Ljudi koji redovno piju mlijeko životinjskog porijekla mogli bi imati veći rizik od raka dojke, otkrila je nova studija.

Istraživači su pratili unos mlijeka 52.795 žena iz Sjeverne Amerike tokom skoro osam godina. Sve su bile bez raka kada je započela studija, ali do kraja, istraživači su zabilježili 1.057 novih slučajeva raka dojke.

"Konzumiranje svega jedne četvrtine do jedne trećine šoljice mlijeka dnevno povezano je sa povećanim rizikom za karcinom dojke od 30 odsto", rekao je istraživač dr Gary Fraser u saopštenju za štampu.

Pijenje do jedne šolje mlijeka bilo je povezano sa rizikom od raka dojke od 50 procenata, a pijenje dvije do tri šolje dnevno povećavalo je rizik osobe do 80 procenata u nekim slučajevima. Čini se da sadržaj masti u mlijeku nije uticao na rezultate.

U istraživanju su takođe uzete u obzir porodična istorija osobe, fizička aktivnost, konzumiranje alkohola, upotreba lijekova i reproduktivna i ginekološka istorija.

Istraživači su takođe pratili sojino mlijeko, ali nije pronađena povezanost s povećanim rizikom od karcinoma dojke. Prema istraživačima, otprilike 75 odsto krava koje daju mlijeko u savremenoj proizvodnji mlijeka su steone, što bi moglo biti razlog povećanog rizika.

Studija je "veoma snažna", kaže Wendy Demark-Wahnefried, profesorica nauka o ishrani i stariji naučnik sa O'Neal Comprehensive Cancer Centre na Univerzitetu Alabama u Birminghamu. Rezultati ove studije dokazuju da je potrebno još istraživanja - posebno zato što se mlijeko i dalje smatra važnim dijelom uravnotežene ishrane, rekla je Demark-Wahnefried.

Društvena izolacija za 40 posto povećava rizik od srčanog i moždanog udara, a za 50 posto rizik od smrti od bilo kojeg uzroka, pokazala je njemačka studija predstavljena na nedavno održanom virtualnom kongresu Europske akademije za neurologiju (EAN).

Rezultati su osobito značajni u svjetlu aktualne socijalne izolacije stanovništva zbog pandemije koronavirusa. Istraživanje je pokazalo i da nedostatak ili izostanak financijskih sredstava povećava rizik od negativnih kardiovaskularnih ishoda.

Analizirani podaci 4326 ispitanika

U sklopu istraživanja, koje su vodili dr. Janine Gronewold i prof. Dirk M. Hermann iz Sveučilišne bolnice u Essenu, analizirani su podaci prikupljeni među 4316 ispitanika prosječne dobi od 59 godina u razdoblju između 2000. i 2003. godine.

Sudionici studije na njezinu početku nisu bolovali od otprije poznatih kardiovaskularnih bolesti, a njihovo je zdravstveno stanje praćeno u prosjeku 13 godina.

Na početku studije prikupljane su informacije o različitim vrstama društvene potpore, pri čemu se socijalna integracija procjenjivala na temelju bračnog statusa i života u zajednici, kontakata s bliskim prijateljima i članovima obitelji te na temelju članstva u političkim, vjerskim, sportskim ili profesionalnim organizacijama.

"Otprije nam je poznato da osjećaj usamljenosti ili nedostatak kontakta s bliskim prijateljima i članovima obitelji mogu utjecati na fizičko zdravlje", kazala je dr. Gronewold. "Ova studija nam ukazuje na to da su čvrsti društveni odnosi od velike važnosti za zdravlje srca te se mogu usporediti s uobičajenim zaštitnim faktorima, poput normalnoga krvnog tlaka, prihvatljive razine kolesterola i normalne tjelesne težine."

Meso i njegovo konzumiranje imaju brojne zdravstvene koristi kao što su uklanjanje kožnih bolesti, jačanje imunološkog sistema, dugoročna energija, izgradnja i popravak tjelesnih tkiva i zaštita tijela od infekcija. Pomaže u proizvodnji hemoglobina i predstavlja bogat izvor proteina i drugih esencijalnih aminokiselina.

Perad, svinjetina, govedina, jagnjetina, morski plodovi neke su od vrsta mesa koje su podjednako važne koliko i ukusne. Zajednički nazivnik u svemu tome je protein koji ljudima treba. Protein se pretvara u energiju u našem tijelu i pomaže u upravljanju svakodnevnim funkcijama. Preporučeni dnevni unos proteina je 46 grama žene, 56 grama za muškarce, dok djeci treba oko 19-34 grama, a tinejdžerima 52 grama.

