belgrade budapest railway
Kineska kompanija "Si-Si end Si" započela je obnavljanje železničkog čvorišta Resnik. Posao vredan 23 miliona evra trebalo bi da bude gotov za godinu dana. Kinezima se više žuri nego nama, kažu projektanti, jer će železnički Koridor 10 biti novi "put svile" ka Evropi. Kinezi koriste većinom našu radnu snagu i donose nove informacione tehnologije.

Si-Si end Si je prva kineska kompanija koja radi na železnici, a biće ih još, kažu u CIP-u koji je glavni projektant svih deonica na Koridoru 10.

Kinezi su zaintresovani za radove na pruzi iz dva razloga - da bi se van Kine obrnuo kapital i dobila referenca za radove u Evropskoj uniji i da bi se putni pravac od Pirejske luke do Budimpešte što pre završio jer im je ta pruga potrebna za transport robe.

Za nekoliko nedelja počinje i izgradnja dvokolosečne pruge od Beograda do Budimpešte za brzine do 200 kilometara na čas.

"Brzina do 200 kilometara na čas optimalna je brzina za Koridor 10 za prevoz robe. To bi trebalo da balkanske države usvoje kao standard, a da Evropska unija pomogne kreditima", kaže direktor CIP-a Milutin Ignjatović.

Kinezi su doneli dosta novina u projektovanju i izgradnji. Procedure koje su nekada trajale godinama oni svode na nekoliko meseci. Vreme se štedi i na projektovanju i na izvođenju radova jer se njima žuri.

Prvo veliko železničko čvorište Resnik je bitno jer se tu račva Koridor 10 - jedan krak ide ka Crnoj gori, a drugi ka Makedniji i Grčkoj. Međutim, i prigradski železnički saobraćaj dobiće novi komfor.

"Naravno, rekonstrukcija će obuhvatiti i stanice, dižu se peroni na visinu od 50 centimetara, takođe na dve stanice Kijevo i Resnik rekonstruisaćemo perone", kaže Vladimir Lalić, glavni projektant pruge Resnik - Kijevo.

Kineska ulaganja u inostranstvo prošle godine dostigla su 207 milijardi dolara, što je 28 milijardi više od američkih investicija.

Kineska državna kompanija "Kem Čajna" kupila je za 46 milijardi dolara švajcarsku "Singentu", jednu od najvećih agrohemijskih kompanija, čime je stekla jednu od vodećih uloga u svetskoj industriji hrane.

Do 31. oktobra 2016. godine investitori iz Kine su kupili 58 nemačkih kompanija, što je za 19 više nego tokom cele 2015. godine. Možda se i ovim podacima krije tajna zašto Kinezi žure da naprave prugu kroz Srbiju, kažu u CIP-u.