće konzumirana namirnica koja se nalazi u milionima dijeta dobila je iznenađujuće malo pažnje - BILJNO ULJE.

Suprotno onome što nam je rečeno, ulja industrijskih biljaka poput ulja soje, uljane repice i kukuruznog ulja nisu "zdrava za srce" niti su na drugi način korisna za naše tijelo i mozak; u stvari, puno istraživanja pokazuje nam da nas ova ulja čine bolesnima. Čitajte dalje kako biste saznali o istoriji industrije biljnog ulja, štetnim posljedicama upotrebe ovih ulja i koje dijetalne masti umjesto toga treba da jedete.

ŠTA SU BILJNA ULJA?

Za razliku od tradicionalnih masti kao što su maslinovo ulje, svinjska i druge životinjske masti, biljna ulja su posljednji dodatak ljudskoj ishrani.

U stvari, ova visoko prerađena ulja ekstrahovana iz soje, kukuruza, uljane repice (izvor ulja kanola), pamučnog sjemena i sjemena šafrana, uvedena su u američku ishranu tek početkom 1900-ih. Kako su, dakle, ta ulja zauzela tako uticajan položaj ne samo u standardnoj američkoj ishrani već i u "zapadnjačkim" ishranama širom svijeta?

PRIČA JE ZAISTA ČUDNA

Ulja industrijskih biljaka prvobitno su korištena u procesu izrade sapuna. Pa kako su se ovi industrijski nusprodukti našli na našim tanjirima?

U 1870, dva proizvođača sapuna - Villiam Procter i James Gamble - odlučili su da zajedno započnu posao. Iako je sapun u prošlosti pravljen od kalorične svinjske masti, Procter i Gamble su bili inovativni par i odlučili su da stvore novu vrstu sapuna iz biljnih ulja. Otprilike u isto vrijeme, kada je nafta otkrivena u Pensilvaniji, izbačeno je ulje pamučnog sjemena, koje se dugo koristilo za osvetljenje i kao izvor goriva. Ulje pamučnog sjemena prebačeno je u status "toksičnog otpada" sve dok preduzetni Procter & Gamble nisu shvatili da bi se svo to neželjeno ulje moglo koristiti za proizvodnju sapuna.

Veliki broj ljudi umro je od koronavirusa koji se iz grada Vuhan, Kina, proširio na najmanje 16 drugih zemalja, uključujući Kanadu, SAD, Francusku, Nemačku, Finsku, Australiju, Indiju, Šri Lanku, Ujedinjene Arapske Emirate i brojne zemlje istočne Azije.

Međutim, koliko je poznato, svi potvrđeni smrtni slučajevi do sada su Kinezi.

Mejnstrim mediji u zapadnim zemljama, panično šire vesti o širenju verovatno apokaliptične nove kuge, ali ono što niko otvoreno ne izveštava, čak kriju, jeste rasa žrtava. Svi su iz Kine.

Tako su dva slučaja koronavirusa potvrđena u Velikoj Britaniji, ali su oba "kineski državljani." Slično je i sa prvim slučajem virusa potvrđenog u Finskoj, gde je žrtva kineski turista, a ne Finac.

Ako je tačno da samo istočni Azijci umiru od ovog virusa to bi bilo u skladu sa davno utvrđenim rasnim razlikama u podložnosti takvim virusima. Ovo je istraženo u studiji grupe kineskih istraživača pod nazivom: Etničke razlike u podložnosti gripu A (H1N1).

Autori studije napominju da iz evolutivne perspektive postoji razlog da se očekuje da postoje etničke ili rasne razlike u osetljivosti na različite patogene.

Rase - ili, kako ih nazivaju, "etničke grupe" - su genetski klasteri prilagođeni različitim ekologijama. Budući da su u praistoriji bili izloženi različitim patogenima, vrlo je verovatno da postoje rasne razlike u osetljivosti na patogene i u tome koliko se imuni sistem može boriti protiv njih.