Postoje određene prednosti koje su isključive za konzumiranje mesa i ne mogu ih nadomjestiti vegetarijanskim dijetama. Mnoge životne bolesti poput holesterola i kožnih problema pojavile su se tek nedavno u evolucijskoj istoriji. Studije su pokazale da ljudi koji ne konzumiraju meso vjerovatnije pate od problema sa neurotransmiterima kao što su depresija, anksioznost, somatoformne bolesti i poremećaja ishrane.



HRANJIVA VRIJEDNOST MESA

Dok morski plodovi obezbjeđuju omega-3 masne kiseline uključujući DHA i EPA, protein, vitamin A, vitamin B, vitamin D; perad i crveno meso daju protein, vitamin A, B i vitamin D, te minerale poput cinka, magnezijuma i gvožđa. Svi ovi hranjivi sastojci su potrebni za različite funkcije tijela i pomažu na svoj način.

Čini se da je širenje novog korona virusa bilo manje agresivno u zemljama koje vakcinišu stanovništvo BCG vakcinom decenijama, rekao je danas glavni epidemiolog Mađarske Janoš Slavik.

Nekoliko zemalja, uključujući Australiju, istražuju vezu između BCG vakcine protiv tuberkuloze (TB) i blaže širenje virusa, rekao je Slavik na javnom informativnom kanalu M1, prenosi Mađarske agencija MTI.

I Mađarska sprovodi test koji uključuje revakcinisanje zdravstvenih radnika BCG vakcinom da bi se videlo da li su bolje zaštićeni od korona virusa, rekao je Slavik.

Međutim, u Mađarskoj se zaustavlja epidemija, tako da je nejasno hoće li eksperiment dati rezultate, kaže epidemiolog, dodajući u isto vreme da će odgovor na pitanje verovatno postati jasan tokom potencijalnog drugog talasa virusa.

Iako vlada generalno uverenje da je epidemija HIV-a ostala još i davnim osamdesetim i devedesetim godinama XX veka i da je danas ograničena samo na prostor Afrike, te da je u "civilizovanom svetu" HIV pretvoren u hroničnu bolest sa kojom se ne samo živi, već i stari, dokumentarni film "HIV u Rusiji - epidemija o kojoj niko ne govori", Jurija Dude, demantovao je takav stav, potresavši ne samo rusku, već i svetsku javnost.

Video-materijal je postavljen 11. februara ove godine na kanalu "вДудя" na Jutjubu i dostigao je više od 17 miliona pregleda. I dok slušamo potresne ispovesti o surovoj realnosti života HIV pozitivnih u Rusiji, naprosto ne možemo da se otmemo utisku da se to dešava usred zemlje koja pretenduje na svetsko liderstvo.

Prema podacima obelodanjenim u filmu, danas u Rusiji živi više od milion ljudi sa HIV-om, ne uključujući one koji i ne znaju da nose virus. U 2018. godini, kada je od side (terminalni stadijum HIV-a) umrlo više od 37.000 ljudi, što je u proseku 100 ljudi dnevno, Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti i Svetska zdravstvena organizacija proglasili su Rusiju liderom po broju zaraženih HIV-om u Evropi (61% svih zaraženih). Rusija je po stepenu obolevanja izjednačena sa zemljama Afrike. Sa Afrikom Rusiju su uporedili i na međunarodnoj konferenciji UN za borbu protiv side. Na sve to, ruske vlasti ne samo da nisu ništa preduzele, već su ostale neme, uporno negirajući realnost.

Rusi koji žive sa HIV-om izloženi su neviđenoj diskriminaciji, stide ih se, izbegavaju ih i preziru. Nižnjij Novgorod postao je simbol diskrinimacije, kada je 2018. nekoliko desetina dece sa pozitivnim HIV statusom trebalo da učestvuje u letnjem kampu. Zaposleni u kampu, saznavši za to, odbili su da usluže decu, te su ona morala otići na odmor na drugo mesto.

Svrha ovog filma, koji je pripreman godinu i po, prema rečima autora, bila je da smanji neznanje koje vlada u Rusiji o HIV-u i obrazuje ljude o načinima prenosa infekcije, kao i da ukaže na neka ključna pitanja: kako se može živeti sa HIV-om, da li zaraženi mogu imati zdravo potomstvo, zašto se vlasti neefektivno bore sa ovom bolešću i da li je u ruskim školama potrebno seksualno obrazovanje.

