Kako bi se odbranile od gladnih biljojeda, biljke se služe svim sredstvima.

Neke biljke, kada osjete opasnost od biljojeda, brane se tako što postanu neukusne za gusenice i pretvaraju ih u kanibale
© Profimedia
Nova studija objavljena u časopisu Nature Ecology and Evolutionotkrila je da neke biljke, kada osete da su u opasnosti od gladnih biljojeda, brane se tako što postanu neukusne za gusenice, i maltene ih pretvaraju u kanibale. Sve se završi time što gusenica pojede drugu gusenicu.

„Biljke mogu da se brane toliko da postanu izvor stresa za biljojede, pa oni odluče da će umesto biljaka na svom meniju imati gusenice“, kaže Džon Orok, autor studije i istraživač u Odeljenju za zoologiju na Univerzitetu u Viskonsinu, piše National Geographic.

Istraživanje

Orok i njegov tim istraživača su biljke paradajza posuli metil jasmonatom (supstancom koju biljke proizvode kao reakciju na životnu sredinu), kako bi prouzrokovali odbrambeni mehanizam biljke. Ova supstanca omogućava biljci da postane neukusna za gusenice na biljci.

Ovaj fenomen je zabeležen kod raznih biljaka i istraživanje sugeriše da biljke mogu osetiti kad su druge biljke u opasnosti, pa mogu podstaći proizvodnju metil jasmonata u čitavim zajednicama biljaka.

„Ono što mi je najinteresantnije jeste generalna ideja da većina biljaka koristi informacije iz svog okruženja da efikasno preusmere svoje resurse na odbranu ili nešto drugo“, kaže Orok. A metil jasmonat može da uradi mnogo više od toga da neku biljku učini manje ukusnom.
Gusjenica
„Ove hemikalije mogu da privuku prirodne neprijatelje poput predatora i parazita koji će pojesti biljojede“, kaže Orok.

Kad gusenice otkriju da biljka koju grickaju nije više toliko ukusna, suočavaju se sa jednostavnim izborom: ili će pojesti biljku ili će je pretvoriti u svog prijatelja. Izbor je jasan.

Tim naučnika je proučavao stepen rasta gusenica i otkrio da gusenice koje se hrane biljkama i one koje postaju kanibali rastu podjednako, što znači da mogu da kompenzuju svoju siromašnu ishranu biljkama.

U ovom eksperimentu, gusenicama nije pružena opcija da probaju drugu biljku pre nego što se odluče za kanibalizam, ali Orok i Brajan Konoli
(još jedan od istraživača u ovoj studiji) su sproveli istraživanje u kojem je gusenicima pružena mogućnost izbora. I izgleda da je i pod drugim okolnostima, trend kanibalizma sličan.

Razlog zašto su gusenice tako brze u odluci da pojedu gusenicu, a ne da se lako preusmere na drugu biljku, još uvek nije jasan, ali se Orok i Konoli nadaju da će uskoro otkriti.