grocery shopping EU economy downtrend
Slovačka izgleda ne odustaje od inicijative, koju je pokrenula tokom svog predsedavanja Evropskom unijom, da se reši pitanje prodaje „škarta” u bivšim komunističkim zemljama.

Drugi put u poslednja tri meseca ova država oštro je istupila protiv očigledne diskriminacije potrošača i upornog odbijanja multinacionalnih kompanija da prestanu da dele evropske kupce na zapadni i istočni blok, prodajući ovim drugim proizvode drastično lošijeg kvaliteta.

Slovački premijer Robert Fico, pre dva dana, najavio je u Bratislavi da će Višegradska grupa na vanrednom samitu, koji će ove nedelje biti održan u Poljskoj, zatražiti od Evropske unije da spreči ovu nefer praksu.

- Neprihvatljivo je da velike svetske kompanije izvoze na teritorije novih postkomunističkih zemalja proizvode goreg kvaliteta nego što su oni koje, pod potpuno istim nazivom i u istom pakovanju, prodaju u radnjama na zapadu Evrope - rekao je slovački premijer. Fico je najavio da će zahtevati od Evropske komisije da što pre usvoji propise i spreči lošu praksu koja ponižava građane Poljske, Češke, Slovačke i Mađarske.

- Ne isključujem da će Slovačka organizovati građanski referendum i prikupiti milion potpisa, kada će Evropska komisija morati da se pozabavi tim propisima - istakao je Fico.

Nekoliko različitih istraživanja u Češkoj i Slovačkoj poslednjih godina ukazuju da je ovaj problem sve ozbiljniji. Međutim, multinacionalne kompanije koje su se našle na udaru optužbi uporno odbijaju da priznaju da na istok izvoze bofl, pravdajući se da je razlika u sastavu hrane, kućne hemije, garderobe, tehnike zapravo posledica „različitih ukusa i navika potrošača”.

Fico, međutim, najavljuje da Slovačka neće više nasedati na te izgovore i da je spremna i da se sudi s Evropskom komisijom ako bude odbijala da ovaj problem reši, a da u međuvremenu može i da promeni svoje zakone.

- Ako vi, Evropska komisija, ne želite da nas u tome podržite, onda mi u Slovačkoj možemo da usvojimo interni propis da sva hrana i namirnice u javnim kuhinjama moraju da budu slovačke - rekao je Fico.

Slovačka Uprava za veterinu i hranu objavila je nedavno uporedno istraživanje 22 proizvoda kupljenih u Slovačkoj i Austriji. Otkrili su ono što je donekle bilo i očekivano, da je polovina proizvoda iz Austriji bila daleko kvalitetnija. Zaključak je da trgovinski lanci i multinacionalne kompanije „novim Evropljanima” prodaju proizvode sa manjim udelom mesa, ali sa više masti i veštačkih zaslađivača, a često po istim ili višim cenama iako je kupovna moć ovih članica manja nego na Zapadu.

Ovo pitanje zapravo prva je pokrenula Hrvatska preko svog jakog i uticajnog potrošačkog udruženja „Potrošač”, koje je se iz istih razloga našlo na sudu sa kompanijom „Proktor i gembl”. Hrvatska je ovaj spor dobila, dokazavši da prašak za veš „ariel” nije istog kvaliteta na njihovom i tržištima zapadne Evrope. Prošle godine, hrvatska predstavnica u Evropskom parlamentu Biljana Borzan najavila da će ova država sprovesti novo uporedno istraživanje proizvoda za koje se sumnja da su različite recepture.

Na listi su se našli kozmetički proizvodi, sredstva za čišćenje, poput zubnih pasti i deterdženata za pranje veša, ali i pojedini prehrambeni proizvodi, poput voćnih jogurta kompanije „Danone”, „Unileverov” margarin „rama”, „kinder jaje”, umaci kompanije „Barila”, „jakobs” kafa, „pepsi-kola” i „sprajt”. Isti ti proizvodi ranije su analizirani i u Češkoj, a njihova studija je pokazala, recimo, da je „sprajt” u Nemačkoj zaslađen samo šećerom, a u isti proizvod u Češkoj dodaju se i fruktozni i glukozni sirup. Uz to je češki „sprajt” još i skuplji. Upravo u tome Češka i sada Slovačka vide nepravdu i diskriminaciju.

Prehrambena industrija na isti način odgovara na pritužbe potrošača. Pravdaju se da recepture prilagođavaju specifičnim zahtevima lokalnog tržišta. To je bio i odgovor kompanije „Nestle” na istraživanje u Češkoj, koje je pokazalo da njihov „nesti” sa ukusom limuna ima više dodatih šećera i oko 40 odsto manje ekstrakata čaja, nego nemačka verzija. „Koka-kola” je slično objasnila i zaslađeni „sprajt”.

- Mi ne govorimo o tome da kompanije nemaju pravo da prilagođavaju svoje proizvode zahtevima potrošača - istakla je tada Olga Sehnalova, češka predstavnica u Evropskom parlamentu, i objasnila da je ovde reč o različitom kvalitetu kada je u pitanju osnovni sastojak, što je neprihvatljivo.