marihuana
© XINHUA WU
Drevni ljudi su stavljali lišće kanabisa i vruće kamenje u drvene posude i vjerojatno udisali nastali dim
Tu je počelo, postavili su temelje materijalnih dokaza da je "sveta biljka" u temeljima dijela tradicije judaizma, kršćanstva i islama

Bila im je to očito sveta biljka, ona pomoću koje su stupali u dodir sa svijetom duhova. Ako već ne i u nekim drugim prilikama, onda barem pri sahranama svojih ljudi, uzimali bi drvene posude, u njih stavljali užareno kamenje, a onda na njih dijelove svete biljke, odnosno kanabisa.

Sedmero znanstvenika sa Sveučilišta Kineske akademije znanosti i njemačkog Instituta Max Planck dokazali su do sada najstarije korištenje kanabisa kao rekreativne droge, konkretno u ovom slučaju u duhovnom, odnosno vjerskom životu prije najmanje 2500 godina. U članku objavljenom u Science Advances oni objašnjavaju da su do otkrića došli proučavajući predmete s drevnog groblja Jirzankal u dolini rijeke Tashkurgan. To područje danas je krajnji zapad NR Kine, odnosno njene pokrajine Xinjiang.

Znanstvenici iz nekoliko različitih područja, analizirali su, između ostalog, 10 drvenih posuda s kamenjem što su ih pronašli u grobovima nedaleko od tadašnjeg naselja. Posude i kamenje imali su očite tragove gorenja i znanstvenike je zanimalo o čemu je riječ, što su to stanovnici u tom dijelu planina Pamira ritualno spaljivali pri sahranjivanju svojih bližnjih. Prvo što su identificirali bilo je da je riječ o biljci.

Potom su ostatke organskog materijala identificirali kao jednu vrstu kanabisa, a kad su pronađene uzorke organske tvari podvrgnuli kromatografskoj i spektrometrijskoj analizi, došli su do otkrića njihovih života.

Dokazali su CBN (kanabinol), kemijski spoj u koji prelazi tetrahidrokanabinol (THC) nakon što oksidira. Slagalica vjerskih i duhovnih običaja prije 2500 godina u dolini rijeke nedaleko od današnje četveromeđe između Tadžikistana, Pakistana, Afganistana i Kine, počela se sklapati sama od sebe.

marihuana

Arheolozi su uočili znakove uporabe drevnog kanabisa od zapadne Kine do Kavkaza
CBN su pronašli u devet od 10 analiziranih posuda s kamenjem, a onda još na osnovi drugih pronađenih predmeta, kineski i njemački znanstvenici rekonstruirali su pogreb da je izgledao tako da bi pokojnika položili u široku podzemnu prostoriju na nekoliko debala, potom oko njega naložili vatre, bacali u posude kanabis i uz ritmičnu glazbu svog doba, i sami u halucinogenom transu od kanabisa, ispraćali su svog bližnjeg u svijet duhova.

U kojem su, vjerojatno, vjerovali da su zahvaljujući svetoj biljci i sami privremeno boravili. Situacija na arheološkom lokalitetu groblje Jirzankal pretvorila se u dramatičnu arheološku detektivsku ili forenzičku priču.

"Daljnje analize pokazale su da 10 od 34 osobe čije smo ostatke tamo pronašli, nisu potjecale iz tog kraja, što je pokazalo da su se ti ljudi kretali između različitih zajednica. Ipak, samo jedan od tih 10 sahranjenih došljaka pored sebe je imao drvenu posudu, što upućuje da je moguće da je korištenje kanabisa bio lokalni običaj. Poznavanje psihoaktivnog korištenja kanabisa dugo se povezivalo isključivo s elitama drevnih društava, poput šamana, ali su svojstva mijenjanja svijesti pomoću kanabisa bila snažno sredstvo u ritualnim i rekreacijskim aspektima života", navode znanstvenici.

Nadalje ističu razliku između kanabisa što su ga pronašli u grobovima na ovom mjestu, te na lokalitetu Pazyryk nešto istočnije u Xinjiangu u Kini.

"Razlike navode na zaključak da se ritualno 'pušenje' kanabisa postupno populariziralo iz elitnih klasa prema običnim pripadnicima društva, i to prije najmanje 2500 godina u istočnom Pamiru u današnjoj Kini."

Otkriće je spektakularno uzbudljivo na nekoliko razina, od kojih je nagla i sve brža legalizacija marihuane posljednjih desetljeća diljem svijeta još i najmanje dramatična. Tu je riječ o pukom priznanju dokazane ekonomske isplativosti kanabisa kao relativno neškodljive rekreativne droge, kao izvora hrane, građevinskog materijala, odjeće, te - najbitnije - ljekovitih svojstava.

Najdramatičniji aspekti ovog otkrića su oni koji se tiču dokazane povezanosti uživanja kanabisa s visokim razinama THC-a, a znanstvenici su u svom radu pokazali i to, odnose se na vrlo vjerojatni utjecaj na razvoj vjerovanja, odnosno religija. O tome je pisao još grčki povjesničar Herodot u svom djelu "Povijesti", opisivao je uživanje kanabisa.

A kako je riječ o dobu i mjestu razvoja zoroastrijanstva, prve i najstarije postojeće monoteističke religije svijeta, te utjecaja na judaizam, kršćanstvo i islam, pri čemu se ne jednom špekuliralo da je, primjerice, "ulje pomazanja" iz "Postanka" zapravo ulje kanabisa, a ima toga i u svetim tekstovima i kršćanstva i islama, jasno je da je ovakvo otkriće vrlo važno za objašnjavanje kompletne kulture modernog svijeta.