Tako autori primećuju da je španska pandemija gripa 1918. godine bila tri do 70 puta smrtonosnija za "domoroce" u Kanadi i SAD-u, nego što je bila za ostale nacije. To je zato što većina belih i crnih ljudi potiče od onih koji se dugo bave poljoprivredom. Autori dodaju da je pandemija svinjskog gripa iz 2009. godine za Maore bila pet puta smrtonosnija nego za ostale Novozelanđane.

Novo istraživanje utvrđuje kako su bobice bazge sposobne zaustaviti virus gripe momentalno.

Otkriven je kemijski spoj u bobicama bazge koji imobilizira virus gripe.

Prethodne studije pokazale su sposobnost bobica bazge da ublaži simptome gripe i skrati trajanje bolesti na pola, ali nova studija objašnjava kako djeluje ovaj drevni lijek.

Kada se uzimaju preventivno, jedinstvene fitokemikalije koje se nalaze u bobicama bazge blokiraju ulazak virusa, pa čak i povezivanje s našim zdravim ćelijama.

Ako se gripa već uhvatila, ovaj spoj sprječava razmnožavanje virusa, što olakšava simptome i drastično smanjuje trajanje infekcije.

Dobro spavanje je bitna strategija za optimizaciju zdravlja, a u središtu toga je vaš cirkadijalni ritam. To je poznato i kao vaš biološki sat. To je prirodni, biološki tajmer prisutan u svakoj vašoj stanici koji pomaže vašem tijelu da prepozna pospanost i budnost u periodu od 24 sata.

Vašim cirkadijalnim ritmom u velikoj mjeri diktira vaša pinealna žlijezda, smještena blizu središta vašeg mozga, koja proizvodi melatonin, hormon koji je ključan za regulaciju vašeg ciklusa spavanja.

Ako ste bili dovoljno izloženi jakoj svjetlosti tijekom dana, vaša pinealna žlijezda obično počinje izlučivati ​​melatonin oko 21:00¹ Kako se količina melatonina u vašem mozgu povećava, nastupa pospanost i vaše tijelo se počinje pripremati za san.

Ako ostanete budni nakon mraka, umjetna svjetlost - posebno ona koju emitiraju elektronički uređaji - spriječit će proizvodnju melatonina u vašem tijelu, pa bi, u idealnom slučaju, trebali prestati koristiti elektroniku barem sat ili dva prije spavanja kako biste povećali proizvodnju melatonina i održali stalan cirkadijalni ritam.

Znanstvenici su nedavno otkrili novi, zagonetan virus čiji se genom čini potpuno nepoznat, odnosno sastoji se od gena koji nikad nisu zabilježeni.

Yaravirus brasiliensis, nazvan po Yari (Iari) - vodenoj kraljici u brazilskoj mitologiji koja podsjeća na vodenu nimfu ili sirenu, pronađen je u brazilskom umjetnom jezeru Pampulha. Iako se ne radi o nadnaravnom biću, virus je izgleda jednako tajanstven kao spomenuta bića iz legende, piše Science Alert.

Razlog tome je, objašnjavaju znanstvenici, to što virus predstavlja "novu liniju virusa koji pogađa amebe, a ima zagonetno podrijetlo i filogenezu (razvoj živih bića)". Otkrili su da nikad nije zabilježeno više od 90 posto gena yaravirusa.

Nepoznata skupina virusa

Samo šest uočenih gena imalo je neku sličnost s poznatim virusnim genima dokumentiranim u znanstvenim bazama podataka. Nakon pretrage preko 8500 javno dostupnih metagenoma znanstvenici nisu pronašli genom srodan yaravirusu.

"Kada smo proveli prvu genetsku analizu, nismo kod yaravirusa uočili prepoznatljive sekvence kapsida ili drugih tipičnih virusnih gena", objašnjavaju istraživači.

