Najstarije drvo Europa
© Gianluca PiovesanZnanstvenici su odredili starost ovog 1.230-godišnjeg Heldreichove pinije, nazvane Italus, koristeći novu kombinaciju analize stabla i radio-ugljika
Drvo koje raste na stijenama u južnoj Italiji staro je 1230 godina, što ga čini najstarijim drvom u Europi, pokazuju znanstvena bilježenja.

Iznenađuje da drevni bor i dalje živi unatoč starosti, pišu znanstvenici prošloga tjedna u časopisu Ecology. Ispitivanja pokazuju da je stablo posljednjih desetljeća raslo, dok brojna stabla u mediteranskoj regiji doživljavaju pad, piše National Geographic.

Otkriće pokazuje da pojedina stabla mogu preživljeti stoljećima čak i u uvjetima ekstremnih promjena klime. Ova drevna pinija, na primjer, rasla je i tijekom hladnog Srednjeg vijeka i nastavila rasti i u puno toplijim temperaturama, uključujući i sušne periode.

POMOĆI ĆE U PREDVIĐANJU UTJECAJA KLIMATSKIH PROMJENA

"Analiziranje rasta stabla kroz tako puno godina promjena klimatskih uvjeta pomoći će znanstvenicima da bolje razumiju kako šume mogu odgovoriti na moderne klimatske promjene", kažu autori studije. "Proučavanjem stoljetnih stabala moći ćemo bolje predvidjeti budući utjecaj klimatskih promjena na ekosustave šuma", kaže Maxime Cailleret iz Švicarskog saveznog instituta za istraživanje šuma, snijega i krajobraza koja proučava smrtnost drveća.

Gianluca Piovesan sa sveučilišta Tuscia i njegove kolege stigli su do Heldreichove pinije, koju znamo i kao munika, na strmoj, stjenovitoj padini, visoko u planinama Nacionalnog parka Pollino. Stablo je izgledalo jako staro i vrlo su brzo shvatili da ustanovljavanje njegove dobi neće biti tako jednostavno kao uobičajeno brojanje godova. Nedostajao je središnji dio stabla koji je sadržavao najstariji prsten.

NAJSTARIJE STABLO DOSAD BILO JE STARO 1075 GODINA

Unutrašnji dio drva bio je poput prašine, kažu iz tima. Nedostajalo je najmanje 20 centimetara unutrašnjosti debla, a to je jako puno godina. Korijen stabla bio je u boljem stanju pa se starost određivala korištenjem nove metode koja kombinira nekoliko postojećih tehnika.

"Starost bora je impresivna kada gledamo na ljudski vijek", kaže Oliver Konterform sa sveučilišta Mainz koji je našao 1075 godina star bor u sjevernoj Grčkoj, do sada najstarije stablo Europe. Šume su ljudi jako eksploatirali, zemlja se pretvarala u poljoprivrednu, a gradovi su rasli.


GLOBALNO ZATOPLJENJE NIJE NAŠTETILO PINIJAMA

Najstarije stablo u Europi
© Gianluca PiovesanGrupa starih ili mrtvih Heldreichova borova nalazi se na grebenu u talijanskom nacionalnom parku Pollino, gdje su istraživači otkrili najstariji stablo u Europi
Udaljena područja kao ovo, sačuvala su drevne borove zbog teške i stjenovite pristupačnosti terena. Iako je ovaj nacionalni park dom tisuća Heldreichovih pinija, većina ih je stara 500 do 600 godina. Tek su možda tri stare preko tisuću godina.

Niti nedavno globalno zatopljenje nije naštetilo ovim stablima. Dijelovi listopadnih šuma na tome području jesu nestali zbog suše, ali stari bor je napredovao. Razlog rasta je složen. Visoke planine imaju vlastitu mikroklimu i temperature ipak ostaju niže.

MOŽE NASTAVITI ŽIVJETI JOŠ STOLJEĆIMA

Manja je i zagađenost zraka zbog strožih europskih zakona. Jedinstvena biologija stabala možda je drevnoj piniji pomogla da preživi. Za razliku od životinja, kod drveća starenje nije važno i praktički su besmrtna. Sekvoje i mamutovci koji rastu i očuvanim šumama Amerike stari su tisuće godina.

Četinjače koje sporo rastu najdulje žive, dijelom zbog toga jer su većinu životnog vijeka manje pa nisu tako ranjive na ekstremne oluje i suše. Staro drveće većinom umire zbog jakoga vjetra. Uz to, stablo se smatra živim i kada tek mali dijelovi stabla žive. Kod ove drevne pinije, većina krošnje je umrla, ali stablo potencijalno može nastaviti živjeti u ovom obliku još stoljećima.