Britanski naučnici počinju s testiranjem načina liječenja koji bi, nadaju se, mogao pridonijeti suzbijanju najtežih posljedica zaraze virusom COVID-19 kod bolesnika s teškom kliničkom slikom.

Otkrili su da pacijenti koji boluju od najtežeg oblika COVID-19 imaju izuzetno nizak broj ćelija imunološkog sistema koje se zovu T-ćelije

T-limfociti ili T-ćelije su, uz B-limfocite, ćelije stečene imunosti. Aktiviraju se pri kontaktu sa svojim antigenom, molekulom koja podstiče stvaranje antitijela, odnosno imunosnu reakciju u organizmu, te obavljaju širok spektar funkcija koji uključuje ćelijsku imunost i regulaciju imunološkog odgovora organizma.

Slijedi evaluacija učinka proteina interleukina 7

U novome kliničkom ispitivanju vrednovaće se učinak proteina interleukina 7, koji povećava broj T-ćelija i može pomoći u oporavku pacijenta. Provode ga, piše BBC, naučnici s instituta "Francis Crick, King's Collegea" u Londonu i bolnice "Guy's and St Thomas".

Oni su proučavali krv 60 pacijenata oboljelih od COVID-19 te su uočili veliki pad T-ćelija.

Profesor Adrian Hayday s instituta "Crick" je kazao da su on i kolege bili vrlo iznenađeni kad su vidjeli šta se događa sa ćelijama stečene imunosti. "One nastoje zaštititi organizam, ali čini se da virus djeluje tako da ih u tome sprečava jer se njihov broj značajno smanjio".

"U mikrolitri (0,001 ml) kapljice krvi zdrava osoba prosječno ima između 2.000 i 4.000 T-limfocita. Kod pacijenata zaraženih COVID-19 koje smo testirali bilo ih je samo između 200 i 1.200", kazao je.

Pulmolog Branimir Nestorović rekao je da je pokušavao da utiče na ljude da se manje plaše jer je u medijima bilo preterivanja što se tiče kovida 19.

Nestorović je rekao za televiziju Prva da je sve vreme pratio svetske vesti i medicinske izveštaje, te da je primetio da se u medijima preteruje.

"Kada gledate medicinski deo vesti to nije strašno, a novinarski je bio strašan", rekao je on.

On je kazao da je Srbija imala sreću što su već bili napravljeni modeli za borbu sa koronavirusom kada je kovid 19 stigao u zemlju.

"Videlo se da će biti dva meseca intenzivnije i treći manje intenzivno. Na početku je izgledalo crno, pogotovo na zapadu gde su mračili dibidus", rekao je Nestorović.

Kako je kazao, povremeno je bilo preterivanja u medijima i na društvenim mrežama što se tiče straha od koronavirusa.

"Italijanski scenario nije mogao da nam se dogodi, ali mogli smo da imamo deset puta više mrtvih", pojasnio je on.

Nestorović je podsetio da se se 40 godina bavi pulmologijom i zna da respiratorni virusi ne mogu toliko da budu smrtonosni.

Govoreći o hlorokinu i američkom predsedniku Donaldu Trampu koji je uzeo da koristi lek na svoju ruku rekao je da to nije preporučljivo.

"Postoji preventivno uzimanje leka, svakog ponedeljka se uzima. Mi to nismo preporučivali, jer on može da utiče na srce", pojasnio je Nestorović i dodao da je korišćenje tog leka kao preventive loše, te da je u SAD došlo do trovanja.

On je kazao da su doktori u svetu svrstani politički, te da je će to ostaviti ružnu sliku na pandemiju koronavirusa.

"Tamo gde su guverneri demokrate, tamo su bile države zatvorene. Svuda je bilo puno politike", rekao je on.

U posljednja dva mjeseca veliki dio svjetske populacije bio je zatvoren u svojim domovima, izlazeći samo u nužnu nabavku. Iako je to umanjilo izglede da budemo izloženi koronavirusu, možda je imalo i nešto manje očigledan učinak po naš imunološki sustav tako što smo postali osjetljiviji po druge infekcije, piše BBC.

Ljudi su na ovoj planeti evoluirali uz 24-satne cikluse svjetla i mraka, a naša tijela prilagodila su se partnerstvu sa sunčevim svjetlom. Jedan od najočiglednijih primjera za to je stvaranje vitamina D u našoj koži kao odgovor na izloženost ultraljubičastom zračenju. Te dnevne doze vitamina D pomažu jačanju naših kostiju i zuba, ali imaju i učinak na naše imunološke stanice.