Znanstvenici smatraju da bi se moglo raditi o prvom izoliranom slučaju nepoznate skupine virusa amebe ili potencijalnoj vrsti divovskog virusa koja bi se nekako mogla razviti u smanjeni oblik.

Istraživanje naziva A mysterious 80 nm amoeba virus with a near-complete "ORFan genome" challenges the classification of DNA viruses objavljeno je u znanstvenom uslužitelju bioRxiv.

Procureli snimci sa nedavnog "Globalnog samita o bezbednosti vakcina" Svetske zdravstvene organizacije (SZO), održanog 2. decembra 2019, otkrili su da su čak i vodeći svetski kreatori politika vakcina u potpunosti svesni opasnosti koje vakcine izazivaju.

Dostupno na Brighteon.com, ovaj snimak prikazuje naučnike SZO koji dovode u pitanje bezbednost adjuvansa vakcine za koje priznaju da mogu da prouzrokuju smrt ćelija i druge zdravstvene probleme onima koji ih prime.

Ukratko, video otkriva činjenicu da vakcine nisu bezbedne i efikasne kako se tvrdi širom sveta. Nadalje, to dokazuje da su zdravstvene vlasti potpuno svesne toga, a ipak nastavljaju da promovišu masovnu vakcinaciju populaciji koja veruje da su vakcine neophodne za spašavanje života njihove dece .

Nova studija daje istraživačima nadu da bi se ketogena prehrana mogla pokazati korisnom u vojsci, gdje je pretilost stalni izazov, kako u pogledu regrutiranja vojnika, tako i u održavanju prikladnosti za službu.

Studija Sveučilišta Ohio State uključila je 29 ljudi, od kojih su većina bili članovi ROTC-a u kampusu. Tijekom tri mjeseca 15 sudionika slijedilo je ketogenu prehranu, a skupina za usporedbu od 14 vojnika jela je svoju normalnu prehranu.

Ketogena prehrana sadrži malo ugljikohidrata i naglašava umjerenu konzumaciju proteina, a masnoće se konzumiraju do sitosti. Cilj im je stvoriti stanje hranjive ketoze - koja nastaje kada tijelo sagorijeva masti, a ne ugljikohidrate, za energiju.

Ketogena dijeta često se koristi za suzbijanje napadaja u epilepsiji, a također se proučava i primjenjuje u raznim drugim područjima, uključujući liječenje dijabetesa.

U studiji, koja se pojavljuje u časopisu Military Medicine, sudionici na keto prehrani izgubili su u prosjeku gotovo 17 kilograma i mogli su uz podršku savjetnika kod održavanja ketoze 12 tjedana. Kao skupina, izgubili su više od 5 posto tjelesne masti, gotovo 44 posto trbuha ili visceralne masnoće i imali su poboljšanje osjetljivosti na inzulin za 48 posto - marker koji predviđa rizik od dijabetesa.


Usporedna skupina sudionika, koji su konzumirali normalnu prehranu koja je bila s najmanje 40 posto ugljikohidrata (na temelju dnevnika hrane koju su vodili), nije doživjela nijednu od tih promjena.

Iako je ovo relativno mali istraživački projekt, ovo je najveća objavljena studija dobro formulirane ketogene prehrane u vojnom osoblju, rekao je viši autor studije Jeff Volek, profesor humanističkih znanosti.

Ketogena prehrana u studiji nije uključivala kalorična ograničenja, već samo upute o tome što jesti i što treba izbjegavati. Ugljikohidrati su bili ograničeni na oko 30 do 50 grama dnevno, s naglaskom na orahe i ne škrobno povrće. Hrana je također bila osigurana, bilo kroz namirnice koje keto prehrani mogu koristiti za pripremu jela ili kroz unaprijed pripremljena smrznuta jela.

