srednjovjekovni spisi
Lijepi srednjovjekovni iluminirani rukopisi stoljećima se smatraju djelima muških pisara, kažu stručnjaci. Ova slika prikazuje knjige u samostanskom muzeju pravoslavne crkve Ura Kidane Mehret, poluotok Zege, Etiopija
Za predivne srednjovekovne ukrašene spise vekovima se verovalo da su ih prepisivali monasi. Ali, sada su arheolozi pronašli ubedljive dokaze da su kaluđerice bile te, kojima pripada zahvalnost za njihov nastanak.

Testovi izvršeni na zubima srednjovekovnog ženskog kostura na groblju u sklopu nekadašnjeg manastira u Nemačkoj, pokazuju mrlje retkog plavog pigmenta.
lapis lazuli
Arheolozi kažu da su pronašli uvjerljiv dokaz da su časne sestre bile uključene u proizvodnju svetih tekstova. Ovo je uvećan pogled na čestice lapis lazulija pronađene na zubima srednjovjekovnog ženskog kostura

Naučna analiza utvrdila je da plava boja - dobijena iz poludragog kamena lapis lazurija - upućuje da se bavila oslikavanjem svetih knjiga i da je lizala kraj četkice, kada je koristila retki pigment.

Otkriće pokazuje da se žena bavila umetnošću u vreme kada se smatralo da je to bila prevashodno privilegija muškaraca.

Lapis lazuri bio je skup, jer se dobijao iz jednog jedinog rudnika u Avganistanu. Tokom srednjeg veka bio je vredan kao zlato. Zbog toga je postojalo još nekoliko plavih pigmenata, koji su bili umetniku na raspolaganju.

U studiji koja je objavljena u časopisu "Sajens advans", tim istraživača sa Instituta za humanistiku "Maks Plank" i Univerziteta u Njujorku otkrio je da je žena sahranjena u samostanu oko 1100 godine.

Jedina neobičnost u vezi sa njom bile su plave mrlje nađene na njenim zubima, navode istraživači.

Nije sačuvana nijedna knjiga iz ženskog manastira u Dalhajmu u Nemačkoj.

- Ovo je potpuno iznenađenje za nas. Kada je kamen rastopljen, otkriveno je stotine sićušnih plavih čestica - rekla je Anita Radini sa Univerziteta u Njujorku.

- Prolazimo moguće scenarije kako je mineral iz kamena mogao da joj završi na zubima - dodala je ona.

- Na osnovu raspodele pigmenta u njenim ustima, zaključujemo da je najverovatnije da je slikala uz pomoć pomenutog pigmenta i pritom lizala kraj četkice - navodi njena saradnica sa Instituta, Monika Tromp.

- Zanima me koliko ćemo drugih umetnica pronaći na groblju, ako samo pogledamo - dodala je ona.