Ljudi s niskom razinom vitamina D su u većem riziku

Vitamin D omogućuje makrofagima u našim plućima, prvoj liniji obrane protiv respiratornih infekcija, da izluče antimikrobni peptid po imenu katelicidin, a koji izravno ubija bakterije i viruse. Vitamin D također potiče aktivnost drugih imunoloških stanica, kao što su B i T stanice, koje su zadužene za dugoročni odgovor. Ljudi s niskom razinom vitamina D, nastavlja BBV, u većem su riziku od virusnih infekcija respiratornog trakta poput gripe.

Znanstvenici sada proučavaju mogu li nadomjesci vitamina D smanjiti rizik od nekih teških komplikacija povezanih s covidom-19. Početkom svibnja, Rose Kenny, gerontologinja s Trinity Collegea u Dublinu, objavila je zajedno s kolegama podatke koji ukazuju da europska populacija s najvećom stopom smrtnosti od covida-19, poput Španjolske i Italije, ima najnižu razinu vitamina D.

To može zvučati nelogično, s obzirom na sunčanu klimu, ali ljudi s tamnijom kožom trebaju više sunca da bi stvorili istu količinu vitamina D kao ljudi svjetlije puti, objašnjava BBC.

Iako i drugi faktori također mogu pomoći objasniti visoku stopu smrtnosti od covida-19 u tim zemljama, postoji snažan dokaz povezanosti između vitamina D i imunoloških puteva za koje znamo da su uključeni u covid-19 i posebice teške slučajeve bolesti, smatra Kenny.

Prvo, čini se da vitamin D smanjuje razinu biokemijske tvari koja izaziva upalu nazvanu interleukin-6, koja je povezana s teškoćama u disanju. Vitamin D se također veže na iste ACE2 receptore na plućnim stanicama koje virus SARS-CoV-2 koristi kako bi ušao u stanice i izazvao infekciju. Ako je vitamin D već vezan na te receptore, onda bi virusu moglo biti teže pronaći uporište u tijelu.

Dok istraživači širom svijeta nastoje što prije razviti cjepivo protiv virusa koji izaziva covid-19, a neki svoje nade polažu u ideju da će zbog sve većeg broja rekonvalescenata u međuvremenu biti stvoren imunitet krda, postavlja se pitanje može li izloženost virusu stvoriti imunitet. Ako sam virus ne potakne imunitet, možda to neće moći ni cjepivo, za The Scientist piše Shawna Williams.

Iako ne nudi konačan odgovor, studija objavljena 14. svibnja u znanstvenom časopisu Cell donosi dobre vijesti o imunitetu. Istraživači kalifornijskog instituta za imunologiju La Jolla uzeli su krv 20 odraslih osoba koje su se oporavile od virusa SARS-CoV-2.

Svi pacijenti imali su CD4+ pomoćne T-stanice koje su prepoznale šiljasti protein virusa, a 70 posto njih imalo je CD8+ ubojice stanice koje su reagirale na isti protein.

"Naši podaci pokazuju da virus izaziva ono što bismo očekivali od tipičnog i uspješnog antivirusnog odgovora", napisao je koautor studije Shane Crotty.

Američka laboratorija Moderna objavila je pozitivne podatke početne faze kliničkih ispitivanja svoje vakcine protiv korona virusa na malom broju dobrovoljaca, prenosi Hina.

Izgleda da je vakcina nazvana mRNA-1273 izazvala imunološki odgovor kod osam osoba koje su je primile, jednak odgovoru koji imaju osobe koje su se prirodno zarazile virusom, navodi se u saopćenju laboratorije.

Nisu poznati potpuni rezultati ispitivanja faze 1, prve u razvoju vakcine, koja uključuje 45 učesnika.

"Ovi privremeni preliminarni podaci faze 1, pokazuju da vakcinacija s mRNA-1273 pokreće imunološki odgovor jednake snage kao i onaj izazvan prirodnom zarazom", izjavio je Tal Zaks, direktor Moderne.

Kliničko ispitivanje vodi Nacionalni institut za zdravstvo (NIH), a američka vlada je u taj projekt Moderne uložila gotovo blizu pola milijarde dolara.

Onemogućava širenje virusa u plućima

Tri grupe od 15 pacijenata je primilo tri doze raznih vakcina, po jednom ili dva puta.

Faza 2, na većem broju osoba, treba uskoro početi a Moderna navodi da bi faza 3, posljednja i najveća za procjenu efikasnosti vakcine trebala početi u julu. Testovi na miševima su odvojeno pokazali da vakcina sprečava virus da se razmnoži u plućima.