Koronavirus zasad je odnio najmanje 213 života u Kini te se proširio i na druge države na gotovo svim kontinentima. Što zasad (ne) znamo o tom novom virusu?

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) krajem prosinca je upozorena na nekoliko slučajeva upale pluća u kineskom gradu Wuhanu. Tjedan dana kasnije kineske vlasti su potvrdile da su identificirale novi virus, a WHO je u četvrtak zbog te bolesti proglasio globalno izvanredno stanje.

Koliko je opasan?

Novi virus koji su znanstvenici imenovali 2019-nCoV je koronavirus, iz obitelji virusa koji uključuju običnu prehladu i ozbiljnije bolesti poput teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS).

Infekcija koronavirusom ima niz simptoma poput visoke temperature, kašlja, gubitka daha i teškoća u disanju.

Još uvijek se ne zna koliko je koronavirus smrtonosan. Iako teški slučajevi dovode do upale pluća i smrti, mogući su i oni blaži u kojima se bolest ni ne primijeti. Velik dio onih koji su dosad stradali imali su ranijih zdravstvenih tegoba, bili su stariji i oslabljenih imunoloških sustava.

Pandemija koronavirusa može se dramatično usporiti ili zaustaviti uz neposrednu široku upotrebu velikih doza vitamina C.

Lekari su decenijama demonstrirali snažno antivirusno delovanje vitamina C. Nedostajalo je medijsko izveštavanje o ovom efikasnom i uspešnom pristupu protiv virusa uopšte, a posebno koronavirusa.

Veoma je važno maksimizovti antioksidativni kapacitet i prirodni imunitet kako bi se sprečili i minimizovali simptomi kada virus napada ljudsko telo.

Okolina domaćina je presudna. Prevencija je očigledno lakša nego lečenje teške bolesti. Ali, ozbiljnu bolest treba ozbiljno tretirati.

Ne oklevajte da potražite lekarsku pomoć. To nije pitanje izbora. Vitamin C se može upotrebljavati zajedno sa prepisanim lekovima.

Da ste vi žena iz 1800-tih godina i imate bolne, cistične grudi, liječnik bi vam mogao savjetovati da "grudi bojite" jodom. Neki liječnici čak su ubrizgali jod izravno u dojku ili jajnike kako bi zacijelili ciste.

Možda je vaš liječnik za takvo liječenje čuo usmenim putem od žena koje je liječio. Zamislite koliko je teško bilo dobiti informacije usmenim putem, odnosno usmenom predajom od osobe do osobe. Ipak - ovo je bila stvarna medicina utemeljena na dokazima - besplatno su je dijelile žene koje su se brinule jedna o drugoj. I možete se kladiti - da nije bilo djelotvorno - te iste žene bi vam rekle!

Jod je imao bogatu povijest liječenja, čak i prije 1800-ih. Prije toga, morske trave su korištene u liječenju, ali nitko nije znao da je upravo jod u njima taj koji sastojak koji utječe ljekovito.

Pa zašto danas većina žena nikada nije čula za bojenje cističnih grudi ili jajnika jodom? Kako se ovaj jednostavan, ali u osnovi dokazan, učinkovit tretman izgubio u arhivima drevne medicine?

Jod se nije koristio samo za liječenje cisti.

1829. pariški liječnik Jean Lugol stvorio je Lugolovu otopinu od 5% joda i 10% kalijevog jodida u kombinaciji s destiliranom vodom. Ovo je korišteno za plućne bolesti koje su u to vrijeme prevladavale u Europi. Vijest o tome brzo se proširila.

Jod se koristio za mnoštvo dokumentiranih tretmana bolesti - od astme i plućnih stanja - do infekcija, gihta, čireva, opekotina, upale, krupa itd. Jod je bio popularan i učinkovit.

Kalijev jodid također se široko koristio za tercijarni (cerebralni) sifilis. Čak je i Vincent Van Gogh predložio jod svom bratu - obojica su imali tercijarni sifilis.