Ruža neuroni
© Tamas Lab, Sveučilište u Szegedu
Digitalna rekonstrukcija novootkrivene ljudske moždane ćelije nazvana "ruža" neuroni
Veliki dio ljudskog mozga još je neistražen. Upravo je taj mozak razlog zašto su ljudska bića na vrhu hranidbenog lanca, ali na pitanje šta to naš mozak čini drugačijim od mozga životinja još nije u potpunosti odgovoreno, a neurologija još traži objašnjenje.

Učestala istraživanja stalno daju nove odgovore, a ovonedjeljna studija, objavljena u časopisu "Nature Neuroscience", identifikovala je novu, misterioznu vrstu ljudske moždane ćelije.

Novopronađeni neuroni su nazvani ruža neuroni, jer nervna vlakna koja okružuju ovu ćeliju podsjećaju na ružu s koje otpadaju latice. Ovaj tip ćelije je dodat na kratku listu specijalizovanih ćelija mozga specifičnih za ljude i možda neke druge primate.

Ovakve ćelije nisu pronađene kod drugih životinja koje su korištene u laboratoriji u toku eskperimenta.

U istraživanje su bili uključeni naučnici iz Evrope i Sjedinjenih Američkih Država, sakupljali su dokaze tokom nekoliko godina, a sve pod vođstvom istraživača s Univerziteta u Szegedu, u Mađarskoj, i Instituta "Alen" u Sijetlu, SAD. Sprovedeni su kompleksni eksperimenti zasnovani na sekvencama tkiva s cerebralnih korteksa dva muška donatora. Ove ćelije su pronađene u regionu mozga koji je zaslužan za svijest jednom od najvećih misterija neurologije.

"To je najkompleksniji dio mozga i generalno je prihvaćeno da je to i najkompleksnija poznata struktura u prirodi", rekao je doktor Ed Lein sa Instituta "Alen".

Ružin neuron
© Tamas Lab / Sveučilište u Szegedu
Slika cvjetnog neurona (vrh) i povezujuća piramidalna ćelija (dno)
U ovom trenutku, naučnici kažu da samo pretpostavljaju da su ovi neuroni specifični samo za ljude.

"Zaista ne razumijemo šta čini ljudski mozak posebnim", rekao je doktor Lein.

"Istraživanje razlika na nivou ćelija je dobro mjesto za početi traženje odgovora na ovo pitanje, a sada imamo alate da to i uradimo", kaže on.

Ruža neuroni spadaju u klasu neurona koji su poznati kao inhibitorski, odnosno neuroni koji zaustavljaju rad drugih neurona u mozgu.

Tim naučnika smatra da novopronađeni neuroni možda imaju ulogu u mentalnim poremećajima. Kako bi ova teorija bila testirana, naučnici planiraju da proučavaju mozgove donatora koji su imali psihijatrijske poremećaje dok su bili živi.

Ako postoje velike razlike između ovih neurona u različitim ljudima, to bi moglo značiti da su oni uzrok mentalnih bolesti.