Astronomi u Japanu pronašli su podatke koji ukazuju na ogromnu crnu rupu, mase sto hiljada puta veće od Sunca, u toksičnom gasnom oblaku blizu središta Mliječnog puta, prenio je Gardijan (The Guardian).

Crna rupa, 100.000 puta veća od Sunca, pronađena blizu središta Mliječnog puta?
© Paul Hanna / Reuters
Ako bi postojanje tog nebeskog tijela bilo potvrđeno, to bi bila druga najveća crna rupa primijećena u Mliječnom putu, poslije supermasivne crne rupe Stijrelac A koja se nalazi u samom središtu naše galaksije.

Japanski astronomi su podatke o tom tijelu pronašli pošto su moćan teleskop u pustinji Atakamana u Čileu usmjerili ka gasnom oblaku u nadi da će razumjeti neobično kretanje tih gasova. Za razliku od drugih međuzvjezdanih oblaka, gasovi u tom oblaku - između ostalog od cijanovodonične kiseline i ugljen monoksida - kreću se potpuno različitim brzinama.

Posmatranja s teleskopa Alma pokazala su da na molekule u oblaku, udaljenom oko 200 svjetlosnih godina od centra Mliječnog puta i širokom 150 hiljada milijardi kilometara, djeluju ogromne gravitacione sile. Najvjerovatniji uzrok je, prema kompjuterskim modelima, ogromna crna rupa.

Pretpostavku da se crna rupa nalazi u gasu pojačana je daljim posmatranjima koja su zabilježila radio talase koju ukazuju na crnu rupu u središtu oblaka, rekao je Tomoharu Oka s univerziteta Keio u Tokiju. On je dodao da je riječ o crnoj rupi srednje mase.

Takozvane crne rupe srednje mase upotpunjavaju prazninu u primijećenim najmasivnijim objektima u univerzumu, navodi Gardijan. Najmanje crne rupe nastaju kada određena vrsta zvijezda eksplodira. Prema proračunima naučnika, u Mliječnom putu se nalazi oko 100 miliona takvih manjih crnih rupa, mada je tek 60 njih primijećeno.

Astronomi su takođe pronašli mnogo veće, supermasivne crne rupe koje se nalaze u središtima velikih galaksija, kakva je Strijelac A koja ima masu 400 miliona sunca. Zasad je nepoznato kako nastaju ove crne rupe.

Prema jednom objašnjenju, manje crne rupe se spajaju u veće i tako obrazuju supermasivne crne rupe u središtima galaksija, ali zasad nema čvrstih podataka o postojanju crnih rupa srednje mase. Otkriće crne rupe mase 100.000 sunca bi bila potvrda postojanja prelazne faze koju traže astronomi.

Oka je rekao da bi novopronađena crna rupa mogla biti središte stare patuljaste galaksije koja je progutana tokom nastanak Mliječnog puta prije više milijardi godina.